<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Gradske vijesti</title>
    <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>hrvoje@wmd.hr</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2010</dc:rights>
    <dc:date>2010-10-29T07:41:08+00:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://expressionengine.com/" />
    

    <item>
      <title>Udruga tjelesnih invalida Bjelovar vas poziva da se uklju&#269;ite u akciju</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/udruga-tjelesnih-invalida-bjelovar-vas-poziva-da-se-ukljuite-u-akciju1/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/udruga-tjelesnih-invalida-bjelovar-vas-poziva-da-se-ukljuite-u-akciju1/#When:07:41:08Z</guid>
      <description>Udruga ima 925 &#269;lanova od kojih 307 koristi &amp;scaron;tap ili &amp;scaron;take, a 73 koristi invalidska kolica. Stanuju u Bjelovaru, &#268;azmi, Gare&amp;scaron;nici, Zrinskom Topolovcu, Rovi&amp;scaron;&#263;u, Gornjim Sredicama, Novoj Ra&#269;i, Tuku, &#381;abjaku, Narti, Kraljevcu, &#381;dralovima, ...
	
	Cilj nam je:

	
		&#45; Pobolj&amp;scaron;ati mobilnost odraslih osoba i djece s tjelesnim invaliditetom
	
		&#45; Omogu&#263;iti obilazak nepokretnih i slabo pokretnih &#269;lanova radi pru&#382;anja savjeta i osobne pomo&#263;i
	
		&#45; Osigurati prijevoz osoba s tjelesnim invaliditetom do lije&#269;nika i bolnice te do institucija koje pru&#382;aju javne usluge
	
		&#45; Osigurati prijevoz djece s tjelesnim invaliditetom do &amp;scaron;kole i natrag
	
		&#45; Osigurati prijevoz osoba s tjelesnim invaliditetom na sportska natjecanja, izlete i susrete


	&amp;nbsp;

	O&#269;ekujemo suradnju i partnerstvo s Gradom Bjelovarom, Bjelovarsko&#45;bilogorskom &#382;upanijom, gradovima &#268;azmom i Gare&amp;scaron;nicom te pripadnim op&#263;inama.
	
	Nov&#269;ane priloge mo&#382;ete uplatiti na poseban ra&#269;un Udruge tjelesnih invalida
	2402006&#45;1500020301, ERSTEBANK
	Poziv na broj:
	
	UDRUGA TJELESNIH INVALIDA BJELOVAR
	43000 Bjelovar, I. Gunduli&#263;a 1, www.utib.hr
	GSM: 091/582&#45;3727, Tel/fax: 220&#45;004
	
	
	Ovdje mo&#382;ete preuzeti letak u .pdf formatu
	NABAVA KOMBI VOZILA S PODIZNOM RAMPOM</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2010-10-29T07:41:08+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Udruga tjelesnih invalida Bjelovar vas poziva da se uklju&#269;ite u akciju</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/udruga-tjelesnih-invalida-bjelovar-vas-poziva-da-se-ukljuite-u-akciju/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/udruga-tjelesnih-invalida-bjelovar-vas-poziva-da-se-ukljuite-u-akciju/#When:07:31:13Z</guid>
      <description>Udruga ima 925 &#269;lanova od kojih 307 koristi &amp;scaron;tap ili &amp;scaron;take, a 73 koristi invalidska kolica. Stanuju u Bjelovaru, &#268;azmi, Gare&amp;scaron;nici, Zrinskom Topolovcu, Rovi&amp;scaron;&#263;u, Gornjim Sredicama, Novoj Ra&#269;i, Tuku, &#381;abjaku, Narti, Kraljevcu, &#381;dralovima, ...
	
	Cilj nam je:

	
		&#45; Pobolj&amp;scaron;ati mobilnost odraslih osoba i djece s tjelesnim invaliditetom
	
		&#45; Omogu&#263;iti obilazak nepokretnih i slabo pokretnih &#269;lanova radi pru&#382;anja savjeta i osobne pomo&#263;i
	
		&#45; Osigurati prijevoz osoba s tjelesnim invaliditetom do lije&#269;nika i bolnice te do institucija koje pru&#382;aju javne usluge
	
		&#45; Osigurati prijevoz djece s tjelesnim invaliditetom do &amp;scaron;kole i natrag
	
		&#45; Osigurati prijevoz osoba s tjelesnim invaliditetom na sportska natjecanja, izlete i susrete


	&amp;nbsp;

	O&#269;ekujemo suradnju i partnerstvo s Gradom Bjelovarom, Bjelovarsko&#45;bilogorskom &#382;upanijom, gradovima &#268;azmom i Gare&amp;scaron;nicom te pripadnim op&#263;inama.
	
	Nov&#269;ane priloge mo&#382;ete uplatiti na poseban ra&#269;un Udruge tjelesnih invalida
	2402006&#45;1500020301, ERSTEBANK
	Poziv na broj:
	
	UDRUGA TJELESNIH INVALIDA BJELOVAR
	43000 Bjelovar, I. Gunduli&#263;a 1, www.utib.hr
	GSM: 091/582&#45;3727, Tel/fax: 220&#45;004
	
	
	Ovdje mo&#382;ete preuzeti letak u .pdf formatu
	NABAVA KOMBI VOZILA S PODIZNOM RAMPOM</description>
      <dc:subject>Kultura</dc:subject>
      <dc:date>2010-10-29T07:31:13+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Gospodarstvo na dnevnom redu &#381;upanijske skup&#353;tine</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/gospodarstvo-na-dnevnom-redu-zupanijske-skupstine/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/gospodarstvo-na-dnevnom-redu-zupanijske-skupstine/#When:17:02:43Z</guid>
      <description>Od 1326 gospodarskih subjekata, koliko ih djeluje na podru&#269;ju vukovarsko&#45;srijemske &#382;upanje, osam je velikih poduze&#263;a, a sve ostalo su male i srednje tvrtke, te oko 3 tisu&#263;e obrtnika. Re&#269;eno je to, izme&#273;u ostaloga, na sjednici &#382;upanijske skup&amp;scaron;tine. Vije&#263;nici su naime razmatrali informaciju o aktivnostima i realizaciji Programa poticanja malog gospodarstva.

	Prema rije&#269;ima resornog pro&#269;elnika, Nenada Jerkovi&#263;a, unazad 10 godina u malo gospodarstvo je ubrizgano oko 700 kredita i po toj osnovi zaposleno je oko 3 tisu&#263;e radnika. Ina&#269;e, &#382;upanija je potpisala ugovor za razvoj malog i srednjeg poduzetni&amp;scaron;tva s trima bankama. Rije&#269; je o iznimno povoljnom kreditu, s kamatnom stopom od 3,20 do 4,50%.</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-31T17:02:43+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Agrokoru 80 milijuna vrijedan ugovor s Virom i Sladoranom</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/agrokoru-80-milijuna-vrijedan-ugovor-s-virom-i-sladoranom/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/agrokoru-80-milijuna-vrijedan-ugovor-s-virom-i-sladoranom/#When:14:13:03Z</guid>
      <description>Sve tri tvrtke koje &#263;e proizvoditi za &amp;scaron;e&#263;erane u vlasni&amp;scaron;tvu Vira &#269;lanice su Todori&#263;evog koncerna Agrokor. Ukupno &#263;e se &amp;scaron;e&#263;ernom repom, za potrebe ovih &amp;scaron;e&#263;erana, zasijati 3970 hektara, od &#269;ega 2100 u Belju, tisu&#263;u u Vupiku i 870 hektara u PIK&#45;u Vinkovci . Predsjednik Uprave Belja Goran Pajni&#263; rekao je kako se vrijednost danas potpisanog ugovora procjenjuje na vi&amp;scaron;e od 80 milijuna kuna. Dodao je kako je Belje pro&amp;scaron;le godine na povr&amp;scaron;ini od 1500 hektara za &amp;scaron;e&#263;eranu Viro proizvelo 116.300 tona &amp;scaron;e&#263;erne repe.

	Napomenuo je kako se potpisivanjem ugovora &#382;eli pokazati kako i u te&amp;scaron;kim trenutcima za poljoprivredu mo&#382;e postojati konkurentna proizvodnja te dati potpora hrvatskoj prehrambeno&#45;prera&#273;iva&#269;koj industriji finaliziranjem proizvoda doma&#263;eg ratarstva u njihovim kapacitetima.

	Predsjednik Uprave &amp;scaron;e&#263;erane Viro &#381;eljko Zadro rekao je kako se ove godine u &#382;upanjskoj i viroviti&#269;koj &amp;scaron;e&#263;erani planira sjetva 24.000 hektara &amp;scaron;e&#263;erne repe, a o&#269;ekuje se ukupna proizvodnja od oko 160.000 tona &amp;scaron;e&#263;era. Ocijenio je kako su &amp;scaron;e&#263;er i duhan jedine dvije kulture u kojima se hrvatska proizvodnja uklapa u europske statistike.

	Na novinarski upit zna&#269;i li da s osje&#269;kom &amp;scaron;e&#263;eranom Kandit premijer uop&#263;e nisu vo&#273;eni pregovori, ili su vo&#273;eni ali nisu uspje&amp;scaron;no okon&#269;ani, Pajni&#263; je odgovorio kako tvrtka prati razvoj doga&#273;anja oko osje&#269;ke &amp;scaron;e&#263;erane te &amp;ldquo;da su u pregovorima&amp;rdquo;, o &#269;emu &#263;e se odlu&#269;iti u idu&#263;em razdoblju.

	Potvrdio je da je Belje prethodnih godina sura&#273;ivalo s osje&#269;kom &amp;scaron;e&#263;eranom, ali u manjem obimu nego s viroviti&#269;kom i &#382;upanjskom.</description>
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-31T14:13:03+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Gastro 2010. Vinkovci</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/gastro-2010.-vinkovci/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/gastro-2010.-vinkovci/#When:16:34:00Z</guid>
      <description>Natjecanje gastro odr&#382;ava se od 1980. godine, a sudjeluju u&#269;enici ugostiteljsko&#45;turisti&#269;kih &amp;scaron;kola iz cijele Hrvatske i iz inozemstva. Na ovogodi&amp;scaron;nji Gastro do&amp;scaron;la i &amp;scaron;kola iz Wellesa. Prije dolaska na ovo natjecanje, u&#269;enici su morali pro&#263;i &amp;scaron;kolske i regionalne kvalifikacije.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-30T16:34:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mirkova&#269;ka O&#352; pretijesna za sve u&#269;enike</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/mirkovacka-os-pretijesna-za-sve-ucenike/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/mirkovacka-os-pretijesna-za-sve-ucenike/#When:07:30:18Z</guid>
      <description>Osnovna &amp;scaron;kola Nikole Tesle u vinkova&#269;kom prigradskom naselju Mirkovcima mo&#382;e se pohvaliti da svake godine ima sve vi&amp;scaron;e prva&amp;scaron;i&#263;a, ali tu nastaje i problem jer u postoje&#263;oj zgradi nema dovoljno prostora.

	Nema mjesta za 43 &#273;aka
	
	Trenuta&#269;no &amp;scaron;kola ima 236 u&#269;enika raspore&#273;enih u 17 razreda, iz nje &#263;e na kraju &amp;scaron;kolske godine iza&#263;i 20 osma&amp;scaron;a, ali &#263;e u rujnu u&#263;i 46 prva&amp;scaron;i&#263;a pa valja oformiti tri nova razreda jer ovdje gotovo polovica u&#269;enika poha&#273;a nastavu prema srpskom programu.
	
	&amp;ndash; Imamo projekt za novu &amp;scaron;kolu kroz program CEB VII Europske unije, ali se on realizira tek od sljede&#263;e godine pa do tada moramo na&#263;i prostor za nove razrede. S Gradom smo se dogovarali o tomu da se adaptira potkrovlje zgrade i urede dvije ili tri prostorije, ali re&#269;eno nam je da nema novca pa predla&#382;u potkrovlje Mjesnog odbora ili putovanje u pet kilometara udaljenu &amp;scaron;kolu u Vinkovcima. Ve&#263; sad je problem s prostorom jer imamo i pred&amp;scaron;kolu za budu&#263;e prva&amp;scaron;i&#263;e, koji dolaze triput na tjedan poslije 17 sati jer druga&#269;ije nismo mogli organizirati &amp;ndash; ka&#382;e ravnatelj Anto Vidovi&#263; i dodaje kako su roditelji ogor&#269;eni ve&#263; pri samom spomenu da bi prva&amp;scaron;i&#263;i morali putovati u Vinkovce. Pita se i tko &#263;e to odrediti koje &#263;e dijete putovati, a koje &#263;e i&#263;i u &amp;scaron;kolu u Mirkovcima.
	
	&amp;ndash; Moje dijete sigurno ne&#263;e i&#263;i u Vinkovce jer da smo to htjeli, ne bismo se doselili u Mirkovce. Grad mora znati da ovdje ima puno branitelja kojima je dr&#382;ava pomogla pri kupnji ku&#263;a i na&amp;scaron;a djeca imaju pravo i&#263;i u &amp;scaron;kolu koja im nije pet kilometara udaljena od ku&#263;a. Grad ka&#382;e da nema novca, a ako za djecu nema, za &amp;scaron;to ima &amp;ndash; ogor&#269;en je Anto Jakovljevi&#263;, roditelj dvoje djece u mirkova&#269;koj &amp;scaron;koli i vije&#263;nik Gradskog vije&#263;a, gdje je ve&#263; nekoliko puta pokretao to pitanje.
	
	Smatra da je najbolje rje&amp;scaron;enje adaptacija potkrovlja, a smje&amp;scaron;taj u potkrovlju Mjesnog odbora ili putovanje u Vinkovce roditelji sigurno ne bi prihvatili.</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-23T07:30:18+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Prijatelji &#382;ivotinja protiv lovaca koji ubijaju napu&#353;tene &#382;ivotinje</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/prijatelji-zivotinja-protiv-lovaca-koji-ubijaju-napustene-zivotinje/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/prijatelji-zivotinja-protiv-lovaca-koji-ubijaju-napustene-zivotinje/#When:08:38:16Z</guid>
      <description>VINKOVCI &#45; Tridesetak &#269;lanova vinkova&#269;kih i osje&#269;kih udruga za za&amp;scaron;titu &#382;ivotinja danas je sredi&amp;scaron;tu vinkova&#269;kog prigradskog naselja Mirkovci prosvjedovalo zbog najave mjesnog lova&#269;kog dru&amp;scaron;tva &quot;Jelen&quot; da &#263;e svake nedjelje u o&#382;ujku ubijati &#382;ivotinje koje zateknu u lovi&amp;scaron;tu.

	
	&amp;nbsp;&#45; Ovim prosvjedima koje &#263;emo provoditi svake nedjelje u ovom mjesecu, &#382;elimo sprije&#269;iti ubijanje napu&amp;scaron;tenih &#382;ivotinja i inicirati izmjenu zakona koji omogu&#263;ava lovcima da neke &#382;ivotinje proglase &amp;scaron;teto&#269;inama i time dobijaju pravo da ih ubijaju. Pro&amp;scaron;le nedjelje smo to uspjeli, valjda &#263;emo i ove &#45; ka&#382;e Vlatka Tu&#269;ek, tajnica vinkova&#269;ke udruge Prijatelji &#382;ivotinja dr Ivan Rosta&amp;scaron;, organizator prosvjeda dodaju&#263;i da prosvjednici i drugi gra&#273;ani mogu potpisati peticiju kojom tra&#382;e hitnu reformu veterinarske inspekcije i ve&#263;u za&amp;scaron;titu &#382;ivotinja kako bi se onemogu&#263;ilo bilo kome ubijanje &#382;ivotinja.
	
	Ujedno se zala&#382;u za otvaranje azila za napu&amp;scaron;tene &#382;ivotinje kojega u Vinkovcima nema, a prema procjeni Prijatelja &#382;ivotinja u Vukovarsko&#45;srijemskoj &#382;upaniji je mo&#382;da i 2000 napu&amp;scaron;tenih &#382;ivotonja i pasa lutalica. Prosvjednici su se nakon zadr&#382;avanja ispred zgrade mjesnog odbora Mirkovci uputili do zgrade gdje je uprava Lova&#269;kog dru&amp;scaron;tva i na zid postavili svoje transparente kojima upozoravaju na potrebu za&amp;scaron;tite &#382;ivotinja i uskra&#263;ivanja prava lovcima da progla&amp;scaron;avaju neke &#382;ivotinje &amp;scaron;teto&#269;inama koje je dozvoljeno ubijati. Zanimljivo je da Lova&#269;ko dru&amp;scaron;tvo &quot;Jelen&quot; koje je pokrenulo &quot;akciju&quot; ubijanja napu&amp;scaron;tenih &#382;ivotinja nije registrirano u &#382;upanijskom Lova&#269;kom savezu.
	
	To&#269;no je da nismo u&#269;lanjeni u Lova&#269;ki savez Vukovarsko&#45;srijemske &#382;upanije, ali imamo dozvole za lov nacionalnog saveza. Problem je kod nas &amp;scaron;to su ve&#263;ina &#269;lanova lovci postali za rata i u vrijeme &quot;krajine&quot; pa bi lova&#269;ke dozvole morali konvalidirati, a to ko&amp;scaron;ta oko 1 600 kuna i na&amp;scaron;i ljudi nemaju taj novac &#45; opravdava se predsjednik &quot;Jelena&quot; &#272;or&#273;e &amp;Scaron;imi&#263;, a tajnik Lova&#269;kog saveza Marko Babi&#263; ka&#382;e da ve&#263;ina lova&#269;kih dru&amp;scaron;tava iz sela s ve&#263;inskim srpskim stanovni&amp;scaron;tvom nije &#269;lan Saveza iz samo njima znanih razloga, ali zadnjih godina i oni pristupaju pa je danas 4&#45;5 dru&amp;scaron;tava iz takvih sela &#269;lanice Saveza.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-22T08:38:16+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>More u Pako&#353;tanima izbacilo mrtvog dupina</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/more-u-pakotanima-izbacilo-mrtvog-dupina/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/more-u-pakotanima-izbacilo-mrtvog-dupina/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Na obale pako&#353;tanskog kampa Club Medeterane more je izbacilo tijelo uginulog odraslog dupina, te&#353;kog oko 350 kilograma i dugog oko tri metra.

Policija je priop&#263;ila kako na dupinu nisu prona&#273;eni tragovi nasilja, a &#382;ivotinju su preuzeli stru&#269;njaci s veterinarskog fakulteta.

Najvjerojatnije se radi o dobrom dupinu koji obitava na tom dijelu Jadrana.

Obdukcija bi trebala pokazati to&#269;an uzrok smrti dupina. 

Izvor: net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Na Bregani uhi&#263;en Josip Protega</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/na-bregani-uhien-josip-protega/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/na-bregani-uhien-josip-protega/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Biv&#353;i predsjednik Uprave HPB&#45;a Josip Protega, za kojim je prije dva dana raspisana me&#273;unarodna tjeralica, uhi&#263;en je prilikom grani&#269;ne kontrole na prijelazu Bregana i bit &#263;e priveden u zatvor u Zagrebu.
&quot;Prilikom grani&#269;ne kontrole na ulasku u Hrvatsku, u subotu u 14,20 sati na grani&#269;nom prijelazu Bregana zate&#269;en je Josip Protega, biv&#353;i predsjednik Uprave Hrvatske po&#353;tanske banke (HPB), za kojim je po nalogu USKOK&#45;a raspisana me&#273;unarodna tjeralica&quot;, priop&#263;eno je iz Ravnateljstva policije. Nad Josipom Potegom provesti &#263;e se kriminalisti&#269;ko istra&#382;ivanje te &#263;e u zakonskom roku biti priveden u zatvor u Zagrebu, radi izvr&#353;enja mjere istra&#382;nog zatvora, stoji u priop&#263;enju na&#269;elnika Ureda ravnatelja policije, Krunoslava Borovca. U trenutku uhi&#263;enja Protega se nalazio se u pratnji svog odvjetnika.
Za Protegom, koji se nalazio na skijanju u Austriji, u &#269;etvrtak nave&#269;er je raspisana me&#273;unarodna tjeralica, dok su ostala &#353;estorica uhi&#263;enih u jednomjese&#269;nom pritvoru.
Podsjetimo, sudac koji vodi istragu za akciju Bankomat, u &#269;etvrtak je usli&#353;io zahtjev USKOK&#45;a i odredio biv&#353;im &#269;elnicima Hrvatske po&#353;tanske banke jednomjese&#269;ni pritvor.
U akciji Bankomat USKOK sumnji&#269;i sedam osoba. Protegu te jo&#353; dvojicu biv&#353;ih &#269;elnika HPB&#45;a sumnji&#269;i se da su se udru&#382;ili za po&#269;injenje kaznenih djela te zlouporabili polo&#382;aj i ovlasti, dok se &#269;etvoricu poduzetnika tereti da su ih poticali na te zlouporabe.

Izvor: net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Najbolji posao na svijetu&#8217; skoro ga ko&#353;tao glave</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/najbolji-posao-na-svijetu-skoro-ga-kotao-glave/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/najbolji-posao-na-svijetu-skoro-ga-kotao-glave/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>&#39;Najbolji posao na svijetu&#39; skoro ga ko&#353;tao glave
Britanca koji je pobijedio 50.000 konkurenata na natje&#269;aju za posao &#269;uvara australskog otoka Hamiltona, svega par dana prije povratka ku&#263;i opekla je opaka meduza irukandji.
Nakon &#353;to je pobijedio na me&#273;unarodnom natje&#269;aju, 34&#45;godi&#353;nji Ben Southall otputovao je na australski otok Hamilton, gdje je proveo godinu dana kao &#269;uvar – u&#382;ivao je u moru i suncu, obilazio otok i pisao izvje&#353;taje na svom blogu.
I sve bi bilo uistinu savr&#353;eno da ga par dana prije povratka ku&#263;i nije opekla opasna meduza irukandji.

Ben se krenuo provozati na svom jet skiju kada je zadobio opasnu opeklinu. Dok se penjao na jet ski osjetio je ne&#353;to poput uboda p&#269;ele, no unato&#269; tome odlu&#269;io se provozati. Nakon &#353;to je stigao na obalu, osjetio je sna&#382;nu glavobolju, bolove u le&#273;ima i porasla mu je temperatura.

Sre&#263;om, lokalni lije&#269;nik bio je upoznat s ovim simptomima i posljedicama &#39;napada&#39; spomenute meduze, pa je na vrijeme reagirao i spasio ga. 
Izvor: net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Zamijenite stare nov&#269;anice od 50, 100 i 200 kuna!</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/zamijenite-stare-novanice-od-50-100-i-200-kuna/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/zamijenite-stare-novanice-od-50-100-i-200-kuna/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Zamijenite stare nov&#269;anice od 50, 100 i 200 kuna!

Hrvatska narodna banka izvijestila je da izdanja nov&#269;anica od 50, 100 i 200 kuna, koje nose datum 31. listopada 1993. prestaju biti sredstvo pla&#263;anja s po&#269;etkom 2010.
Hrvatska narodna banka vr&#353;it &#263;e zamjenu tih nov&#269;anica od 1. sije&#269;nja 2010. bez naknade i vremenskog ograni&#269;enja, navodi se u priop&#263;enju.

Neva&#382;e&#263;e nov&#269;anice mogu se dostaviti na zamjenu po&#353;tom ili osobno na adresu: Hrvatska narodna banka, Direkcija trezora, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb.

Izvor: net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>GRADONA&#268;ELNIK GRADA BIOGRADA povisio pla&#263;u sa 6.000 na 9.000 kuna</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/gradonacelnik-grada-biograda-povisio-placu-sa-6000-na-9000-kuna/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/gradonacelnik-grada-biograda-povisio-placu-sa-6000-na-9000-kuna/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>GRADONA&#268;ELNIK GRADA BIOGRADA Ivan Knez si povisio pla&#263;u sa 6.000 na 9.000 kuna !
U utorak nave&#269;er je premijerka Jadranka Kosor u Zadru najavljivala 2010. kao jako te&#353;ku godinu na kraju koje bismo mogli ugledati &#39;svjetlo na kraju tunela&#39;, a u susjednom Biogradu pla&#263;a tamo&#353;njeg gradona&#269;elnika naglo je sko&#269;ila za 50 posto. Ivan Knez (HDZ) je profesionalni ravnatelj zadarske Slu&#382;be 112, gradona&#269;elni&#269;ku funkciju obavlja volonterski i to za naknadu koja &#263;e ubudu&#263;e iznositi devet umjesto dosada&#353;njih &#353;est tisu&#263;a kuna, pi&#353;e Jutarnji list.
Njegovom zamjeniku Marijanu Stopferu je tako&#273;er pove&#263;ana naknada i to sa 5.500 na osam tisu&#263;a kuna. Predsjednik biogradskog Gradskog vije&#263;a Ton&#269;i &#352;angulin &#263;e umjesto dosada&#353;njih 2.200 kuna dobivati tri tisu&#263;e kuna, a potpredsjednici Anka Merdi&#263; (SDP) i Ivan Pi&#353;kor (HSS) su s 300 oti&#353;li na tisu&#263;u kuna. Biograd je specifi&#269;an i po jo&#353; jednoj vrsti sada uvedenih naknada: za razliku od Zadra gdje predsjednici i &#269;lanovi vije&#263;a mjesnih odbora ne dobivaju nikakvu naknadu, u Biogradu predsjednici godi&#353;nje dobivaju dvije tisu&#263;e, a &#269;lanovi vije&#263;a mjesnih odbora po 700 kuna godi&#353;nje. Gradona&#269;elnik Ivan Knez je prije desetak dana dobio pismo od Darka E&#353;kinje, svog prethodnika i sada&#353;njeg „savjetnika gradona&#269;elnika za sektor gospodarstva“ u kojemu ga u ime biogradskih gospodarstvenika E&#353;kinja upozorava na neprimjereno visoke iznose komunalnog doprinosa.

Cijenu od 120 i 180 kuna po prostornom metru E&#353;kinja smatra „neprihvatljivom i odbojnom za svakog investitora“ &#353;to se pokazalo u nekoliko proteklih mjeseci kada je naplata komunalnog doprinosa svedena na nulu.

&#45; Izgradnju proizvodnih djelatnosti i hotela koji imaju ve&#263;i broj zaposlenih treba potaknuti jer kroz pla&#263;e zaposlenih, komunalnu naknadu i ostale prihode Grad &#263;e u kona&#269;nici profitirati, navodi E&#353;kinja u svom pismu i predla&#382;e komunalnu naknadu od 70 kuna po prostornom metru, ali savjet „gospodarskog savjetnika“ nije prihva&#263;en.

Izvor: Total Portal</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Prva nedjelja do&#353;a&#353;&#263;a</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/prva-nedjelja-dosasca/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/prva-nedjelja-dosasca/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Dok smo jo&#353; u vremenu gra&#273;anske godine, Crkva slavi po&#269;etak nove Liturgijske godine s Prvom nedjeljom Do&#353;a&#353;&#263;a tj. danas. Do&#353;a&#353;&#263;e (lat. ad venio, &#353;to zna&#269;i do&#263;i) je liturgijsko vrijeme koje o&#269;ekuje adventus Domini&#45; Dolazak Gospodina. 
Dok dani postaju kra&#263;i i hladniji, pripremamo se za ¨Sunce Pravde¨ koje dolazi kako bi zapalilo na&#353;a srca svojim svjetlom i svojom ljubavlju. U vremenu Do&#353;a&#353;&#263;a o&#269;ekujemo dolazak Krista kao djeteta u &#353;tali u Betlehemu (pro&#353;lost), kao milost u na&#353;im du&#353;ama (sada&#353;njost), te kao suca na kraju vremena (budu&#263;nost). Vrijeme Do&#353;a&#353;&#263;a ispunjeno je pripremanjem i i&#353;&#269;ekivanjem. Svatko se priprema za Bo&#382;i&#263; kupovinom i ukra&#353;avanjem, spremanjem kola&#269;a i &#269;i&#353;&#263;enjem. Pre&#269;esto, se zaokupimo materijalnim pripremama, te gubimo iz vida prave razloge na&#353;eg djelovanja: Utjelovljena Rije&#269; dolazi boraviti me&#273;u nas. 
Mi kr&#353;&#263;ani bi trebali usredoto&#269;iti pa&#382;nju na duhovnu stranu Bo&#382;i&#263;a, za razliku od potro&#353;a&#269;kog svijeta oko nas. Usred silne &#382;urbe tipi&#269;ne za ovo doba godine poku&#353;ajmo u&#269;initi od ovog vremena Do&#353;a&#353;&#263;a vrijeme i&#353;&#269;ekivanja i &#269;e&#382;nje, obra&#263;enja i nade, razmi&#353;ljanja o nevjerojatnoj ljubavi i poniznosti. Prilikom kupovine i spremanja kola&#269;a, prisjetimo se ne&#353;to kupiti i pripremiti za potrebite. Dok ukra&#353;avamo prostorije svojih domova, ne smijemo zaboraviti pripremiti mirno mjesto u na&#353;im srcima, u kojem &#263;e boraviti na&#353; Spasitelj. 
U vremenu Do&#353;a&#353;&#263;a uvijek su &#269;etiri nedjelje, iako ne obavezno i &#269;etiri tjedna. Liturgijska boja vremena je ljubi&#269;asta. Prva nedjelja Do&#353;a&#353;&#263;a govori o ponovnom Kristovom dolasku kada &#263;e Bog po svome Sinu uspostaviti svoje kraljevstvo &#45; novi Bo&#382;ji svijet. &#268;itanja Do&#353;a&#353;&#263;a ne upu&#263;uju samo na to kako je bilo onda, “ u ono vrijeme “, nego &#382;ele pobuditi odlu&#269;an stav za danas, za ovaj tjedan, za svaki trenutak na&#353;ega &#382;ivota. Do&#353;a&#353;&#263;e nas odgaja za ljubav koja se&#382;e za Bogom i dosti&#382;e Ga. Stoga, kr&#353;&#263;ansko Do&#353;a&#353;&#263;e kao vrijeme radosnog i&#353;&#269;ekivanja predstavlja svjesnije i intenzivnije pro&#382;ivljavanje onog op&#263;eg raspolo&#382;enja i&#353;&#269;ekivanja, karakteristi&#269;nog za cjelokupni &#382;ivot Crkve. Sav na&#353; &#382;ivot, cijela povijest &#269;ovje&#269;anstva je veliko Do&#353;a&#353;&#263;e. Ipak, u Do&#353;a&#353;&#263;u se ne slavi samo i&#353;&#269;ekivanje, ve&#263; i dolazak na&#353;eg Gospodina, Isusa Krista koji traje bez prestanka i trajno smo ga pozvani posvijestiti i posvjedo&#269;iti u na&#353;em &#382;ivotu. 

Tekst &#45; V.K. 
izvor: Portal Grada Dugo Selo</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Predstavnici Op&#263;ine Moravske Toplice iz Slovenije u Biogradu</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/predstavnici-opine-moravske-toplice-iz-slovenije-u-biogradu/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/predstavnici-opine-moravske-toplice-iz-slovenije-u-biogradu/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>U uzvratni prijateljski posjet Biogradu stigli su predstavnici Op&#263;ine Moravske Toplice iz Slovenije. Zamjenika na&#269;elnika Alojzija Glava&#269;a i suradnike u biogradskoj Gradskoj vije&#263;nici do&#269;ekali su gradona&#269;elnik Ivan Knez i dogradona&#269;elnik Marijan Stopfer te direktor Turisti&#269;ke zajednice grada Ivo E&#353;kinja. Nakon uvodnog pozdravnog govora gradona&#269;elnika i dogradona&#269;elnika, gostima iz Slovenije prezentiran je kratki film o Biogradu njegovoj razvojnoj orijentaciji, realiziranim i razvojnim projektima, kulturnim i povijesnim znamenitostima, kao i gastronomskoj ponudi s posebnim osvrtom na turizam i njegove iznimne rezultate na ovom podru&#269;ju. 
&#45; Kao temeljna razvojna grana turizam je zadnjih godina postigao iznimne rezultate, kazao je direktor TZ grada Biograda Ivo E&#353;kinja, dodaju&#263;i pritom da Biograd danas raspola&#382;e sa preko 10.500 le&#382;ajeva u hotelima, kampovima te privatnom smje&#353;taju. Tako i ove sezone kada mnogi bilje&#382;e pad, grad Biograd u prvih deset mjeseci ove godine bilje&#382;i rast u broju posjetitelja i broju ostvarenih no&#263;enja za oko 9 %. Osim toga poznato je nauti&#269;ko sredi&#353;te te se samim tim svrstao u sam vrh najpo&#382;eljnijih turisti&#269;kih destinacija u &#382;upaniji pa i &#353;ire. Ovom prigodom E&#353;kinja je goste upoznao s tijekom turisti&#269;ke sezone odnosno prigodnim priredbama koje su je obilje&#382;ile, a bez sumnje jedan od najzna&#269;ajnijih je festival hrane i pi&#263;a koji se pod nazivom Etno&#45;eno&#45;eko gastro stol, odr&#382;ava u gradu i najavljuje po&#269;etak pune turisti&#269;ke sezone.
&#45; Pozivamo i &#382;itelje Moravskih Toplica da i oni svoje proizvode predstave na najdu&#382;em stolu koji bi idu&#263;e godine trebao biti dug oko 800 metara, kazao je Ivo E&#353;kinja.
Nakon toga gosti iz Slovenije ukratko su predstavili svoju op&#263;inu kazav&#353;i da Biograd ima hladnu, a oni toplu vodu. To&#269;nije njihov turisti&#269;ki potencijal su terme, a u njima se odvija uglavnom zdravstveni turizam. &#352;to se ti&#269;e najdu&#382;eg stola svakako &#263;emo do&#263;i pokazati &#353;to sve nudimo, kazali su gosti iz Slovenije. Gradona&#269;elnik Ivan Knez pokazao je gostima maketu galije s potopljenog broda iz 16. stolje&#263;a &#269;iji je teret iz nalazi&#353;ta kod oto&#269;i&#263;a Gnali&#263; predstavljen u arheolo&#353;koj zbirci biogradskog Zavi&#269;ajnog muzeja. Razmijenjeni su darovi, a nakon toga su gosti razgledali biogradsku povijesnu jezgru i grad Zadar.

Izvor: Zadarski List</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>West gate se otvara 12. studenog !</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/west-gate-se-otvara-12-studenog/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/west-gate-se-otvara-12-studenog/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Predstavnici austrijskih investitora, projektanti te glavni izvo&#273;a&#269; do sada najve&#263;eg trgova&#269;kog centra u Hrvatskoj, Stipi&#263; grupa, na tiskovnoj konferenciji prezentirali su &#353;to o&#269;ekuje posjetitelje sredinom studenoga. 
Oko &#269;etiri tisu&#263;e zaposlenih u preko 260 trgovina koje se prostiru na 100 kvadratnih metara kupcima &#263;e otvoriti vrata 12. studenog, kada se otvara West Gate, najve&#263;i trgova&#269;ki centar u Hrvatskoj. Kako je rekao Ernst Kirchmayr, predstavnik austrijskog investitora, koji je u prvu fazu projekta ulo&#382;io 270 milijuna eura, u centru &#263;e svoje trgovine imati renomirani brendovi poput Zare, New Yorkera, C&amp;A&#45;a, Sportine i drugih.&#268;itav projekt dovr&#353;en je za samo 15 mjeseci, a glavni izvo&#273;a&#269; bila je zagreba&#269;ka Stipi&#263; grupa, tvrtka koja je svoju ni&#353;u na&#353;la upravo u trgova&#269;kim centrima. &#45; Ponosni smo &#353;to je na&#353;ih 50 in&#382;enjera i 200 djelatnika uspjelo dovr&#353;iti na vrijeme jedan tako velik posao. No, osim Stipi&#263; grupe kao koordinatora na West Gate&#45;u je radio i velik broj uglavnom doma&#263;ih kooperanata tako da je posljednjih deset mjeseci prosje&#269;an broj ljudi na gradili&#353;tu prema&#353;io brojku tisu&#263;u. Danas smo obavije&#353;teni da smo dobili uporabnu dozvolu, &#353;to je za nas iznimno va&#382;no &#45; kazao je &#269;lan Uprave Stipi&#263; grupe Sven Muller. 

Trgova&#269;ki centar, koji &#263;e prema rije&#269;ima investitora biti jedan od deset najve&#263;ih u Europi, ve&#263; sada ima 90&#45;postotnu popunjenost, dok je preostali prodajni prostor rezerviran za velike brendove poput H&amp;M&#45;a, koji planiraju svoje trgovine otvoriti kada Hrvatska u&#273;e u Europsku uniju. Budu&#263;i da parcela na kojoj se centar nalazi prema&#353;uje milijun kvadratnih metara, plan je u slijede&#263;ih pet godina pro&#353;irivati centar u skladu sa portebama i interesom kupaca. Osim prodajnog prostora West Gate ima zabavni HABI Park verli&#269;ine 4.000 metara kvadratnih, klizali&#353;te otovoreno &#269;itavu godinu, te preko tridesetak ugostiteljskih objekata. Sve&#269;ano otvorenje po&#269;inje 12. studenog, a trajati &#263;e tri dana. 

Izvor: Oglas.hr / Liderpress</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>U biogradskoj gradskoj vije&#263;nici odr&#382;ana sjednica predstavnika Visoke &#353;kole i Grada</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/u-biogradskoj-gradskoj-vijenici-odrana-sjednica-predstavnika-visoke-kole-i-/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/u-biogradskoj-gradskoj-vijenici-odrana-sjednica-predstavnika-visoke-kole-i-/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>U prostorijama biogradske Gradske vije&#263;nice odr&#382;ana je sjednica predstavnika Visoke &#353;kole za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti Bal­tazar Adam Kr&#269;eli&#263; iz Zapre&#353;i&#263;a, dislociranog studija u Biogradu na Moru.

Skup je predvodio dekan spomenute &#353;kole prof. dr. Ni­kola Skledar, a uz ostale su­dionike uime Grada nazo&#269;an je bio i Ton&#269;i &#352;angulin, pred­sjednik biogradskog Grad­skog vije&#263;a i &#269;lan uprave &#353;kole &#45; dislociranog studija u Bio­gradu. Izvje&#353;&#263;e o upisima. Prva to&#269;ka dnevnog reda bilo je izvje&#353;&#263;e o ovogodi&#353;njim upisima, dok se druga odno­sila na raspravu o strate&#353;kim, ciljevima, to&#269;nije problemu prostora koji bi se u najskorije vrijeme morao osigurati za daljnji normalan rad &#353;kole. O upisima je izvijestio prof. dr. Savo Vojnovi&#263;, voditelj dis­lociranog studija u Biogradu. On je kazao da je ove aka­demske godine upisana druga generacija studenata &#353;kole za poslovanje i upravljanje, a do sada je upisano 28 studenata. Kako postoji jo&#353; jedan do­datni upisni termin, vjerujemo da &#263;e se upisati jo&#353; njih ne­koliko te &#263;e se s ne&#353;to vi&#353;e od od 30&#45;ak studenata na prvoj i 48 na drugoj godini posti&#263;i optimalan broj koji osigurava da se pokrije barem prag ren­tabilnosti. 
&#45; Zadovoljni smo takvim stanjem, a prije svega s prvom godinom jer je 80 posto stu­denata iz prve godine upisalo drugu, &#353;to je dobar znak, ka­zao je Vojnovi&#263;, dodaju&#263;i da za daljnji opstanak i pro&#353;irenje ove &#353;kole u gradu, postoji i ograni&#269;avaju&#263;i faktor &#45; nedostatak prostora, na &#269;emu &#263;e se morati poraditi te prona&#263;i rje&#353;enje. &#352;kolovanje u mjestu stanovanja o&#269;ito je privuklo zani­manje studenata pa je izvjes­no da bi ubudu&#263;e ova &#353;kola mogla za&#382;ivjeti u svim nje­zinim oblicima. Kao &#353;to je poznato, &#353;kola za poslovanje i upravljanje nudi tri usmje­renja i to poslovnu ekonomiju i financije, zatim menad&#382;ment u kulturi te poslovno taj­ni&#353;tvo.

Tre&#263;i specijalisti&#269;ki studij
Nakon njezinog zavr&#353;etka polaznici stje&#269;u zvanje stru&#269;ni prvostupnik ekonomije, dok su mogu&#263;i daljnji specijalis­ti&#269;ki i diplomski studiji, pro­jektni menad&#382;ment te komu­nikacijski menad&#382;ment. Prema rije&#269;ima dekana Skledara nedavno je &#353;kola podnijela i zahtjev Ministarstvu znanosti da im odobre i tre&#263;i specijalisti&#269;ki studij, a to je financijski menad&#382;ment. On bi izme&#273;u ostalog mogao biti posebno zanimljiv za polaz­nike dislociranog studija u Biogradu. Za daljnje &#353;irenje &#353;kole, nu&#382;ni su preduvjeti, a prije svega osiguranje odgovaraju&#263;eg prostora. Na tom &#263;e Grad nastojati u&#269;initi sve &#353;to je u njegovoj mo&#263;i, kazao je Ton&#269;i &#352;angulin, dodaju&#263;i da &#263;e uz pomo&#263; gradona&#269;elnika koji ima razumijevanja ne samo za ovu &#353;kolu, nego uop&#263;e obrazovanje mladih ljudi, poku&#353;ati osigurati prostor za ovu, ali i druge visoke &#353;kole koje su Biogradu itekako potrebne. Upravo su sada u tijeku izmjene i dopune prostornog plana grada te nam je cilj da u njega uklopimo prostor za izgradnju &#353;kole, a uz ve&#263; postoje&#263;u visoku &#353;kolu, ima i naznaka za otvaranje i drugih vi&#353;ih i visokih &#353;kola kao, primjerice, &#353;kola za fizikalnu terapiju, te nam je to za ubudu&#263;e prioritetan zadatak, zaklju&#269;io je &#352;angulin.

Izvor: Zadarski list</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Zimsko ra&#269;unanje vremena</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/zimsko-raunanje-vremena/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/zimsko-raunanje-vremena/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>No&#263;as se pomi&#269;e sat! Zimsko ra&#269;unanje vremena po Uredbi o ra&#269;unanju vremena u 2009. godini po&#269;inje u nedjelju 25. listopada u 3 sata pomicanjem za jedan sat unatrag, pa se 3 sata ra&#269;una kao 2 sata.
U razdoblju zimskog ra&#269;unanja vremena po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, na motornim vozilima i za vrijeme vo&#382;nje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla, a voza&#269;ima koji zaborave na to prijeti nov&#269;ana kazna od 300 kuna. Iz Hrvatske elektroprivrede podsje&#263;aju da se s po&#269;etkom zimskog ra&#269;unanja vremena mijenjaju i razdoblja va&#382;enja dnevnih tarifnih stavova za elektri&#269;nu energiju: elektri&#269;na energija se prema vi&#353;oj tarifi obra&#269;unava u razdoblju od 7 do 21, a prema ni&#382;oj tarifi od 21 do 7 sati. Vlakovi staju na sat vremena ! Iz Hrvatskih su &#382;eljeznica izvijestili kako &#263;e zbog prilagodbe na zimsko ra&#269;unanje vremena u nedjelju, 25. listopada, na H&#381;&#45;ovim prugama na jedan sat biti zaustavljeni vlakovi koji voze no&#263;u i to na kolodvorima koji su odre&#273;eni u Pregledu &#269;ekanja vlakova. Rije&#269; je o vlakovima Beograd&#45;Villach i obrnuto koji &#263;e &#269;ekati u Strizivojni Vrpolje, o vlakovima Zagreb&#45;Split i obrnuto koji &#263;e &#269;ekati u Gospi&#263;u te o vlaku Osijek&#45;Koprivnica&#45;Zagreb koji &#263;e &#269;ekati u Suhopolju.

izvor: Hina|Net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ne &#382;ele da im se ponovi Contus</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/ne-ele-da-im-se-ponovi-contus/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/ne-ele-da-im-se-ponovi-contus/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Vedran Uranija, pravni zastupnik SSSH rekao je kako je u petak, prvog dana &#382;albenog roka, tvrtka Olvin ulo&#382;ila &#382;albu na odluku Povjerenstva u kojoj su istaknuli kako je tvrtka &#268;azmatrans navodno du&#382;na oko 8 milijuna kuna poreza i prireza za zdravstveno i mirovinsko osiguranje
Radnici nisu zadovoljni izborom &#268;azmatransa Nove kao novog poslodavca i smatraju kako bi bilo bolje da je te linije preuzela tvrtka Olvin iz Zadra. Zbog toga smo Ministarsvtu mora, prometa i infrastrukture poslali o&#269;itovanje u kojem smo izrazili nezadovoljstvo jer smatramo da je prilikom dono&#353;enja odluke trebala biti po&#353;tovana volja zaposlenika, rekao je Vedran Uranija, pravni zastupnik SSSH&#45;a. On je istaknuo kako radnici &#382;ele da tvrtka koja preuzme radnike treba biti respektabilna i redovno pla&#263;ati sva davanja dr&#382;avi, a Olvin jest takva tvrtka. Uranija je dodao kako radnici strahuju da im se ne ponovi novi Contus te &#382;ele biti sigurni da &#263;e tvrtka koja ih preuzme u potpunosti ispunjavati sve svoje obveze. Uranija je kazao kako je u petak, prvog dana &#382;albenog roka, tvrtka Olvin ulo&#382;ila &#382;albu na odluku Povjerenstva u kojoj su istaknuli kako je tvrtka &#268;azmatrans navodno du&#382;na oko 8 milijuna kuna poreza i prireza za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Upravo zbog ovog navodnog duga nekada&#353;nji radnici Contusa zabrinuti su i &#382;ele da se to provjeri. Osim toga tra&#382;ili su i hitan prijem kod ministra Bo&#382;idara Kalmete kojem su iznimno zahvalni na dosada&#353;njem zalaganju za rje&#353;avanje njihovog problema. Ju&#269;er nam se javio i Marin Kvartu&#269;, sindikalni zastupnik nekada&#353;njeg Contusa, koji je tako&#273;er rekao kako se radnici ne sla&#382;u s odlukom Povjerenstva te kako smatraju da se prilikom dono&#353;enja odluke trebala u obzir uzeti i &#382;elja zaposlenika. Marina Halu&#382;an, glasnogovornica Ministarstva mora, prometa i razvitka rekla je kako su do sada primili tri prigovora na odluku i to tvrtki Olvin, APP Po&#382;ega i Samobor&#269;ek. Me&#273;utim, o eventualnom dugu &#268;azmatransa nije mogla govoriti. Tek je rekla kako je jedan od uvjeta u natje&#269;aju bio da tvrtke koje su se javile moraju imati podmirena sva dugovanja prema dr&#382;avi.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Radionice za djecu</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/radionice-za-djecu/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/radionice-za-djecu/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Ove godine predvi&#273;ene su &#269;etiri kreativno&#45;edukativne radionice, a pod nazivom &quot;Ro&#273;endani bez sme&#263;a&quot;, &quot;Potra&#382;ite blago u otpadu&quot;, &quot;Spalionica sme&#263;a &#45; &#269;istionica&quot; te &quot;Stvarajte i igrajte se recikliranjem&quot;, kazala je Sipina
Mjesec hrvatske knjige bit &#263;e i ove godine obilje&#382;en nizom prigodnih manifestacija, koje je osmislila biogradska Gradska knji&#382;nica. Kako je kazala ravnateljica knji&#382;nice Jelka Sipina, najve&#263;i dio pripremljenih programa odnosi se na najmla&#273;e, to&#269;nije polaznike dje&#269;jeg vrti&#263;a i prve razrede osnovnih &#353;kola.

&#45; S njima ve&#263; niz godina realiziramo vrlo uspje&#353;ne projekte u knji&#382;nici pa &#263;e tako biti i ove godine. Tako &#263;emo tijekom trajanja Mjeseca knjige svakog ponedjeljka ugostititi u&#269;enike prvih razreda osnovne &#353;kole koji &#263;e se ovom prigodom mo&#263;i bolje upoznati s knji&#382;nicom, a omogu&#263;ili smo im besplatan upis kao i izradu &#269;lanskih iskaznica. Sa starijim u&#269;enicima osnovne &#353;kole, a u sklopu Galilejskih ve&#269;eri predvidjeli smo &#269;itanje pri&#269;a pod nazivom &quot;Za dobar san&quot;, kao i gledanje CD&#45;a prigodnog sadr&#382;aja. Polaznici dje&#269;jeg vrti&#263;a imat &#263;e u prostorijama knji&#382;nice, to&#269;nije &#269;itaonice, svoje ve&#263; uobi&#269;ajene tematske radionice, koje &#263;e se odr&#382;avati svake srijede u prijepodnevnim satima. Ove godine predvi&#273;ene su &#269;etiri takve kreativno&#45;edukativne radionice, a pod nazivom &quot;Ro&#273;endani bez sme&#263;a&quot;, &quot;Potra&#382;ite blago u otpadu&quot;, &quot;Spalionica sme&#263;a &#45; &#269;istionica&quot; te &quot;Stvarajte i igrajte se recikliranjem&quot;. Podloge za ove radionice su, dakako, knjige i pri&#269;e prilago&#273;ene njihovu uzrastu, kazala je Sipina. Ve&#263; za utorak 20. listopada najavljena je knji&#382;evna ve&#269;er te dru&#382;enje s knji&#382;evnikom i kolumnistom Renatom Bareti&#263;em, a nakon toga 22. listopada &quot;&#268;itanje pod zvijezdama&quot;, projekt koji provode knji&#382;nice diljem Hrvatske. Do konca obilje&#382;avanja Mjeseca knjige od zna&#269;ajnijih doga&#273;anja vrijedi spomenuti i ve&#269;er poezije zadarske pjesnikinje Senke Paleka&#45;Martinovi&#263; te gostovanje Ante Sikiri&#263;.

Izvor: Zadarski List Pi&#353;e: Jelica Farka&#353;</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Grad Biograd na Moru dobitnik nagrade za najure&#273;eniji grad u kategoriji mjesta do 10.000 stanov</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/grad-biograd-na-moru-dobitnik-nagrade-za-najureeniji-grad-u-kategoriji-mjes/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/grad-biograd-na-moru-dobitnik-nagrade-za-najureeniji-grad-u-kategoriji-mjes/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Grad Biograd na Moru dobitnik nagrade za najure&#273;eniji grad u kategoriji mjesta do 10.000 stanovnika
Zadarski list u  suradnji s Turisti&#269;kom zajednicom Zadarske &#382;upanije dodijelio je nagrade najzaslu&#382;nijim pojedincima i ustanovama za odli&#269;ne ovogodi&#353;nje rezultate Zadarske &#382;upanije u turizmu, a sve u sklopu akcija Biramo najure&#273;enije mjesto, op&#263;inu i grad. Inicijativa, koja se provodi ve&#263; osmu godinu zaredom, sadr&#382;ava nekoliko akcija: Biramo najure&#273;enije mjesto, op&#263;inu i grad, Biramo najljep&#353;i vrt i Biramo najrestoran i najkonobu s izvornom gastoponudom.
U okviru tih akcija, nagra&#273;eni su sljede&#263;i:

1. Grad Zadar, u kategoriji gradova s vi&#353;e od 20.000 stanovnika
2. Biograd na moru, u kategoriji gradova do 10.000 stanovnika
3. Spomen park Petra Zorani&#263;a &#45; Ninjanina u Ninu &#45; nagrada za najure&#273;eniji trg
4. Pla&#382;a Dra&#382;ica u Biogradu na moru &#45; nagrada za najure&#273;eniju pla&#382;u
5. Turisti&#269;ko&#45;informativni centar op&#263;ine Starigrad &#45; nagrada za najure&#273;eniji TIC
6. Obitelj Lenki&#263; iz Bibinja &#45; nagrada za najljep&#353;i vrt i oku&#263;nicu u Zadarskoj &#382;upaniji
7. Garden Festival &#45; priznanje za najbolju turisti&#269;ku ponudu
8. Suvenirski paket Solane Nin &#45; nagrada za suvenir godine
9. Dario Profaca &#45; pojedina&#269;no priznanje za &#382;ivotni i radni vijek posve&#263;en turizmu
10. Muzej anti&#269;kog stakla &#45; posebno priznanje za unaprije&#273;enje kulturne i turisti&#269;ke ponude u Zadru
11. Jedrili&#269;arski klub Uskok &#45; priznanje za promicanje Zadra kao nauti&#269;kog i jedrili&#269;arskog centra i izvan granica Hrvatske
12. Grad Pag &#45; priznanje  za organizaciju obilje&#382;avanja 50&#45;godi&#353;njice &quot;Pa&#353;kog ljetnog karnevala&quot;
13. Marine Olive Island u Sutomi&#353;&#263;ici &#45; nagrada za najbolji restoran
14. Konoba &#39;Branimir&#39; u Ninu &#45; nagrada za najbolju konobu

Zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u ovoj turisti&#269;koj godini nije krio ni zadarski &#382;upan i budu&#263;i predsjednik TZ Zadarske &#382;upanije Stipe Zrili&#263;:
&#45; Potvrdili smo da smo jedna od najturisti&#269;kijih &#382;upanije u Hrvatskoj. To ne govorimo mi nego drugi i brojke. U prvih devet mjeseci ostvarili smo vi&#353;e od milijun dolazaka i preko sedam milijuna no&#263;enja. Ovaj uspjeh se dogodio zalaganjem svih vas u turizmu i ja vam u svoje i u ime Zadarske &#382;upanije zahvaljujem na tome.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Nacionalna izlo&#382;ba pasa CAC Vukovar 2009</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/nacionalna-izlozba-pasa-cac-vukovar-2009/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/nacionalna-izlozba-pasa-cac-vukovar-2009/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Nacionalna izlo&#382;ba pasa CAC Vukovar 2009

Dana 19.09.2009.godine na nogometnom stadionu “Radni&#269;ki” iz Vukovara odr&#382;at &#263;e se nacionalna izlo&#382;ba pasa svih pasmina. 

Program po&#269;inje sve&#269;anim otvaranjem u 09,45 sati dok je zavr&#353;etak izlo&#382;be predvi&#273;en za 14,00 sati kada &#263;e i ujedno biti izbor i progla&#353;enje pobjednika.Ove,kao i prethodnih godina na nacionalnoj izlo&#382;bi pasa svih pasmina u Vukovaru o&#269;ekuje se velik broj izlaga&#269;a kako iz Hrvatske tako i iz Europskih zemalja. 
Ulaz za posjetitelje izlo&#382;be je besplatan.

Izvor. Portal Grada Vukovara</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Dugoselac Marijan Kamenja&#353;evi&#263; progla&#353;en prvim vitezom templarom</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/dugoselac-marijan-kamenjasevic-proglasen-prvim-vitezom-templarom/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/dugoselac-marijan-kamenjasevic-proglasen-prvim-vitezom-templarom/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Dugoselac Marijan Kamenja&#353;evi&#263; progla&#353;en prvim vitezom templarom

U subotu 12. rujna Dugo Selo dobilo je svog prvog viteza templara. Sve&#269;ana ceremonija odr&#382;ana je u Udinama (Cividale del Friuli) a na&#353; sugra&#273;anin Marijan Kamenja&#353;evi&#263; postao je tako ne samo prvi dugoselski nego i prvi vitez templar iz Hrvatske, &#269;lan OSMTH&#45;a (vitez je slu&#382;beno priznata titula samo unutar reda). 
OSMTH je najve&#263;i templarski red na svijetu koji ima svojeg savjetodavnog predstavnika u Ujedinjenim Narodima &#45; jedini red koji je priznat od strane Ujedinjenih Naroda. OSMTH na latinskom zna&#269;i: Ordo Supremus Militaris Templi Hierosolymitani, &#353;to se mo&#382;e prevesti kao: Suvereni Vojni Red Hrama u Jeruzalemu. Order of the temple je nastao 1804 g. da bi se preimenovao u OSMTH 1932. godine. &#268;lan reda mo&#382;e biti mu&#353;ka ili &#382;enska osoba visokih moralnih i eti&#269;kih principa koja &#382;eli slijediti tradiciju templarskog reda. Uzre&#269;ica modernog reda je: rije&#269;, a ne ma&#269;. Promicati mir, pomo&#263;i ugnjetavanima, promovirati vrijednosti koje predstavljaju najbolje osobine u kr&#353;&#263;anstvu, humanisti&#269;ke i vite&#353;ke tradicije i naravno &#45; nakon pametnih rije&#269;i MORA postojati spremnost za akciju. Ustroj: vrh piramide su magistralni oficiri (veliki majstor, veliki zapovjednik, zamjenik zapovjednika, visoki kancelar, itd...), ispod su ground priories (visoki prioriji), visoki priorij ima velikog priora koji je za na&#353;e podru&#269;je u Italiji. 

Kratka povijest templara 
Templare odnosno templarski red osnovao je Hugo des Payens zajedno s jo&#353; sedmoricom vitezova 1118. godine , a 1128. godine dobili su papino odobravanje. &#268;lanovi templarskog reda koji su nosili kao redovni&#269;ku odje&#263;u bijele haljine s velikim crvenim kri&#382;em dolazili su iz redova europskoga plemstva. Prvobitna zada&#263;a vitezova templara bila je &#353;titi hodo&#269;asnike na putovima prema svetim mjestima i Jeruzalemu a kasnije vitezovi su sudjelovali u mnogim ratovima gdje su iskazali svu svoju nevjerojatnu hrabrost i odlu&#269;nost. 
Povijesnih zapisi o &#382;ivotu i radu templara nema mnogo, ve&#263;ina je uni&#353;tena i nestala nakon &#353;to je red vitezova templara ukinut. Red templara ukinuo je 1312. godine Papa Klement V. radi optu&#382;aba o krivokletstvu tj. herezi. 
Unato&#269; &#269;injenica da je templarski red bio dosta samozatajan i misti&#269;an, sami templari o svom postojanju ostavili su brojna svjedo&#269;anstva i tragove u svijetu, Hrvatskoj pa tako i na podru&#269;ju na&#353;eg grada. Zemlja Sv. Martina (Terra Sancti Martini) spominje se prvi puta u pisanim dokumentima 1209. godine kada ugarsko&#45;hrvatski kralj Andrija II navedeni posjed najprije daruje vara&#382;dinskom &#382;upanu Kra&#269;unu a zatim iste godine vite&#353;kom redu templara. Templari su na posjedu sagradili samostan odnosno „ku&#263;u vitezova templara“ za koju nije utvr&#273;ena to&#269;na lokacija, pretpostavlja se kako se nalazila uz crkvu Sv. Martina ili u Bo&#382;jakovini na mjestu dana&#353;njeg perivoja uz dvorac. Nakon ukidanja templarskog reda 1312.g. gotovo sve posjede koji su pripadali templarima preuzeli su ivanovci. 

Iz kratkog osvrta na povijest templara i njihovu ulogu u povijesti na&#353;eg grada, ideja prvog dugoselskog templara o otvaranju templarskog sredi&#353;ta OSMTH&#45;a u Dugom Selu, ne isklju&#269;uje mogu&#263;nost kako na&#353; grad mo&#382;e postati prvi “templarski grad” u Hrvatskoj. 

Izvor: Portal Grada Dugo Selo</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Djetetov podsjetnik za roditelje i djecu</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/djetetov-podsjetnik-za-roditelje-i-djecu/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/djetetov-podsjetnik-za-roditelje-i-djecu/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Djetetov podsjetnik za roditelje i djecu

1. Ne kvarite me! Ja dobro znam da ne smijem imati ba&#353; sve &#353;to od vas tra&#382;im. Samo vas stavljam na ku&#353;nju. 
2. Nemojte se bojati biti odlu&#269;ni sa mnom. Ja to volim jer me &#269;ini mnogo sigurnijim. 
3. Ne silite me da se osje&#263;am manji nego &#353;to jesam. Tada se na glup na&#269;in pona&#353;am kao veliki. 
4. Ne za&#353;ti&#263;ujte me od posljedica mojih djela. Ponekad moram u&#269;iti i na svojim gre&#353;kama 
5. Ne gun&#273;ajte i ne prigovarajte &#269;esto. Ako to &#269;inite, morat &#263;u se za&#353;titi prave&#263;i se glup. 
6. Ne obe&#263;avajte prebrzo. Zapamtite, grozno se osje&#263;am kada ne ispunite obe&#263;anja. 
7. Ne budite nestalni. To me zbunjuje i &#269;ini da gubim povjerenje u vas. 
8. Ne odbijajte me kada vam postavljam pitanja. Ako to &#269;inite, ubrzo &#263;ete shvatiti da sam odgovore potra&#382;io na nekom drugom mjestu. 
9. Nemojte nikada govoriti da ste savr&#353;eni i nepogre&#353;ivi. Zadat &#263;ete mi previ&#353;e bola kada otkrijem da to nije istina. 
10. Ne zaboravite kako brzo rastem. Sigurno vam je te&#353;ko odr&#382;avati korak sa mnom. Molim poku&#353;ajte to.... 
11. Ne zaboravite da ja ne mogu rasti i truditi se oko svega ako mi ne dajete mnogo svog razumijevanja i ljubavi. Ali ne moram vam ba&#353; to uvijek re&#263;i. Moram li? 
Napisao: I.H. 

Izvor: Portal Grada Dugo Selo</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Indigo djeca: Generacije i svjedo&#269;anstva (2)</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/indigo-djeca-generacije-i-svjedocanstva-2/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/indigo-djeca-generacije-i-svjedocanstva-2/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Pi&#353;e: Homoludens 

Generacije 
U prethodnom je tekstu spomenuta podjela Lorri Johnson na pet generacija pa nije naodmet ponoviti takvu podjelu. 

Prvu generaciju (djecu ro&#273;enu izme&#273;u 1958. i 1968. naziva Alfa generacijom koju karakterizira plavo&#45;zeleno&#45;ljubi&#269;asti omota&#269; unutar aure skriven mentalnim oker slojem koji je tu prvu generaciju &#353;titio od okoline i njezina utjecaja kako bi ova razvila svoje sposobnosti, ali pripremio okolinu na nju. Ovaj period Johnson naziva razdobljem Saturnova povratka koje je omogu&#263;ilo iskustvo Mra&#269;ne no&#263;i bu&#273;enja. Taj period svaka generacija do&#382;ivljava u 28. ili 29. godini &#382;ivota i on obi&#269;no traje narednih 7,5 godina. 

Tijekom tog perioda osoba otkriva svoje sposobnosti, postaje svjesna svoje Misije (jo&#353; uvijek ne znamo o kojoj i kakvoj se to&#269;no misiji radi), prolazi kroz isku&#353;enja i nakon razdoblja testiranja, vra&#263;a se sebi (ovdje se pitam za&#353;to kroz ta isku&#353;enja, testiranja i iskustva ne prolaze i ostali ne&#45;indigo ljudi ili su samo zanemareni u promatranju?). Po zavr&#353;etku razdoblja Saturnova povratka ovakva je osoba jo&#353; vi&#353;e razvila svoj senzibilitet u intuitivnost (pitanje je kona&#269;ne svrhe), ima bolji uvid u tu&#273;e emocije, misli i namjere, a nerijetko prakticira i neke alternativne iscjeliteljske tehnike poput reikija. Smatra se da je ova generacija iza&#353;la iz faze bu&#273;enja i da je ve&#263; pre&#353;la u fazu poja&#269;anog senzibiliteta (Oktarin ili Kristalna faza) odnosno da je dosegla indigo zrelost koja nastupa u &#269;etrdesetima. 

Drugu generaciju (djecu ro&#273;enu izme&#273;u 1968. i 1978. godine) naziva Beta generacijom koja ima identi&#269;nu boju omota&#269;a u auri, s time da mentalni oker sloj nije vidljiv. Za prve je dvije generacije (Alfu i Betu) karakteristi&#269;no da njihovi pripadnici izgledaju mla&#273;e nego &#353;to uistinu jesu i da &#263;e nad&#382;ivjeti svoje vr&#353;njake. Pitanje je je li ta mladolikost posljedica unapre&#273;enja kvalitete &#382;ivota i koliko u svemu klju&#269;nu ulogu igraju nasljedni &#269;imbenici? 

Tre&#263;u generaciju (djecu ro&#273;enu izme&#273;u 1978. i 1988.) naziva Gama generacijom &#269;iji je za&#353;titini ljubi&#269;asti omota&#269; minimalan i &#269;ije je pona&#353;anja opisano kao problemati&#269;no (poreme&#263;aji u pona&#353;anju ili hiperaktivnost). Ova generacija je tek u&#353;la u fazu Bu&#273;enja, a kao i prethodne generacije &#263;e u indigo fazu u&#263;i tek u &#269;etrdesetima. 

&#268;etvrtu generaciju (djecu ro&#273;enu izme&#273;u 1988. i 1998.) naziva Delta generacijom i smatra je prvom pravom indigo generacijom &#269;ije ljubi&#269;aste aure nemaju za&#353;titna sloja pa se radi o emotivno najosjetljivijoj generaciji velike hiperaktivnosti koju poti&#269;e brzina moderna na&#269;ina &#382;ivota. Roditeljima takve djece se u Americi preporu&#269;a niz medikamenata, no alternativne metode umjesto medikamenata radije pribjegavaju tzv. povratku prirodi pa i radikalnim potezima kao &#353;to je uklanjanje elektri&#269;nih instalacija u ku&#263;i. Kao &#353;to mo&#382;emo primijetiti, i ovu generaciju djece obilje&#382;avaju hipersenzibilnost i hiperaktivnost pa ne &#269;ude neka mi&#353;ljenja da je mogu&#263;i uzrok takvu pona&#353;anju utjecaj stresa u fetalnoj fazi. No koja je to to&#269;na kvalifikacija koja posebnost odvaja od poreme&#263;aja, a oko koje jo&#353; uvijek postoje prijepori? 

Petu generaciju (djecu ro&#273;enu izme&#273;u 1998. i 2008.) naziva Omega generacijom i posljednjom pravom odnosno &#269;istom indigo generacijom odnosno potomcima indigo djece ili reinkarnacijom preminulih pripadnika Alfa i Beta generacije, a koja &#263;e se susresti s najve&#263;im problemom integracije u dru&#353;tvu i vrlo vjerojatno i autizmom. Johnson smatra da je uzrok takvom pona&#353;anju i preosjetljivosti prerani razvoj Oktarin (Kristalnih) karakteristika. Nakon &#353;to ova posljednja generacija u&#273;e u fazu Bu&#273;enja (dakle, oko 28. odnosno 29. godine), smanjit &#263;e se stopa ro&#273;ene indigo djece i s vremenom &#263;e se takva djeca sve manje ra&#273;ati. Za&#353;to autorica smatra da &#263;e se takve djece sve manje ra&#273;ati i je li to stoga &#353;to su ispunili svoju misiju (ako su uop&#263;e trebali), nije jasno. 

Neka svjedo&#269;anstva 

Sva su ova djeca, kao &#353;to smo vidjeli, emocionalno i tjelesno osjetljiva i hiperaktivna, ali i empati&#269;na (suosje&#263;ajna prema pojedincu, ali i kolektivu; osobni problemi i problemi dru&#353;tva postaju i njihovim problemima i pomalo podsje&#263;aju na one legende u kojima su posve&#263;eni pojedinci preuzimali svu tragi&#269;nost tu&#273;eg &#382;ivota), te mogu biti i depresivna ukoliko ne prepoznaju svoju Misiju. Promatranja neke indigo djece su pokazala da ona mogu i komuniciraju s an&#273;elima i da bli&#382;nje vide u svjetlosnoj auri. Me&#273;utim, nije jasno od koga su &#269;uli o an&#273;elima, je li to slu&#269;aj kod sve djece ili samo one &#269;iji su roditelji vjernici, te odakle onima koji pate od manjka koncentracije i donekle su asocijalni, toliki osje&#263;aja za druge i njihove probleme? 

Jednako je i zbunjuju&#263;e svjedo&#269;anstvo jedne &#382;ene koja je tvrdila da su je u &#269;etvrtoj godini &#382;ivota, promatraju&#263;i u restoranu jednu stariju gospo&#273;u u osamdesetima, preplavili osje&#263;aji o smrti i starenju i da se sama osjetila tjeskobnom u pomisli na vlastitu smrtnost. Tako&#273;er je tvrdila kako je osjetila da se gospo&#273;a iz restorana nalazi na kraju &#382;ivotna puta i da je u tom trenutku i ona postala staricom koja suosje&#263;a s onom drugom potpuno nesvjesna da nije dosegla ni &#353;kolsku dob. 

Mi ne znamo koliko je u cijelome iskazu prisutno iskustvo jedne odrasle &#382;ene koja jednako zrelom interpretacijom svjedo&#269;i o osje&#263;ajima djeteta pred&#353;kolske dobi, i to ne prema ne&#269;emu povr&#353;nom, ve&#263; spoznaji o &#382;ivotu i smrti, a dobro znamo (ili se barem nadamo da je ta tvrdnja to&#269;na) da djeca nemaju realnu predod&#382;bu o smrti. 
Postoji jo&#353; niz svjedo&#269;anstava koja su neobi&#269;na u svojoj uvjerljivosti i te&#353;ko je re&#263;i radi li se o bujnoj dje&#269;joj ma&#353;ti koja itekako mo&#382;e biti potencirana novim medijima: tako pak neka djeca govore o tome kako no&#263;u, u svom astralnom tijelu, putuju svemirom ili pak o pro&#353;lom &#382;ivotu (zbog &#269;ega i nisu toliko vezani uz svijet u kojemu trenutno &#382;ive), a njihovi se roditelji nerijetko iznenade kada im djeca (stara jedva tek nekoliko godina) pojasne da su zapravo oni ti koji su ih izabrali. 

Djeluju&#263;i kao da su zarobljena u prostoru i vremenu, indigo djeca upijaju sve iz okoline uzvra&#263;aju&#263;i joj sna&#382;nim impulsima emocija i intuicijom, osje&#263;aju&#263;i i suosje&#263;aju&#263;i s njome na najobuhvatnijoj (globalnoj) razini, i odbacuju&#263;i autoritet i riskiraju&#263;i sukob s okolinom, svoju ulogu shva&#263;aju ozbiljnom od samoga po&#269;etka, i to je ono &#353;to najvi&#353;e zbunjuje: zar njihova uloga nije tek biti djecom? Razigranom mladun&#269;adi koja kroz igru u&#269;i o &#382;ivotu odraslih? U kojem se trenutku aktivirala potreba za poja&#269;anom duhovno&#353;&#263;u i senzibilitetom i kako je ona prona&#353;la svoje doma&#263;ine &#45; djecu? 

Kristalna djeca 
Uz indigo djecu se spominju i tzv. Kristalna djeca (zajedno poznata po nazivom Zvjezdana djeca jer su duhom vi&#353;e prisutna me&#273;u zvijezdama) kao naprednijoj generaciji indigo djece koja je zapravo autisti&#269;na, s time da se na autizam gleda kao na za&#353;titni omota&#269; njihove emotivno i socijalno osjetljive prirode. Chapman i Johnson su ih opisale kao hodaju&#263;e antene koje upijaju sve psihi&#269;ke, fizi&#269;ke, emotivne, elektromagnetske i ostale vibracije koje ih okru&#382;uju odnosno kao djecu uronjenu u beskrajni ocean mirisa, zvukova, boja i emocija. Je li ova definicija dovoljna da ih proglasi izaslanicima izgubljene ljudskosti? 

Prethodno: 
Indigo djeca: Uvod u ne tako novi fenomen (1) 

Izvor: Portal Grada Splita</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Indigo djeca: Uvod u ne tako novi fenomen 1.dio</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/indigo-djeca-uvod-u-ne-tako-novi-fenomen-1dio/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/indigo-djeca-uvod-u-ne-tako-novi-fenomen-1dio/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Pi&#353;e: Homoludens 

Ono &#353;to u ovih nekoliko tekstova kanim (osim ukratko ponoviti ve&#263; poznato gradivo), jest otvoriti i neka pitanja o tom fenomenu, a koja su mi se otvorila na putu mog traganja za tom neobi&#269;nom djecom (djecom kao stanjem duha, a ne ograni&#269;enom vremenskom sekvencom). Ono &#353;to me posebno zanimalo jest sljede&#263;e: Koliko su indigo djeca uistinu posebna, je li njihova inteligencija nadi&#353;la ovozemaljsku i je li njihov &#382;ivot misija kojoj je cilj da &#269;ovjeka, izgubljenog kao vrstu (ako uop&#263;e jest izgubljen), vrate ku&#263;i? Moram priznati da su se umjesto odgovora dodatno nanizala nova pitanja jer je ovo podru&#269;je gotovo jednako istra&#382;ivanju postojanja Boga, a to je uvijek tako kada poku&#353;avamo doprijeti u ljudski svemir &#45; mozak. 

Pojava fenomena 

Indigo djeca (katkada se mo&#382;e prona&#263;i i naziv Milenijska djeca, Djeca novoga sna ili Djeca Sunca &#45; u indijanskoj kulturi) su noviji pojam, no o njima se i njihovoj posebnosti govori ve&#263; mnogo du&#382;e i ako ih smatraju djecom novoga doba, ona ipak nisu tu od ju&#269;er. Prvi je put pojam indigo djece spomenula psihologinja Nancy Ann Tappe koja je ljudske osobine klasificirala prema njihovoj auri (svjetlosnom omota&#269;u), a kasnija su istra&#382;ivanja pokazala da se radi o izuzetno darovitoj i inteligentnoj, ali i djeci visoke razine svijesti i jo&#353; uvijek nije posve jasno je li ta posebnost zapravo samo neistra&#382;eni oblik psiholo&#353;kog poreme&#263;aja. Posebnost je ove djece u tome &#353;to u najranijoj dobi pokazuju visoku razinu produhovljenosti (upravo je to naj&#269;udnovatiji dio s obzirom na nedoku&#269;ivost izvora tolike razine produhovljenosti u tako male djece). 

U posljednje se vrijeme javlja sve ve&#263;i broj takve djece (ili je mo&#382;da tek rije&#269; o pove&#263;anu interesu), a neki autori tvrde da u posljednjih dvanaest godina samo 10% djece u dobi do devet godina ne pripada kategoriji indigo djece. Me&#273;utim, u tu kategoriju ne spadaju samo djeca, ve&#263; i odrasli koji pripadaju ranijim generacijama indigo djece koji se nalaze u tijeku faze bu&#273;enja (faza prepoznavanja svojih sposobnosti &#45; 28. ili 29. godina &#382;ivota) ili su dosegli indigo zrelost (osobe u &#269;etrdesetim godinama). 

Indigo populacija je od kraja 50&#45;ih godina 20. stolje&#263;a podijeljena na pet kategorija &#269;iji vremenski rasponi nisu fiksni i unutar njih se razvijaju razli&#269;ita emotivna stanja koja se pripisuju izlo&#382;enosti stresu u fetalnoj dobi (isto se stanje izlo&#382;enosti stresu pripisuje razvoju homoseksualnih sklonosti u budu&#263;e djece &#269;ime se pojava stresa u trudnica prepoznaje kao stanje u kojemu se oblikuju neuobi&#269;ajena pona&#353;anja) ostvaruju&#263;i pritom iskustva kojih odrasli nisu ni svjesni, a zahvaljuju&#263;i kojima s vremenom razviju intuitivnost i iscjeliteljske mo&#263;i. 

Ova su djeca predmetom znanstvenih studija koje u zadnjih &#269;etrdeset godina pokazuju odre&#273;eni odmak koji svakih deset godina (jedna generacija) poprimaju nove ili dodatne izvanprosje&#269;ne osobine, dok im zajedni&#269;kom ostaje faza bu&#273;enja odnosno prepoznavanje onoga &#353;to jesu na temelju razli&#269;itih &#382;ivotnih iskustava. Neki ih smatraju i duhovnim bi&#263;ima &#269;ija je masovna pojava potencirana skretanjem svijeta u materijalno, no ve&#263;ina se uglavnom sla&#382;e oko toga da im je svrha pokazati ljudima ravnote&#382;u duha. No otkuda u djece tolika razina svijesti i produhovljenosti, tim vi&#353;e ako su odrasli u obiteljima u kojima takvo &#353;to nisu mogli spoznati? Od koga su &#269;uli i usvojili takav na&#269;in komunikacije? 

Postanak imena 

Indigo su djeca ime dobila po boji svoje aure (ljubi&#269;astoj odnosno indigo) u skladu s vjerovanjem da je svaki &#269;ovjek okru&#382;en aurom koja se sastoji od duginih boja. Ova je boja simbol &#269;eone &#269;akre (&#269;akra je eneegetski centar u tijelu i zna&#269;i “kota&#269; svjetla&quot;), posljednje, sedme, koja &#269;ovjeka povezuje s univerzalnom energijom i Bo&#382;anskom svije&#353;&#263;u, a naziva se jo&#353; i tre&#263;im okom jer je povezana s intuicijom. 

Indigo djeca nisu nikakva superdjeca koja fizi&#269;ki mogu mijenjati svijet, ona su samo natprosje&#269;no produhovljena, odlikuju se visokom inteligencijom i kreativno&#353;&#263;u, no poprili&#269;no su buntovna i asocijalna. Njihova je naj&#269;e&#353;&#263;a dijagnoza vezana uz hiperaktivnost i smanjenje koncentracije. Smatra se da je danas na svijetu izme&#273;u 15 i 20 milijuna indigo djece, a od 50&#45;ih godina do danas su razvrstana u pet generacija. 

Prva se generacija javila jo&#353; 50&#45;ih godina 20. st., a posljednja peta u novom tisu&#263;lje&#263;u i njihova se produhovljenost tretira kao oblik autizma pa im se nastoji terapeutski pomo&#263;i. Podijeljeni, prema godini ro&#273;enja, u pet kategorija (prema Lorri Johnson), imaju svoju Misiju koju ne osvje&#353;&#263;uju prije tzv. faze bu&#273;enja (dakle, ne prije 30&#45;e godine &#382;ivota) pa su u tom razdoblju (zbog gubitka za&#353;titnih slojeva aure), a u kojemu prolaze kroz duhovnu i tjelesnu katarzu, emocionalno osjetljivi (upravo je poja&#269;ana emocionalna senzibilnost okosnica njihova poja&#269;ana interesa za segmente &#382;ivota kojima ne&#45;indigo ljudi ne pridaju ve&#263;u pa&#382;nju) . 

Ta se Misija opisuje kao pomo&#263; ljudima da dosegnu vi&#353;u razinu razvoja (koja bi im trebala dati novu energiju potrebnu za postizanje duhovne ravnote&#382;e) zahvaljuju&#263;i sposobnosti indigo djece da komuniciraju s duhovnom stranom svijeta koja im daje dublji uvid, kao i zbog njihove navodne iscjeliteljske mo&#263;i. Indigo djeca mogu prije&#263;i u &#269;etvrtu i petu dimenziju stanja svijesti (za razliku od ne&#45;indigo ljudi koji dose&#382;u tek tre&#263;u), a Kristalna djeca &#269;ak i u &#353;estu koja im otvara put do najvi&#353;e, Univerzalne dimenzije svijesti i pretvara u Bi&#263;a kristalne duge. Smatra se da takvi ljudi ve&#263; postoje, ali da jo&#353; nisu iskoristili sve svoje sposobnosti. Sve ove dimenzije stanja svijesti – od najni&#382;e do najvi&#353;e omogu&#263;avaju indigo i kristalnoj djeci daleko ve&#263;u kreativnost i inteligenciju od ostalih ili se barem tako mitologizira. 

Slijedi: 
Indigo djeca: Generacije i svjedo&#269;anstva (2) 
Indigo djeca: Ukori&#269;enje fenomena(3) 

Izvor: Portal Grada Splita</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Sve o morskim psima</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/sve-o-morskim-psima/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/sve-o-morskim-psima/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Napisao: Mr.sc.Alen Soldo 
Izvor: www.morsko&#45;prase.hr Web &#269;asopis o moru 

Strah je vjerojatno prvi osje&#263;aj koji se javi kod ve&#263;ine ljudi pri spomenu ili pogledu na sliku morskog psa. Krvo&#382;edni, bezosje&#263;ajni ubojica, ljudo&#382;der koji jede sve na &#353;to nai&#273;e na svom putu&#45; to je slika koja se razvila u ljudskoj svijesti posljednjih desetlje&#263;a prvenstveno zahvaljuju&#263;i filmskoj industriji. Po&#269;ev&#353;i sa Spielbergovim filmom «Ralje», preko «Dubine» i zadnjeg Harlinova filma «Deep blue», takva slika o morskim psima se razvijala sve vi&#353;e i ja&#269;e. Istina je kao i uvijek potpuno druga&#269;ija: od oko 370 vrsta morskih pasa danas poznatih, samo nekoliko ih se mo&#382;e svrstati u stereotip «Ralja». Ve&#263;ina morskih pasa je daleko od takve slike i to su uglavnom bezopasna morska bi&#263;a razli&#269;itih oblika, na&#269;ina &#382;ivota i hranidbenih navika. 

Na svu sre&#263;u izgleda da je slika o morskom monstrumu ograni&#269;ena samo na «zapadnu civilizaciju» koja je i najvi&#353;e pod utjecajem medija. Ostale civilizacije morske pse vide u posve druga&#269;ijem svijetlu. Tako npr. stanovnici otoka u Ju&#382;nom Pacifiku morske pse u svojim religijama i mitologiji do&#382;ivljavaju u raznim ulogama koje variraju od bo&#382;anstva do duhova za&#353;titnika. U prastarim ceremonijama ovih oto&#269;kih naroda bila su poznata i ljudska &#382;rtvovanja pred spomenicima ili oltarima posve&#263;enim morskim psima. 

Na Solomonskim otocima i danas postoji vjerovanje da morski psi &#382;ive u svetim &#353;piljama koje su ispunjene posve&#263;enim oltarima. U Vijetnamu pokraj napu&#353;tenih topovskih gnijezda i uni&#353;tenih tenkova uz morske obale stoje i kameni hramovi posve&#263;eni najve&#263;oj &#382;ivu&#263;oj ribi&#45; kitopsini, Ca Ong, jer se vjeruje da ta vrsta morskog psa &#353;titi ljude i &#269;uva obalu. 
Rhiniodon typus title 

Na Havajima je ubijanje morskih pasa zabranjeno jer se vjeruje da su ta bi&#263;a u stvari reinkarnirani preci stanovnika tih otoka. Ro&#273;eni Havajci vjeruju da Kama&#45;Hoa&#45;Lii, kralj morskih pasa, &#382;ivi u vodama Honolulu luke, dok kraljica morskih pasa, Oahu, &#382;ivi uz dno istog podru&#269;ja. Legenda govori da se Kama&#45;Hoa&#45;Lii zaljubio u predivnu djevojku zvanu Kalei, koju je vidio dok je plivala. S obzirom da je kao kralj imao magi&#269;ne mo&#263;i, pretvorio se u &#269;ovjeka i sa Kalei dobio sina kojeg su nazvali Nanaue. Ro&#273;enjem, Nanaue je na le&#273;ima imao made&#382; u obliku usta morskog psa, pa je kralj dekretom odredio da se njegovom sinu ne daje mesa ni pod koju cijenu. Ipak ta zapovijed je bila naru&#353;ena, &#269;ime se Nanaue, osjetiv&#353;i meso, pretvorio u morskog psa, i u &#382;elji da zadovolji svoju novootkrivenu glad za mesom po&#269;eo napadati stanovnike otoka. Na kraju je ipak uhva&#263;en i ubijen, a tijelo mu je pokopano na dijelu zemlje koji se i dan danas zove Shark Hill (Brdo morskog psa). 

Afri&#269;ka plemena u morskim psima vide duhove koji ih mogu upozoriti na opasnost i time ih za&#353;tititi. Ipak, ako im se ne oda potrebno po&#353;tovanje duhovi morskih pasa se preobra&#263;uju iz dobrih u zle te donose nesre&#263;u. Afri&#269;ka plemena, kao i Indijanci sjeverozapadnog Pacifika, i danas u svojim svetkovinama koriste obredne maske sa oblicima morskih pasa. 

Kineski pomorci su dugo vjerovali da morski psi mogu osjetiti smrt na brodu te ih tako slijediti sve dok tijelo umrlog ne bi bilo ba&#269;eno u more. Poznato je da su tijekom devetnaestog stolje&#263;a, mnoge kineske obitelji koje su se doselile u Kaliforniju potro&#353;ile znatne koli&#269;ine novca da bi umrle pripadnike obitelji transportirali u rodnu Kinu gdje bi ih pokopali. Pomorci koji su plovili tim brodovima kleli su se da su ih morski psi danima slijedili to&#269;no znaju&#263;i &#353;to se nalazi na tim brodovima. 

Nama u zapadnoj kulturi ovakva vjerovanja izgledaju zanimljiva i zabavna, a te kulture primitivne, ne razmi&#353;ljaju&#263;i da su na&#353;i pogledi i vjerovanja isto tako primitivna i puna praznovjerja. Pomorci iz Evrope su veoma &#269;esto zabijali repove morskih pasa na bokove svojih brodova radi dobre sre&#263;e. Engleska rije&#269; za morskog psa&#45; «shark» tako&#273;er ima osnovu u starim i pogre&#353;nim predrasudama. Tako se etimolo&#353;ki korijeni te rije&#269;i mogu na&#263;i u starogermanskoj rije&#269;i «shurke», &#353;to zna&#269;i nasilnik, kao i u anglosaksonskoj «sceron»&#45; sje&#269;i, kidati. Oni koje bolje poznaju engleski jezik sigurno su i upoznati sa slo&#382;enicama izvedenim iz rije&#269;i shark kao &#353;to su «loan shark», «card shark» i «pool shark»&#45; sve sa negativnim prizvukom. Danas, kao &#353;to smo i rekli, situacija nije ni&#353;ta bolja, ve&#263; bi se moglo re&#263;i da je i pogor&#353;ana. Utjecaj filmske industrije je doveo do toga da se morskih pasa boje svi, iako ih velika ve&#263;ina ljudi nikad ne&#263;e vidjeti niti na ribarskim tr&#382;nicama, oderane i pripremljene za jelo, a kamoli u&#382;ivo negdje u moru. (slika great white!) 


Situacija u na&#353;oj dr&#382;avi ne razlikuje se od situacije u ostalim dr&#382;avama «zapadne civilizacije». Do skoro kraja pedesetih godina pro&#353;log stolje&#263;a u biv&#353;oj dr&#382;avi ispla&#263;ivala se nagrada za ulovljene morske pse. 1956. godine to je na svu sre&#263;u ukinuto, ali razlog prestajanju ispla&#263;ivanja takve nagrade nije bila iznenadno razvijena svijest o pogubnosti takve odluke, ve&#263; ne&#353;to mnogo prozai&#269;nije&#45; nedostatak novca u bud&#382;etu. 

Danas, generacije ljudi koji su vidjeli «Ralje» sve morske pse do&#382;ivljavaju kroz prizmu velike bijele psine: &#269;udovi&#353;nog ljudo&#382;dera iz morskih dubina. Tako je i autor ovih redaka nebrojeno puta do&#382;ivio da nekakva peraja koja sije&#269;e morsku povr&#353;inu bude pripisana velikoj bijeloj psini. Zanimljivo je i to da taj morski pas prvi dan bude dug oko 1,5 metra, dok tre&#263;i dan ve&#263; naraste na du&#382;inu od 5 metara. Na kraju se ispostavi da ne samo da nije bila rije&#269; o velikoj bijeloj psini, nego se nije radilo ni o morskom psu uop&#263;e, ve&#263; naj&#269;e&#353;&#263;e o tuni, bucnju ili dupinu. Ali kao &#353;to na&#353; narod i ka&#382;e, a u slu&#269;aju morskih pasa se to veoma &#269;esto mo&#382;e primijeniti: u strahu su velike o&#269;i. 

Na&#382;alost, posljedice takve percepcije nisu samo blage psihi&#269;ke traume ili nove ribarske («lova&#269;ke») pri&#269;e, ve&#263; i ne&#353;to mnogo gore. U skladu sa ra&#353;irenim mi&#353;ljenjem da je svaki morski pas ve&#263;i od jednog metra&#45; velika bijela krvo&#382;edna psina, za koju vrijedi ona stara, donekle izmijenjena re&#269;enica: «samo mrtav morski pas je dobar morski pas», svi morski psi, a naro&#269;ito oni veliki, su stalno ugro&#382;eni. To se naro&#269;ito odnosi na gorostasnu psinu, bezopasnog pripadnika svoje vrste, koja se hrani isklju&#269;ivo zooplanktonom, a u posljednjih se nekoliko godina &#269;esto pojavljuje u Jadranu, a radi svoje veli&#269;ine (i do 12 metara du&#382;ine) &#269;esto je zamjenjuju sa velikom bijelom psinom. Poznat je slu&#269;aj organiziranja prave potjere sa automatskim oru&#382;jem u sjevernom Jadranu s ciljem da se ubije to «&#269;udovi&#353;te», &#353;to se na sre&#263;u nije desilo, pri &#269;emu je i Va&#353; autor imao mali doprinos obja&#353;njavanjem o kojoj je vrsti zapravo rije&#269;. 

Kad smo ve&#263; kod velike bijele psine, o kojoj &#263;e biti vi&#353;e rije&#269;i u nekom od sljede&#263;ih nastavaka, za informaciju treba re&#263;i da ta je ta vrsta u na&#353;em dijelu Jadrana zadnji put zabilje&#382;ena davne 1974. godine. To zna&#269;i da se kod nas mo&#382;ete kupati bez ikakvih bojazni jer, s obzirom na te&#353;ko stanje i ugro&#382;enost svih morskih pasa, naro&#269;ito velikih, te&#353;ko da &#263;e vi&#353;e u na&#353; dio Jadrana zalutati jedan od ve&#263; rijetkih primjeraka te vrste u svijetu. 

O statusu morskih pasa, kako u svijetu, tako i kod nas ne&#353;to vi&#353;e u sljede&#263;im nastavcima, a ovaj uvod bi zavr&#353;io sa iskazivanjem moje &#382;elje da &#263;e Vam ova rubrika pribli&#382;iti svijet tih divnih stvorenja i time barem donekle promijeniti pogre&#353;no razvijenu sliku o, barem meni, najljep&#353;im bi&#263;ima mora a tako i cijelog na&#353;eg plavog planeta. 

Izvor: Portal Grada Splita</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>DDoS na Twitter</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/ddos-na-twitter/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/ddos-na-twitter/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Danas je dru&#353;tvena mre&#382;a Twitter napadnuta DDos&#45;om (Denial&#45;of&#45;service). Rezultat toga je to da Twitter –u danas niste dugo mogli pristupit. No nesumnjivo je kako svaka imalo popularnija dru&#353;tvena mre&#382;a mora pro&#263;i isti postupak, pa je tako i svojevremeno MySpace a isto tako i Facebook bio meta sli&#269;nog napada.

Odmah nakon samog napada djelatnici Twittera su se oglasili javnosti kako nema mjesta za paniku i kako nisu ugro&#382;eni osobni podaci korisnika, a da se i ubrzano radi na ponovnom osposobljavanju servisa. Tako&#273;er stoji u izjavi kako su to zlonamjerni i ciljani napadi, te da se ne radi o nekoj slu&#269;ajnosti. Ovakvi napadi slu&#382;e isklju&#269;ivo da bi se onesposobili neki online servisi poput online bankarstva, online pla&#263;anja kreditnim karticama i sli&#269;no. 

Ovakav dana&#353;nji doga&#273;aj nas je potaknuo na pitanja; 

&#352;to napravite kada je ovako ultra popularan servis uga&#353;en ili nedostupan na 30 minuta ili du&#382;e? 
Padate u o&#269;aj? Grizete usnice i neprestano sti&#353;&#263;ete F5 ne bi li se servis pojavio? Bojite li se za svoje korisni&#269;ke podatke? Ili jednostavno ostajete ravnodu&#353;ni? 
Da li Vam o ovakvim servisima ovisi posao ili samo &#382;elite biti dio svijeta koji u sekundi nestane, a ostane pusta stvarnost oko Vas koju ste sami stvorili? 

Ako &#382;elite biti samo dio svijeta onda su ovakvi doga&#273;aji mo&#382;da i dobri za Vas i va&#353;e zdravlje. No ako posao ovisi o ovakvim i sli&#269;nim servisima onda se svakako trebate zapitati kako osigurati Va&#353;e podatke i posao. Sva sre&#263;a da korporativne i osobne Internet stranice ne spadaju u tu skupinu jer je vjerojatnost napada na takve stranice stvarno malena. Twitter je zapravo postao mjesto brze i velike zarade. Znam, mnogi se ne&#263;e slo&#382;iti sa nama, no &#269;injenica je ipak da se uz takvu zaradu pojavljuju i ogromne koli&#269;ine spama koji ovakvu mre&#382;u ponekada &#269;ine nepodno&#353;ljivom. 

Iako je Twitter osmi&#353;ljen iz sasvim drugih namjena odnosno mikroblog&#45;a, postao je pravo mjesto za marketing i ogla&#353;avanje, te za promociju svega &#353;to Vam padne na pamet … Priliku u Twitteru neki vide i u &#269;injenici da se mogu povezati sa nekim slavnim osobama. Dovucite velik broj Followers&#45;a i uspjeh je zagarantiran. Postoje i zaista dobri tutorijali, programi koji &#263;e Vam pomo&#263;i u postizanju va&#353;eg cilja, no svakako ne bez Va&#353;eg truda. Jedan od njih mo&#382;ete prona&#263;i na www.the&#45;money.biz . Ulog novca stvarno nije velik ni za na&#353;e prilike, a ako i niste zadovoljni, garantiraju povrat novca. 
Dok pi&#353;emo ovaj tekst u Twitter&#45;u su ve&#263; odavno rije&#353;ili problem i dru&#353;tvena mre&#382;a je online, pa krenite u pronala&#382;enje svojeg sretnog tweet&#45;a ... 
I nas mo&#382;ete pratiti na Twitter&#45;u i to na adresi www.twitter.com/Vinkovci 
Ili na Facebook&#45;u 
Happy Tweets all…(www.alba&#45;marketing.hr)

Izvor: Portal Grada Vinkovaca</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Izgradnja stanova za osobe tre&#263;e dobi u prilago&#273;enom naselju u Ivani&#263; Gradu</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/izgradnja-stanova-za-osobe-tree-dobi-u-prilagoenom-naselju-u-ivani-gradu/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/izgradnja-stanova-za-osobe-tree-dobi-u-prilagoenom-naselju-u-ivani-gradu/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>„Zlatna Dob“ nevladina je neprofitna udruga kojoj je osnovna zada&#263;a promicanje kvalitetnog i dostojanstvenog &#382;ivota osoba tre&#263;e dobi. Paralelno s rje&#353;avanjem &#382;ivotnih i drugih problema svojih &#269;lanova, Udruga &#263;e voditi posebnu brigu o kontaktima sa svim relevantnim &#269;imbenicima, kao &#353;to su javnost, dr&#382;avni organi, razne druge udruge i organizacije sli&#269;nih interesa u Domovini i inozemstvu i drugim, kako bismo raspolagali sa &#353;to vi&#353;e informacija o na&#269;inima rje&#353;avanja problema radi kojeg smo i osnovani. 
Misija udruge Zlatna Dob je promicanje, organiziranje i provo&#273;enje humanog su&#382;ivota sa zbrinutim stanovanjem osoba tre&#263;e &#382;ivotne dobi u prilago&#273;enom naselju, kao i gradnja istih na neprofitnoj osnovi. Stoga smo i krenuli u izgradnju naselja u Ivani&#263; Gradu za &#269;lanove na&#353;e udruge. Udruga “Zlatna Dob” kupila je gra&#273;evinsko zemlji&#353;te veli&#269;ine oko 19.000 m2 na u&#382;em podru&#269;ju Grada Ivani&#263;&#45;Grada (udaljeno 1.000 metara od &#382;eljezni&#269;ke postaje, 1.000 metara od sjedi&#353;ta gradskog Poglavarstva i oko 400 metara od lje&#269;ili&#353;ta Naftalan) uz obalu rijeke Lonje. Napravljen je idejni projekt naselja za &#382;ivot osoba tre&#263;e &#382;ivotne dobi sa svim sadr&#382;ajima, koji se planiraju pridru&#382;iti predmetnom naselju. 
Naselje se sastoji od tri objekta povezana u jednu cijelinu sa 193 stanova (veli&#269;ine 35 i 45 m2). Stanovi sadr&#382;e mnoge detalje koji olak&#353;avaju &#382;ivot te&#382;e pokretnih osoba; svi pristupi su bez arhitektonskih prepreka. U naselju je predvi&#273;en i restoran u kojem &#263;e &#269;lanovima Zlatne Dobi biti omogu&#263;ena prehrana po vrlo povoljnim cijenama; naravno, uz uvjet da se obrok najavi ranije. 
Stanovi, gara&#382;no mjesto i ostava su vlasni&#353;tvo pojedinaca. Ostali uslu&#382;ni prostori u naselju pripadaju Udruzi i slu&#382;e zajedni&#269;kom dru&#382;enju i provo&#273;enju raznih vjerskih, edukativnih, rekreacijskih, dru&#353;tvenih i ostalih aktivnosti, kao &#353;to su primjerice razna predavanja, aktivnosti tjelovje&#382;be, dru&#382;enja i sve ostale aktivnosti koje mo&#382;ete zamisliti i realizirati. Sudjelovanje u navedenim aktivnostima bit &#263;e maksimalno pristupa&#269;no svakom pojedincu, a ukoliko se prona&#273;e netko tko bi vodio pojedine aktivnosti na dragovoljnoj osnovi, prostori &#263;e osim neizbje&#382;nih re&#382;ijskih tro&#353;kova biti prakti&#269;ki besplatni. 
Centar za pomo&#263; i njegu, formiran uz naselje, njeguju&#263;i me&#273;usobnu solidarnost stanovnika, brinut &#263;e o svakoj osobi da dobije maksimalnu skrb u trenutku kada mu to bude potrebno, sve do samog kraja &#382;ivota. To zna&#269;i da &#263;e svaki pojedinac &#382;ivjeti onakav &#382;ivot kakav &#382;eli uz organizaciju zdravstvene i druge skrbi. 
Pojedini stanovi su vlasni&#353;tvo svakog pojedinca i nakon njega vlasni&#353;tvo prelazi na njegove zakonske nasljednike. Ukoliko netko nema nasljednika ili im stan ne &#382;eli ostaviti, isti mo&#382;e preuzeti Udruga, a za uzvrat Udruga &#263;e voditi potpunu skrb o pojedincu (prema najvi&#353;im moralnim i humanim standardima) do njegove smrti ili boravka u naselju “Zlatna Dob”. 
Ako imate osje&#263;aj da nam se mo&#382;ete priklju&#269;iti u na&#353;em programu i da mo&#382;ete s nama rije&#353;iti svoje &#382;ivotne probleme, posjetite na&#353;e slu&#382;bene stranice udruge i kontaktirajte nas,na&#353;a adresa je Zlatna Dob 

Pripremila tekst &#45; K.D. 

Izvor: Portal Grada Dugo Selo</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#352;to uraditi kad napunimo krivo gorivo u spremnik automobila?</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/to-uraditi-kad-napunimo-krivo-gorivo-u-spremnik-automobila/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/to-uraditi-kad-napunimo-krivo-gorivo-u-spremnik-automobila/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Nazovi slu&#382;bu vu&#269;nu i zatra&#382;i stru&#269;nu pomo&#263; !

Mala nepa&#382;nja i evo velikog problema. Nije rijedak slu&#269;aj da voza&#269; umjesto dizelskog goriva u spremnik automobila uto&#269;i benzin ili obrnuto. &#352;to uraditi? Najbolji slu&#269;aj je kada voza&#269; na vrijeme primijeti da je uzeo krivu ru&#269;ku, te jo&#353; nije nato&#269;io vi&#353;e od 5 posto krivog goriva. U tom slu&#269;aju nema nikakve &#353;tete. Dovoljno je natankati &#353;to vi&#353;e ‘pravog’ goriva, po mogu&#263;nosti do vrha spremnika, pa &#263;e se mala koli&#269;ina krivog izgubiti u toj masi. Bez obzira da li je rije&#269; o benzinu ili dizelu, procedura je ista. 
Me&#273;utim, kada se pogre&#353;no gorivo uto&#269;i do vrha situacija je sasvim druk&#269;ija. Ukoliko voza&#269; shvati &#353;to je u&#269;inio i odustane od paljenja motora, gorivo ne&#263;e do&#263;i do sustava za ubrizgavanje pa je i procedura jednostavnija. Naravno tro&#353;kovi su i dalje prili&#269;ni, jer se ne mo&#382;e izbje&#263;i poziv vu&#269;noj slu&#382;bi koja &#263;e do&#263;i po automobil. U servisu, s obzirom da gorivo nije dospjelo do dizni, dovoljno je slobodnim padom ispustiti nato&#269;eno i to je sve. Potom se nalije pravo gorivo, te nema nikakvih posljedica po motor, kao ni ekstra tro&#353;kova. 
Ukoliko voza&#269; nije na vrijeme primijetio gre&#353;ku, automobil &#263;e upaliti i u pravilu pre&#263;i mo&#382;da stotinjak metara, te se nakon toga ugasiti uz napomenu da je daljnja vo&#382;nja nemogu&#263;a. Nakon &#353;to vu&#269;na slu&#382;ba doveze auto u servis opet slijedi pra&#382;njene spremnika i obavezna zamjena filtra nafte. Uz to ide blago propuhivanje cjevovoda, te ulijevanje 5 do 10 litara odgovaraju&#263;eg goriva. Nakon paljenja agregata automobil mora raditi 10 do 20 minuta da sagore sve &#269;estice koje su se nakupile u diznama. 
Minimalni tro&#353;ak krivog to&#269;enja goriva stajat &#263;e vlasnika barem 1.200 kuna. Naime, prema cjeniku HAK&#45;a, prijevoz neispravnog automobila na gradskom podru&#269;ju pla&#263;a se 366 kn (ako nema iskaznicu HAK&#45;a). Tome treba pridodati iznos od oko 500 kn krivo uto&#269;enog goriva. Filtar goriva u prosjeku ko&#353;ta 150 kn, a sam rad jo&#353; oko 200 kn. Kada se sve to zbroji, minimalni tro&#353;ak je barem 1.200 kn, naravno uz napomenu da ste imali sre&#263;e, pa nije trebalo mijenjati dizne. 
Izvor: Portal Grada Umaga</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Maturanti iz &#352;panjolske donijeli svinjsku gripu</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/maturanti-iz-spanjolske-donijeli-svinjsku-gripu/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/maturanti-iz-spanjolske-donijeli-svinjsku-gripu/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Epidemiolozi su na Dalmatini presreli jedan od tri autobusa s kojima su se s maturalca vra&#263;ali &#352;iben&#269;ani i stavili ga u izolaciju. Devetero u&#269;enika je zara&#382;eno. Slu&#382;ba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo &#352;ibenik, autobus je u subotu oko 13 sati presrela kod odmori&#353;ta Krka i potom zaustavila i stavila na licu mjesta u izolaciju tre&#263;i autobus iz grupe od tri autobusa kojima se 140 maturanata &#353;ibenske gimnazije iz &#352;panjolske vra&#263;alo s maturalnog putovanja, pi&#353;e Slobodna Dalmacija. Da se ne osje&#263;aju dobro u&#269;enici su se roditeljima po&#382;alili tijekom telefonskih razgovora, a oni, nakon &#353;to su posumnjali na svinjsku gripu, alarmirali Op&#263;u bolnicu &#352;ibenik koja je informaciju proslijedila epidemiolo&#353;koj slu&#382;bi. Dok su epidemiolozi na izdvojenom mjestu na Dalmatini pregledavali u&#269;enike, u &#353;ibenskoj bolnici po nare&#273;enju ravnatelja dr. &#381;eljka Buri&#263;a s infektivnog i internog odjela bolnice premje&#353;teni su lak&#353;e oboljeli pacijenti.
&quot;Prema informacijama kolega epidemiologa i njihovih kolega s infektivnog odjela, mogu kazati da su kod devet pacijenata iz autobusa &#353;ibenskih maturanata, dijagnosticirani nagla&#353;eni akutni simptomi gripe&quot;, potvrdio je dr. Buri&#263;. Osim u&#269;enika iz autobusa koji je izoliran, u bolnicu pristi&#382;u u&#269;enici sa simptomima gripe koji su s dvije grupe prethodno doputovali u &#352;ibenik. Dio ih je doputovao u petak u predve&#269;er, a dio u subotu ujutro. U Ministarstvu zdravstva je potvr&#273;eno da je u &#352;ibenik hitno poslana dodatna po&#353;iljka Tamiflua. U &#353;ibensku bolnicu pozvani su lije&#269;nici i medicinske sestre kojima nije radni dan, a u kninskoj bolnici spreman je prostor za izolaciju za 30 pacijenata, pi&#353;e Slobodna Dalmacija.
Net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mijenja se zakon o zabrani pu&#353;enj</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/mijenja-se-zakon-o-zabrani-pusenj/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/mijenja-se-zakon-o-zabrani-pusenj/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Mijenja se zakon o zabrani pu&#353;enja

Ministar Darko Milinovi&#263; rekao je kako se razmi&#353;lja da se u manjim kafi&#263;ima dopusti postavljanje kabine za pu&#353;enje, &#353;to bi brojni ugostitelji trebali do&#269;ekati s velikim odu&#353;evljenjem. Ve&#263; je izjava premijerke Jadranke Kosor, kako niti jedan zakon nije nedodirljiv ako &#263;e se preko njega mo&#263;i sa&#269;uvati nekoliko radnih mjesta, bila naznaka da bi se mogao promijeniti i toliko spominjani zakon o zabrani pu&#353;enja. Dodatnu potvrdu dao je HDZ, &#269;ije predsjedni&#353;tvo razmatra mogu&#263;e promjene kojima bi se ubla&#382;io postoje&#263;i zakon, a navodno bi do promjena moglo do&#263;i ve&#263; ovoga ljeta.
Jedna od vjerojatnih mjera je, pi&#353;e Ve&#269;ernji list, dopu&#353;tanje postavljanja kabina za pu&#353;enje unutar kafi&#263;a. U spomenutim kabinama ne&#263;e se poslu&#382;ivati pi&#263;e, no gosti &#263;e ga mo&#263;i unijeti unutra. Iako se za sada spominju kabine samo u kafi&#263;ima, za pretpostaviti je da &#263;e se iste mo&#263;i postavljati i u restoranima, jer &#263;e tako prostor za pu&#353;enje biti u potpunosti odvojen od nepu&#353;a&#269;a.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Irena Mati&#263; moli za pomo&#263; zbog hitne operacije</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/irena-matic-moli-za-pomoc-zbog-hitne-operacije/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/irena-matic-moli-za-pomoc-zbog-hitne-operacije/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Irena Mati&#263; moli za pomo&#263; zbog hitne operacije
U pitanju je vrlo skup operativni zahvat , transplantacija ko&#353;tane sr&#382;i, koji se zbog velikog rizika treba izvesti u inozemstvu. 

Irena Mati&#263; je ro&#273;ena 1. studenog 1986. godine i &#382;ivi u &#381;upanji. Po&#269;etkom 2008. godine oboljela je od AML (akutne mijeloi&#269;ne leukemije) nakon &#269;ega se lije&#269;ila &#353;est mjeseci u zagreba&#269;koj bolnici Rebro. U kolovozu je imala autolognu transplantaciju svojim mati&#269;nim stanicama, no u o&#382;ujku 2009. godine bolest joj se vratila u obliku ALL (akutne limfoblasti&#269;ne leukemije – bifenotipske). Jedini na&#269;in da se izvu&#269;e iz te opake bolesti je transplantacija ko&#353;tane sr&#382;i od nesrodnog donatora, koja se zbog velikog rizika mora izvesti u inozemstvu (München) i to &#353;to prije. Kako se radi o vrlo skupom operativnom zahvatu, transplantaciji ko&#353;tane sr&#382;i i donatoru iz inozemstva, te njenom lije&#269;enju koji stoje oko 300.000 EUR&#45;a Irenina obitelj i prijatelji mole za pomo&#263; sve ljude dobre volje kako bi joj spasili &#382;ivot. 


Dobrovoljni prilozi mogu se uplatiti na poseban &#382;iro ra&#269;un broj 2340009&#45;3102647184, otvoren u Privrednoj banci Zagreb. 

Kontakt: Petar Mati&#263;, otac: 098/165&#45;1891 

Zahvaljujemo svim ljudima dobre volje!

Izvor: www.vinkovci.com.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ivo E&#353;kinja dobitnik Godi&#353;nje turisti&#269;ke nagrade “Anton &#352;tifani&#263;”</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/ivo-eskinja-dobitnik-godisnje-turisticke-nagrade-anton-stifanic/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/ivo-eskinja-dobitnik-godisnje-turisticke-nagrade-anton-stifanic/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Ivo E&#353;kinja dobitnik Godi&#353;nje turisti&#269;ke nagrade “Anton &#352;tifani&#263;”
Na sve&#269;anoj sjednici Sabora Hrvatske turisti&#269;ke zajednice 3. srpnja 2009. godine dodijeljena je Hrvatska turisti&#269;ka nagrada za &#382;ivotno djelo kao i Godi&#353;nja turisti&#269;ka nagrada Anton &#352;tifani&#263; za 2008. godinu. Nagrada za &#382;ivotno djelo dodijeljena je Mariji Kru&#353;elj i Francu Palmi, Godi&#353;nja turisti&#269;ka nagrada Anton &#352;tifani&#263; za 2008. godinu u kategoriji pojedinac Ivi E&#353;kinji, a Godi&#353;nja turisti&#269;ka nagrada Anton &#352;tifani&#263; za 2008. godinu u kategoriji tvrtka i/ili ustanova, Udruzi la&#273;ara Neretve. Nagrade su dodijelili ministar turizma i predsjednik Hrvatske turisti&#269;ke zajednice Damir Bajs te direktor Glavnog ureda Hrvatske turisti&#269;ke zajednice Niko Buli&#263;.
Godi&#353;nju Turis­ti&#269;ku nagradu &quot;Antun Stifani&#263;&quot; dobili su prvi &#269;ovjek turizma Biograda na moru Ivo E&#353;kinja te Udruga la&#273;ara Neretve. Ivo E&#353;kinja dugogodi&#353;nji je turisti&#269;ki djelatnik iz Biograda na moru i direktor istoimene Turisti&#269;ke zajednice, organi­zator mnogih manifestacija i pokreta&#269; turisti&#269;kog razvoja i napretka ovog kraja. I upravo njemu treba zahvaliti za susrete predstavnika na&#353;ih &quot;kraljevskih&quot; gradova &#45; Solina, Knina, Nina i Biograda. Kao magistar ekonomije, vizionar, ali i zaljubljenik u turizam, on sve svoje znanje i trud ula&#382;e u turisti&#269;ki razvoj grada Biogra­da, turisti&#269;kog sredi&#353;ta koje je zahvaljuju&#263;i izgledu i ure&#273;enosti 2007. godine do­bilo &quot;Zlatni cvijet Europe&quot;, os­tavljaju&#263;i za sobom mnoga sre­di&#353;ta. Cijenjen me&#273;u kolega­ma, uva&#382;avan me&#273;u suradni­cima, Ivo E&#353;kinja direktor je Turisti&#269;ke zajednice grada Biograda na moru od 1995. godine &#45; dobitnik je mnogih vrijednih priznanja. Zahvalju­ju&#263;i njima, on brojem nagrada prednja&#269;i me&#273;u turisti&#269;kim djelatnicima Zadarske &#382;upa­nije te tako dokazuje da ljubav prema svom kraju, turizmu i struci zajedno s predanim ra­dom mo&#382;da nisu najkra&#263;i, ali svakako jesu najsigurniji put prema uspjehu. &#45; Radi se o najpresti&#382;nijoj nagradi u podru&#269;ju turizma. Jako sam zadovoljan ovim ve­likim priznanjem, no iako je ovo pojedina&#269;na nagrada, jaje ne do&#382;ivljavam samo kao osobno priznanje, ve&#263; kao i priznanje svim mojim surad­nicima, kao i gra&#273;anima grada Biograda. Ovo je nagrada gra­du Biogradu i onome kroz &#353;to on prolazi u putu prema sve po&#382;eljnijem odredi&#353;tu. Za ovo priznanje potrebna je sinergija javnog i privatnog sektora te veliki trud. Drago mije daje to prepoznato i da je taj trud doveo do ovog presti&#382;nog us­pjeha, komentirao je E&#353;kinja.

O naga&#273;enima  

GODI&#352;NJA TURISTI&#268;KA NAGRADA ANTON &#352;TIFANI&#262; ZA 2008. GODINU &#45; u kategoriji pojedinac
IVO E&#352;KINJA

Gospodin Ivo E&#353;kinja dugogodi&#353;nji je turisti&#269;ki djelatnik iz Biograda na moru i direktor  istoimene Turisti&#269;ke zajednice, organizator mnogih manifestacija i pokreta&#269; turisti&#269;kog razvoja i napretka ovog kraja.

I upravo njemu treba zahvaliti za susrete  predstavnika na&#353;ih „kraljevskih&quot; gradova &#45; Solina, Knina, Nina i Biograda. Kao magistar ekonomije, vizionar, ali i zaljubljenik u turizam, on sve svoje znanje i trud ula&#382;e u turisti&#269;ki razvoj njegovog Biograda, turisti&#269;kog sredi&#353;ta koje je zahvaljuju&#263;i izgledu i ure&#273;enosti  2007. godine dobilo  „Zlatni cvijet  Europe&quot;, ostavljaju&#263;i za sobom mnoga sredi&#353;ta.

Cijenjen me&#273;u kolegama, uva&#382;avan me&#273;u suradnicima, Ivo E&#353;kinja direktor je Turisti&#269;ke zajednice grada Biograda na moru od 1995. godine &#45; dobitnik je mnogih vrijednih priznanja.

Zahvaljuju&#263;i njima, on brojem nagrada prednja&#269;i me&#273;u turisti&#269;kim djelatnicima Zadarske &#382;upanije te tako dokazuje da ljubav  prema svojem kraju, turizmu i struci zajedno s predanim radom mo&#382;da nisu najkra&#263;i, ali svakako jesu najsigurniji put prema uspjehu.

GODI&#352;NJA TURISTI&#268;KA NAGRADA ANTON &#352;TIFANI&#262; ZA 2008. GODINU &#45; u kategoriji tvrtka/ustanova
UDRUGA LA&#272;ARA NERETVE

Cilj je ove udruge o&#269;uvanje tradicije stare neretvanske la&#273;e, a njezini su &#269;lanovi, svi odreda volonteri, zaslu&#382;ni &#353;to ovaj kraj do&#382;ivljava turisti&#269;ku renesansu, a  njegova je pro&#353;lost duboko ukorijenjena u sada&#353;njost. Udruga la&#273;ara Neretve organizira „Maraton la&#273;a&quot; &#45; amatersko sportsko natjecanje izvornih plovila &#45; la&#273;a koje plove rijekom Neretvom od Metkovi&#263;a do Plo&#269;a, u du&#382;ini vi&#353;e od 22 kilometra. Ovu manifestaciju godi&#353;nje posje&#263;uje  oko 60 tisu&#263;a turista iz zemlje i inozemstva te se tako ubraja me&#273;u najposje&#263;enije u Hrvatskoj.

Osim &#353;to je glavni promicatelj tradicionalnih vrijednosti delte Neretve, Udruga la&#273;ara va&#382;an je promotor turizma Dubrova&#269;ko&#45;neretvanske &#382;upanije, ali i ukupnog hrvatskog turizma. Spomenimo tek jedan od brojnih primjera, Svjetska smotra mora i mornara Brest 2008. godine. Neretvanski su la&#273;ari ondje plijenili pozornost nekoliko stotina tisu&#263;a posjetitelja kao i brojnih medija, pa je rezultat nastupa neretvanskih povijesnih brodova bila sna&#382;na promid&#382;ba hrvatskog turizma i mnoga obe&#263;anja: vidimo se u dolini Neretve, u Hrvatskoj!   I plovit &#263;e i dalje neretvanske la&#273;e, &#382;ivjeti tradicija i dolaziti turisti koji &#263;e ondje u&#382;ivati u sretnom spoju  pro&#353;losti i sada&#353;njosti, &#269;ije tako sna&#382;no ispreplitanje treba zahvaliti upornosti i djelovanju Udruge la&#273;ara Neretve, &#269;uvarima tradicije i druga&#269;ijeg pogleda na turizam.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mirko opet u UFC&#45;u i to protiv Minotaura ?</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/mirko-opet-u-ufc-u-i-to-protiv-minotaura/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/mirko-opet-u-ufc-u-i-to-protiv-minotaura/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Mirko opet u UFC&#45;u i to protiv Minotaura?
Ultimate fight borba Dreama i UFC&#45;a za Mirka Filipovi&#263;a se nastavlja, ali Ameri &#269;ini se, pobje&#273;uju. Gazda UFC&#45;a osobno je doputovao u Zagreb po Mirka. Pogledajte tko su mu mogu&#263;i protivnici !
Kada gazda najja&#269;e svjetske organizacije slobodne borbe, kao &#353;to je to UFC, osobno doputuje u Zagreb po borca kojeg &#382;eli, onda je to znak da sti&#382;e s ponudom koja se ne odbija. A upravo je to napravio milijarder Lorenzo Fertitta, suvlasnik organizacije UFC i jedan od 400 najbogatijih ljudi u Americi. Veliki boss osobno je doputovao u Zagreb na pregovore s Mirkom Filipovi&#263;em, kako bi na&#353;eg borca vratio u kavez. Mirko je gosta primio u vlastitoj ku&#263;i, sastanak je trajao oko tri sata, nakon &#269;ega je Fertita vidno zadovoljan napustio Hrvatsku. Misija je o&#269;ito uspjela, a s obzirom da Filipovi&#263; nije bio dostupan za izjave mo&#382;emo samo naga&#273;ati koliko je opipljiva bila ponuda za njegov sada ve&#263; drugi povratak u UFC. Premda su iskustva obje strane dosad bila vi&#353;e obilje&#382;ena negativnim (Mirko je dvaput te&#353;ko gubio u kavezu, a predsjednik UFC&#45;a Dana White je nakon njegove posljednje pobjede protiv Mostaphe Al Turka izjavio da ga je Filipovi&#263; izigrao), Amerikanci su shvatili da je Cro Cop odli&#269;an posao &#45; pogotovo u Europi. Podsjetimo, upravo je posljednja Mirkova borba u Kölnu i pobjeda protiv Al Turka pokazala koliko je Hrvat zapravo veliko ime u svijetu borila&#269;kog sporta. Poslovi&#269;no orijentirani Ameri su to shvatili vidjev&#353;i koliko je poraslo zanimanje za borila&#269;ku ve&#269;er u Kölnu nakon &#353;to se saznalo da &#263;e se boriti i Filipovi&#263;. Svi znamo kako je to zavr&#353;ilo. Uvjerljiva pobjeda garnirana nesretnim prstom u okom Al Turka, a onda iznenadni prelazak u Dream odmah nakon borbe te val ogor&#269;enja od strane ljudi u UFC&#45;u. Mirko je tada objasnio da mu ponu&#273;eni uvjeti ameri&#269;ke organizacije nisu odgovarali, pogotovo preveliki razmak izme&#273;u borbi. Neki su povratak u Japan protuma&#269;ili i kao kukavi&#269;luk, no Filipovi&#263; bi ih sada mogao razuvjeriti. Fertita mu je navodno ponudio dvije borbe, u rujnu i sije&#269;nju, te nov&#269;ani iznos koji je puno izda&#353;niji od Dreamova. Uz sve to, imena protivnika su napokon dostojna imena Cro Copa, premda je u kavezu ve&#263; gubio i od svojevremeno ne ba&#353; najpoznatijih, ali jako neugodnih boraca &#45; Gabriela Gonzage i Cheicka Konga. Ljudi u UFC&#45;u su mu, za prvog protivnika, navodno namjerili Caina Velasqueza, koji je nedavno svladao upravo Konga. Amerikanac meksi&#269;kog porijekla je dostojan protivnik sa svojih &#353;est pobjeda, (pet nokautom) i bez poraza u dosada&#353;njoj MMA (Mixed Martial Arts) karijeri. S druge strane, Mirko bi najradije u kavez s pobjednikom me&#269;a izme&#273;u dvojice koji su ostavili dubok trag u svijetu borila&#269;kih vje&#353;tina &#45; biv&#353;im UFC&#45;ovim prvakom Randyjem Coutureom i slavnim Minotaurom. 
Izvor: net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Biograd &#45; Ve&#269;er ma&#382;oret plesa</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/biograd-vecer-mazoret-plesa/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/biograd-vecer-mazoret-plesa/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Biograd &#45; Ve&#269;er ma&#382;oret plesa 
Biogradske ma&#382;oretkinje bile su go&#353;&#263;e ma&#382;oretkinjama iz Klin&#269;a Sela te je ovo zapravo njihov uzvratni posjet nama. Ovo je ujedno i prilika za dru&#382;enje i razmjenu iskustava voditelja, dok je za mlade djevojke iz Zagreba&#269;ke &#382;upanije uz nastup posebno privla&#269;no bilo i more, kazala je Nives &#262;otri&#263;, predsjednica KUD&#45;a Kralj Tomislav.
Velikom i razigranom predstavom ma&#382;oretkinja pod nazivom &quot;Ve&#269;er ma&#382;oret plesa&quot;, zapo&#269;elo je u Biogradu odr&#382;avanje ljetnih uli&#269;nih priredbi, a kojih &#263;e u sklopu Biogradskog ljeta ove sezone biti doista napretek.

Biogradski KUD Kralj Tomislav u &#269;ijem sastavu djeluju i biogradske ma&#382;oretkinje, bilo je doma&#263;in ma&#382;oretkinjama s podru&#269;ja Zagreba&#269;ke &#382;upanije. Njihove go&#353;&#263;e bile su ma&#382;oret formacije iz Klin&#269;a Sela, Pisarovine i Stupnika. Svi oni nastupili su s vi&#353;e formacija, dok su doma&#263;e ma&#382;oretkinje nastupile u punom sastavu, to&#269;nije sa svih svojih pet formacija.

Defile ljepote, mladosti te raznobojnih odora predvo&#273;en biogradskim ma&#382;oretkinjama krenuo je rivom od kafi&#263;a &quot;Roko&quot; kod trajektnog pristani&#353;ta prema zgradi Gradske uprave, a ve&#263; je samom svojom pojavom privukao posebnu pozornost. Na platou ispred zgrade biogradske Gradske uprave redali su se nastupi malih i velikih ma&#382;oretkinja, gostiju i doma&#263;ih, a veliki broj posjetitelja koji se okupio na rivi u&#382;ivao je u svakom nastupu.

Ovo doga&#273;anje bilo je posebno zanimljivo turistima, koji su neprestano &#353;kljocali svojim fotoaparatima te se fotografirali sa sudionicama ove priredbe.

&#45; Biogradske ma&#382;oretkinje bile su go&#353;&#263;e ma&#382;oretkinjama iz Klin&#269;a Sela te je ovo zapravo njihov uzvratni posjet nama. Ovo je ujedno i prilika za dru&#382;enje i razmjenu iskustava voditelja, dok je za mlade djevojke iz Zagreba&#269;ke &#382;upanije uz nastup posebno privla&#269;no bilo i more. Sve one iskoristile su vrijeme za kupanje te su vi&#353;e nego zadovoljne ovim gostovanjem u Biogradu, kazala je Nives &#262;otri&#263;, predsjednica KUD&#45;a Kralj Tomislav.

Jedna od zanimljivosti jest i to &#353;to je nastup biogradskih ma&#382;oretkinja zapeo za oko jednom &#352;ve&#273;aninu, koji im je ponudio da gostuju u njihovoj zemlji gdje se redovito odr&#382;ava &#353;vedski uli&#269;ni festival.
Izvor: Zadarski List napisala: Jelica Farka&#353;</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Sru&#353;io se Airbus sa 154 putnika</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/srusio-se-airbus-sa-154-putnika/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/srusio-se-airbus-sa-154-putnika/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Sru&#353;io se Airbus sa 154 putnika

Zrakoplov sa 143 putnika i 11 &#269;lanova posade zra&#269;nog prijevoznika Yemenia Air sru&#353;io se na podru&#269;je oto&#269;ja Komori u Indijskom oceanu. Vjeruje se da sru&#353;io u more.
&quot;Ne znamo je li itko pre&#382;ivio pad zrakoplova&quot;, rekao je Reutersu potpredsjednik te oto&#269;ne dr&#382;ave Idi Nadhoim.

Dodao je da se nesre&#263;a dogodila rano u utorak ali nije mogao govoriti o ostalim pojedinostima. To&#269;no mjesto pada zrakoplova jo&#353; nije utvr&#273;eno, no jedan bolni&#269;ki djelatnik u gradu Mitsamiouli na glavnom otoku Grande Comore rekao je da je pozvan da se javi na du&#382;nost u bolnicu. 
&quot;Nazvali su me i rekli mi da do&#273;em u bolnicu. Rekli su mi da se sru&#353;io zrakoplov&quot;, rekao je djelatnik Reutersu.

Tamo&#353;nji policijski izvori navode kako se vjeruje da se zrakoplov sru&#353;io u more. Pad se dogodio 15 minuta prije planiranog slijetanja u grad Moroni, navodi agencija dpa. Airbus 310 bio je na letu iz Yemenskog glavnog grada. Ve&#263;ina putnika komorski iseljenici na putu iz Pariza, navodi tvrtka.
Oto&#269;nu dr&#382;avu Komori &#269;ine tri vulkanska otoka smje&#353;tena u Mozambi&#269;kom kanalu, 300 kilometara sjeverozapadno od otoka Madagaskara i jednako toliko udaljena od afri&#269;ke obale. Ovo je drugi Airbus koji se sru&#353;io u ovom mjesecu. Air Franceov Airbus A330 sa 228 putnika i &#269;lanova posade nad Atlantikom se raspao 1. lipnja. Uzrok nesre&#263;e jo&#353; nije poznat. 
Izvor: net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Biograd preuzeo mjesto prvog turisti&#269;kog odredi&#353;ta</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/biograd-preuzeo-mjesto-prvog-turistickog-odredista/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/biograd-preuzeo-mjesto-prvog-turistickog-odredista/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Biograd preuzeo mjesto prvog turisti&#269;kog odredi&#353;ta &#45; Turizam u Zadarskoj &#382;upaniji za Tijelovo
O ostvarenim do­lascima i no&#263;enjima turista za blagdan Tijelova mogu&#263;e je go­voriti bombasti&#269;no&#45;pozitivno ili suzdr&#382;ano&#45;realisti&#269;no. Pod prvu kategoriju spada Biograd i iskaz po kojem smo imali preko 70 posto vi&#353;e turista i 120 posto vi&#353;e no&#263;enja u &#269;etiri dana koji okru&#382;uju ovaj veliki blagdan i &#353;to je bitnije, praznike djece u nekim nama va&#382;nim tr&#382;i&#353;tima. Pod realisti&#269;na odre&#273;enja spadao bi iskaz koji ka&#382;e: obuh­va&#263;eni su dani od 10. do 14. lipnja 2009., a usporedili smo ih s podacima od pro&#353;le godine, odnosno od 21. do 25. svibnja 2008. godine, gdje je pomak prema ljetu u&#269;inio svoje.

Biogradu primat
Prema podacima prikuplje­nima od turisti&#269;kih zajednica op&#263;ina, gradova i mjesta, u Za­darskoj &#382;upaniji je bilo 20.647 gostiju, &#353;to je za 72 posto vi&#353;e nego 2008. godine kada je go­stiju bilo 11.978. Doma&#263;ih gostiju je bilo 3.729, a stranih 16.918. Ostvareno je 86.715 no&#263;enja, &#353;to je za 120 posto vi&#353;e nego 2008. godine kad je ostvareno 39.330 no&#263;enja. Doma&#263;i gosti su ostvarili 13.662 no&#263;enja, a strani 73.053 no&#263;enja. Tim nas Tijelovo &#269;ini pomalo radosnijima daju&#263;i nadu da bi eventualne minuse u svibnju mogli pripisati tome &#353;to smo ovog svibnja bili bez blagot­vornog utjecaja tog blagdana na na&#353;u sezonu. Isto tako budi se nada da bi lipanj ove godine s Tijelovom u odnosu na pre­thodnu godinu bez njega mo­gao popraviti sliku. Naravno time i priznajemo da smo uz sve zasluge na&#353;ih turisti&#269;kih djelatnika da pro­dulje sezonu ipak izvan cen­tralne sezone kupanja i sun&#269;anja, a neraskidivio vezane i za razdoblje &#353;kolskih praznika u ve&#263;ini zemalja, ostali ovisnici o blagdanima. Dakle, da da­leko vi&#353;e nego na&#353;e sposob­nosti, aduti, prednosti na us­pjeh predsezone utje&#269;e kako pada Uskrs (time vezano i Ti­jelovo), 1. svibanj, Dan Oslobodilne fronte u Sloveniji, Duhovi i sl., a sve to povezano i s praznicima djece u &#353;kolama. Dakle, dominantni gosti ostaju nam obitelji s manjom dje­com. Vra&#263;aju&#263;i se pokazateljima za Tijelovo, ka&#382;imo da oni nisu ni pribli&#382;no toliko lijepi za Za­dar koliko su za Biograd koji je u tom preuzeo mjesto prvog turisti&#269;kog odredi&#353;ta s vi&#353;e od, 18.000 no&#263;enja, od Zadra s is­pod 16.000 no&#263;enja.

Izvor: Zadarski list</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Podjela kupona za DVB&#45;T prijamnike</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/podjela-kupona-za-dvb-t-prijamnike/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/podjela-kupona-za-dvb-t-prijamnike/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Podjela kupona za DVB&#45;T prijamnike
Zapo&#269;ela je podjela kupona za sufinanciranje nabavke DVB&#45;T prijamnika. Za detaljnije informacije obratite se Pozivnom centru Vlade RH (besplatni telefon): 0800 11 20 11 radnim danom od 8 do 22 sata. U cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, prelazi se s analognog na digitalni na&#269;in emitiranja, koji daje kvalitetniju sliku, vi&#353;e programa, manje smetnji i mnoge druge prednosti. Projekt digitalizacije u Hrvatskoj provodi Vlada Republike Hrvatske, to jest Sredi&#353;nji dr&#382;avni ured za e&#45;Hrvatsku, &#269;iji se spot emitira u programu HRT &#45;a. 
Dotacija Vlade RH 
Prema Vladinoj strategiji, na digitalno emitiranje prije&#263;i &#263;e se do 2011. godine. Svakom, tko redovito pla&#263;a RTV pristojbu, Vlada Republike Hrvatske posebnim kuponom sufinancira nabavku takvog ure&#273;aja. Kuponi se dijele postupno, po podru&#269;jima Hrvatske na kojima se uvodi signal. Uz kupon i prospekt Vlade RH svaki pretplatnik &#263;e dobiti i prospekt i narud&#382;benicu HP za nabavu DVB&#45;T prijamnika. Osim putem HP&#45;a, DVB&#45;T prijamnici se mogu nabaviti i na drugim prodajnim mjestima audio i video opreme u Hrvatskoj. 
Vlada RH &#263;e nabavu DVB&#45;T prijamnika subvencionirati sa 75 kuna. Iznos potpore smanjen je zbog sve ni&#382;ih cijena DVB&#45;T prijamnika te mjera &#353;tednje u Dr&#382;avnome prora&#269;unu za 2009. 
Vi&#353;e informacija :Za detaljnije informacije obratite se Pozivnom centaru Vlade RH (besplatni telefon): 0800 11 20 11 radnim danom od 8 do 22 sata. 

Izvor: Portal Grada &#268;akovca</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>43 milijuna kuna odlazi u Bjelovar</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/43-milijuna-kuna-odlazi-u-bjelovar/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/43-milijuna-kuna-odlazi-u-bjelovar/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>43 milijuna kuna odlazi u Bjelovar!

U igri loto 7/39 izvu&#269;eni su brojevi 6, 18, 19, 23, 29, 31, 36, dopunski 38 i slovo B. Super sedmicu pogodio je sretnik iz Bjelovara, a oko 9 milijuna kuna dolazi u Veliku Goricu. Nakon vi&#353;e od mjesec dana loto manije izvu&#269;ena je super sedmica! Na prodajnom mjestu Franjeva&#269;ka bb u Bjelovaru upla&#263;en je dobitni listi&#263; koji sretnom igra&#269;u donosi iznos od 43.827.503,92 kuna. Za 113 kuna igra&#269; je odigrao sistem od devet brojeva, odnosno 36 kombinacija Lota 7/39, igru Joker te precrtao slovo B za Super sedmicu. Sistemom od 9 brojeva sretnik je poja&#269;ao svoj dobitak. Naime, time nije osvojio samo jackpot nego i 14 &#39;&#353;estica&#39; i 21 &#39;peticu&#39;, &#353;to zna&#269;i da je igra&#269; iz Bjelovara ukupno osvojio 43.906.783,61 kuna. Drugi dobitnik, igra&#269; iz Velike Gorice uplatio je dobitni listi&#263; na prodajnom mjestu Trg kralja Tomislava. Igra&#269; je za 35 kuna odigrao 10 kombinacija na jednostavnom pomo&#263;nom listi&#263;u. 
Na&#382;alost nije bio sre&#263;e kao i dobitnik iz Bjelovara, jer je precrtao krivo slovo. I tre&#263;i dobitnik, igra&#269; iz Siska, uplatio je svoj dobitni listi&#263; na prodajnom mjestu Kranj&#269;evi&#263;eva 5. Njegov Joker broj osigurao mu je dobitak u iznosu od 1.505.685,58 kuna.
Za izvla&#269;enje 48. kola Lota 7/39 ukupno je upla&#263;eno 896.625 listi&#263;a na kojima je odigrano 8.043.066 kombinacija. Ukupno je upla&#263;eno 13.185.354,10 kuna.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vinkovci: Goranu bi vid mogli vratiti lije&#269;nici u Kini</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/vinkovci-goranu-bi-vid-mogli-vratiti-lijecnici-u-kini/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/vinkovci-goranu-bi-vid-mogli-vratiti-lijecnici-u-kini/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Vinkovci: Goranu bi vid mogli vratiti lije&#269;nici u Kini 

Stari Jankovci &#45; Najvi&#353;e bih volio vidjeti svoje roditelje i mla&#273;eg brata, koje poznajem po glasu &#45; priznao je 11&#45;godi&#353;nji Goran Para&#263; iz Starih Jankovaca koji je od ro&#273;enja slijep.
Goran je upravo zavr&#353;io tre&#263;i razred O&#352; Stari Jankovci po prilago&#273;enom programu s odli&#269;nim uspjehom, a ujedno poha&#273;a i prvi razred klavira u Glazbenoj &#353;koli J. Runjanina u Vinkovcima. Dijagnoza SEPOTOPTICAL DYSPLASIA (de Morsier syndrome) (ICD9:369.9)( nije razvijen o&#269;ni &#382;ivac) Goranu je s nepunih jedanaest mjeseci utvr&#273;ena 1999. godine u Bremenu, u Njema&#269;koj. Goranovu sljepo&#263;u roditelji Katarina i An&#273;elko Para&#263;, osim u Njema&#269;koj, poku&#353;ali su lije&#269;iti u Hrvatskoj i Rusiji, ali bez rezultata. 
&#45; Pro&#353;log smo mjeseca preko medija &#269;uli za djevoj&#269;icu iz Irske Dakotu Clark s identi&#269;nom dijagnozom kao moj sin, kojoj je vra&#263;en vid pomo&#263;u mati&#269;nih stanica koje su razvile taj &#382;ivac. Radi se o lije&#269;enju u Kini u gradu Hangzhou, u bolnici Zhejiang Xiaoshan, s &#269;ijim smo lije&#269;nicima stupili u kontakt i koji su nam nakon &#353;to su vidjeli Goranovu lije&#269;ni&#269;ku dokumentaciju, 1. lipnja potvrdili mogu&#263;nost Goranovog izlje&#269;enja i vratili nam nadu da &#263;e na&#353; sin imati napokon normalno djetinjstvo &#45; ispri&#269;ala je Katarina, dodaju&#263;i da se lije&#269;enje sastoji od &#353;est injekcija koje se ubrizgavaju svakih pet dana te da samim tim boravak u bolnici traje najmanje 30 dana. Sada o&#269;ekujemo, dodaje Katarina, da nam jave iz Kine termin kada mo&#382;emo do&#263;i, a nadamo se &#263;e to biti ve&#263; u srpnju ili kolovozu. 
Budu&#263;i da Katarina ne govori engleski jezik, potreban im je prevoditelj, za kojeg ne moraju brinuti jer je Goranova nastavnica engleskog jezika Svjetlana Suba&#353;i&#263; pristala i&#263;i s njima. S obzirom na to da je lije&#269;enje skupo (&#353;est injekcija stoji 26.500 US dolara) kao i sam put i boravak u Kini, Goranovi roditelji ovim putem &#382;ele zamoliti dobre ljude da pomognu finacirati izlje&#269;enje njihovog sina Gorana. 
Sredstva za pomo&#263; Goranu Para&#263;u mogu se uplatiti na &#382;iro&#45;ra&#269;un koji je otvoren u Raiffeisen banci Austria d.d., a njegov je broj 2484008&#45;3111337271. Zastupnik &#382;iro&#45;ra&#269;una za pomo&#263; Goranu je njegova majka Katarina Para&#263;.
Ina&#269;e majka Katarina je kroja&#269;ica i radi &#269;etiri sata, otac An&#273;elko je voza&#269;, a &#382;ive kao podstanari i cijena mogu&#263;eg i toliko &#382;eljenog izlje&#269;anja njihovog sina natjerala ih je da se obrate za pomo&#263; preko medija. &quot;Kad se pro&#269;ulo u selu da nam nedostaje novaca da sinu platimo ovo skupo, ali jedino na svijetu lije&#269;enje, svi su sko&#269;ili na noge i planiraju organizirati nogometni turnir i koncert i na razne druge na&#269;ine ljudi &#382;ele pomo&#263;i, na &#269;emu smo im beskrajno zahvalni&quot;, rekao je tata An&#273;elko. Doznajemo da je dosad ovakav tretman lije&#269;enja imalo samo 15 pacijenata, a zanimljivo je da nitko poslije ne nosi nao&#269;ale. Nadamo se da &#263;e i Goran, kao prvi pacijent iz Hrvatske, uz pomo&#263; ove metode do&#263;i do &#382;eljenog vida.

Izvor: http://vinkovci.com.hr/</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ja sam Jugoslovenka!</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/ja-sam-jugoslovenka/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/ja-sam-jugoslovenka/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>˝O&#269;i su mi more jadransko, kose su mi klasje panonsko, setna mi je du&#353;a slovenska ja sam Jugoslovenka! ˝, 90&#45;ih je pjevala Fahreta &#381;ivojinovi&#263; poznatija kao Lepa Brena. Danas, dvadeset godina kasnije Brena se sprema nakrcati zagreba&#269;ku Arenu u kojoj &#263;e razdragana rulja ( mu&#353;ka i &#382;enska ) zajedno s njom u glas priznati kako su svi oni jedna Jugoslovenka. Mo&#382;emo Brenu svrstati pod turbo folk ili narodnu glazbu, sasvim je svejedno. Malo po malo ta vrsta muzike ukorijenila se u na&#353;e dru&#353;tvo i nije neki bauk kao prije par godina. Ono &#353;to Breni predstavlja problem je njeno slikanje 1993. u uniformi vojske Republike Srpske. 

Je li Brena, ina&#269;e ro&#273;ena u Tuzli agresorima pjevala ˝Ja sam bre Srpkinja˝ ili je i njima &#353;irila ideju o Jugoslovenstvu sasvim je nebitno. I mo&#382;e Fahreta tvrditi kako je to u&#269;inila da bi spasila svog oca i mo&#382;e to &#269;ak biti i &#382;iva istina, &#269;injenica je da mi kao narod jo&#353; nismo zaboravili rat i jo&#353; dugo vremena niti ne&#263;emo. &#352;to je u kona&#269;nici sasvim normalno. Pri&#269;ati kako treba nastaviti dalje i kako trebamo &#353;iriti bratstvo i jedinstvo lako je nama koji u ratu nismo prakti&#269;ki ni&#353;ta izgubili. Re&#263;i da krenu dalje i zaborave na pro&#353;lost onima koji su u ratu ostali bez najbli&#382;ih ili uni&#353;tili vlastito zdravlje brane&#263;i domovinu malo je te&#382;e. 

Kako ipak nastaviti dalje? 

Kao &#353;to sam rekao, postoje ljudi koji su ratom nepovratno pogo&#273;eni i &#269;iji su &#382;ivoti prakti&#269;ki uni&#353;teni. Pri&#269;e o ratu prenose se poput bajki iz davnina. Sa koljena na koljeno. Odre&#273;eni broj ( prema mojem skromnom mi&#353;ljenju preveliki broj ) dana&#353;nje djece koja nisu ratom bila niti pribli&#382;no zahva&#263;ena preko pri&#269;a svojih roditelja ve&#263; razvija svojevrsnu mr&#382;nju prema svemu &#353;to ima srpski prefiks. Kako to sprije&#269;iti? Pa dovo&#273;enje pjeva&#269;ke zvijezde za koju se ve&#382;u pri&#269;e o suradnji i podr&#382;avanju kolja&#269;a iz rata zasigurno nije dobar korak. 

Apsolutno sam protiv svakih zabrana. Osobno ne bih imao ni&#353;ta protiv da jedan Bora &#268;orba do&#273;e u Hrvatsku. Ako ima svoju publiku neka u&#382;ivaju. Ja o njemu nemam lijepo mi&#353;ljenje, ali mislim da je glupo o&#269;ekivati od 4 i pol milijuna ljudi da razmi&#353;lja jednako kao i ja. Me&#273;utim, pokazali smo da mo&#382;emo &#382;ivjeti sa zabranama. I to ne prema bilo kome, ve&#263; prema na&#353;em dr&#382;avljaninu, osobi koja je branila ovu zemlju. 

Lepa li je Thompsonova Brena... 

Uz Marka Perkovi&#263;a Thompsona tako&#273;er se ve&#382;u neugodne pri&#269;e. Pjesma ˝Jasenovac i Gradi&#353;ka Stara˝ obilje&#382;ila je njegovu karijeru. Pojavljivanje usta&#353;kih simbola na njegovim koncertima omogu&#263;ilo mu je dobivanje titule fa&#353;ista i usta&#353;e. U medijima se stvorila slika o njemu kao o kvaritelju mlade&#382;i i promicatelju negativnih vrijednosti. I kako smo to odlu&#269;ili rije&#353;iti? Represijom. Ako te mediji ne vole i postoji odre&#273;eni broj ljudi kojima si se zamjerio svojim pona&#353;anjem i pjesmama ne&#263;e&#353; vi&#353;e nigdje lako dobiti dozvolu za odr&#382;avanje koncerata. 

I tako Thompson ve&#263; par godina pro&#382;ivljava zabrane, odga&#273;anje i premje&#353;tanje koncerata zbog jednog kiksa koji je istinu na volju ogroman, ali opet.... I dok Thompson bude ganjao papire i dozvole za odr&#382;avanje koncerta u pulskoj Areni, Lepa Brena i desetak tisu&#263;a fanova u onoj mla&#273;oj zagreba&#269;koj Areni u glas &#263;e pjevati kako Mile voli disko i kolo &#353;umadinsko. 

Tko je bolji? 

Na kraju se &#269;ovjek prosto mora zapitati po &#269;emu se razlikuju Lepa Brena i Marko Perkovi&#263; Thompson? Za oboje se ve&#382;u neugodne pri&#269;e iz pro&#353;losti, a jednoga ka&#382;njavamo dok drugoj otvaramo sva vrata. Tko je tu lud, tko zbunjen, a tko normalan? Busamo se u prsa demokracijom, a zapravo od nje imamo jako malo. Kako u politi&#269;kom, tako i u svakom drugom pogledu. 

Vrijeme kao melem za rane nije najbolji lijek za rane uzrokovane ratom, me&#273;utim jednom &#263;e se morati zaboraviti na pro&#353;lost i krenuti dalje koliko god to te&#353;ko bilo. Pro&#353;lost svakoga, pa tako i nas mo&#382;e samo ko&#269;iti. Je li dolazak Lepe Brene pravi potez ili nije? Procijenite svatko za sebe. Ono &#353;to je dobro i pozitivno u &#269;itavoj pri&#269;i jest mogu&#263;nost odabira – i&#263;i ili ne i&#263;i na koncert. 

&#268;etniku&#353;a ili Majka Tereza?

Bez obzira na na&#353;e osobno mi&#353;ljenje o Fahreti &#381;ivojinovi&#263; i bez obzira na to je li ona zadnji ljudski &#353;ljam ili svetica samom zabranom njenog dolaska ne&#263;e se ni&#353;ta posti&#263;i. Tko voli Lepu Brenu slu&#353;at &#263;e je i dalje,a tko je &#382;eli &#382;arko vidjeti posjetiti &#263;e neku susjednu zemlju u kojoj ne&#263;e nai&#263;i na zabrane. Sama zabrana ne&#263;e posti&#263;i ni&#353;ta osim kratkotrajne satisfakcije u onih koji su tu zabranu izvojevali, ali u kona&#269;nici ne&#263;e se promijeniti ni&#353;ta. 

I ba&#353; zato &#353;to se zabranama ne&#263;e i ne mo&#382;e ni&#353;ta promijeniti &#269;udi me &#353;to smo se odlu&#269;ili za takav na&#269;in ‘ka&#382;njavanja’ na neki na&#269;in nepodobnih umjetnika kao &#353;to je Thompson. I sve dok ovo dru&#353;tvo ne zauzme jedan na&#269;elni stav prema vrijednostima i moralu kojem te&#382;imo dolazak jedne Brene, Bora &#268;orbe ili Thomspona predstavljati &#263;e problem. Ako za jedne vrijede jedna pravila, a za druge neka sasvim deseta logi&#269;no je o&#269;ekivati nezadovoljstvo i nemire. 

U nadi da &#263;emo kao dru&#353;tvo ubrzo na&#263;i zajedni&#269;ke vrijednosti i moral kojem trebamo te&#382;iti pozdravljam vas pozdravom ˝Za dom spremni! jer ja sam Jugoslovenka...˝. 

Pi&#353;e : Alen Be&#263;irovi&#263; 
alen_becirovic@hotmail.com 
Izvor: Portal Grada Dugo Selo</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vinkovci: 44. &#8220;Vinkova&#269;ke jeseni&#8221; od 04. do 13. rujna</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/vinkovci-44-vinkovacke-jeseni-od-04-do-13-rujna/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/vinkovci-44-vinkovacke-jeseni-od-04-do-13-rujna/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Vinkovci &#45; U Vinkovcima je danas odr&#382;ana prva sjednica Organizacijskog odbora 44. „Vinkova&#269;kih jeseni“. Na sjednici je iznesen prijedlog priredbi i manifestacija 44. „Vinkova&#269;kih jeseni“. 
Prisutne na sjednici o prijedlogu programa izvijestili su predsjednik Organizacijskog odbora i gradona&#269;elnik Vinkovaca dr. Mladen Karli&#263; te predstavnik organizatora priredbi – ZAKUD&#45;a i tajnik Organizacijskog odbora Stjepan &#272;urkovi&#263;. 
„Vinkova&#269;ke jeseni“ su centralna kulturno&#45;tradicijska manifestacija na podru&#269;ju grada Vinkovaca i Vukovarsko&#45;srijemske &#382;upanije, &#269;ija je svrha prikazati narodne obi&#269;aje i tradicijsku kulturu ovoga kraja kao i cijele dr&#382;ave. Ove godine „Vinkova&#269;ke jeseni“ odr&#382;at &#263;e se od 04.do13. rujna. U sklopu folklornih ve&#269;eri, koje &#263;e se odvijati od 04. do 09. rujna, mo&#263;i &#263;e se vidjeti nastup 50&#45;ak folklornih skupina sa podru&#269;ja Vukovarsko&#45;srijemske &#382;upanije. Dje&#269;je Vinkova&#269;ke jeseni su planirane za 05.&#45;06. rujna. Sve&#269;anost otvorenja 44. „Vinkova&#269;kih jeseni“ odr&#382;at &#263;e se 11. rujna, a scenarij pod naslovom „ Croatio, dok ti ime traje, &#269;uvat &#263;emo tvoje obi&#269;aje“ i ove godine radi autorica g&#273;a. Ana Cveni&#263;. Dr&#382;avna smotra izvornog Hrvatskog folklora planirana je za 12. i 13. rujan, a sve&#269;ani mimohod sudionika 44. „Vinkova&#269;kih jeseni“ i revija konjskih zaprega te sve&#269;anost zatvaranja 13. rujna. 
Izvor: www.vinkovci.com.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Grad pred bankrotom? Pu&#353;tena ovrha na 21 milion kn</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/grad-pred-bankrotom-pustena-ovrha-na-21-milion-kn/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/grad-pred-bankrotom-pustena-ovrha-na-21-milion-kn/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Samo tjedan dana nakon izborne pobjede na adresu Gradske uprave sti&#382;e &quot;&#269;estitka&quot; u iznosu od 21.187,000 kn koje Ministarstvo financija potra&#382;uje od Novogradnje a dug prebija preko le&#273;a Grada.
Hladan tu&#353; je zalio gradona&#269;elnika Dusparu koji ve&#263; du&#382;i niz vodi bitke sa &quot;slu&#269;ajem Kor&#269;ula&quot;. 

U u Gradskoj upravi je re&#269;eno kako brodski poreznici nisu uspjeli naplatiti dugovanje od 21 milijun kuna od Novogradnje jer na njenom ra&#269;unu nema novaca te su &quot;prebijanjem&quot; odlu&#269;ili sjesti na ra&#269;un Slavonskog Broda koji je du&#382;nik Novogradnje. 

Duspara je najavio &#382;albu na rje&#353;enje rekav&#353;i kako &#263;e tra&#382;iti sastanak sa premijerom Sanaderom i Ministrom &#352;ukerom. Na dana&#353;njoj konferenciji za novinare re&#269;eno je kako je Grad spreman vratiti &quot;poklon&quot; dr&#382;avi koja nas je i uvalila u dug i da &#263;e radi ove ovrhe &#382;ivot u Brodu potpuno stati. Nagla&#353;eno je kako je simptomati&#269;no da dug kojeg Novogradnja vu&#269;e desetak godina sjeda na le&#273;a Grada upravo tjedan dana nakon izbora. 

Rezime pri&#269;e kre&#263;e od davne 1964 kad je Op&#263;ina Slavonski Brod kupila na Kor&#269;uli zemlji&#353;te od nekih 25 000 &#269;etvornih metara. Brod je prenio vlasni&#353;tvo Ferijalnom savezu koji 1989.g. s tvrtkom Novogradnja sklapa ugovor o gradnju odmarali&#353;ta. Novogradnja je radove financirala iz kredita u iznosu od milijun maraka kojeg je digla u PBZ&#45;u i na red dolazi rat koji skre&#263;e cijelu pri&#269;u. Ferijalni savez da bi isplatio radove Novogradnji je uzeo zelena&#353;ke kredite i uz krivotvorene dokumente privatizaciojom postaje F&#45;tours kojega je vodio &#381;eljko Zori&#263;. Dr&#382;ava je poni&#353;tila privatizaciju a Novogradnja je tu&#382;bama poku&#353;ala do&#263;i do novca. 

Dr&#382;ava je 2000 g. darovnim ugovorom zemlji&#353;te vratila Slavonskom Brodu kojega je tada vodio dr. Vladimir Jerkovi&#263;. Sa darovima sti&#382;e i hipoteka koju je na to mjesto upisala Novogradnja s dugom koji je dosegnuo 150 milijuna kuna. 

Na red dolazi dr&#382;ava koja u namjeri da naplati porezni dug Novogradnji u iznosu od 21milijun kuna sjeda na ra&#269;un grada koji navodno 150 milijuna duguje Novogradnji koja opet nema novaca za platiti porez. 

Duspara je rekao kako se u darovnom ugovoru dr&#382;ava obvezala skinuti hipoteke &#353;to nije u&#269;injeno i rekao je 


&quot;Nepo&#353;teno je darovati ne&#353;to &#353;to je jo&#353; od 1965. bilo u vlasni&#353;tvu grada, odnosno tada&#353;nje op&#263;ine i &#353;to je za vrijeme rata, dok su Bro&#273;ani ginuli, raznim malverzacijama izgubljeno.Ne postoji dar s hipotekama koje su ve&#263;e od njegove vrijednosti i zato &#263;emo ga vratiti dr&#382;avi, tim vi&#353;e &#353;to u ugovoru o darovanju odmarali&#353;ta u Kor&#269;uli gradu stoji da je Vlada du&#382;na skinuti sva dugovanja a to nije u&#269;injeno. Nakon &#353;to iskoristimo sve pravne mogu&#263;nosti unutar hrvatskog pravnog sustava i u slu&#269;aju da nas dr&#382;ava ne oslobodi tog duga , a to je najmanje &#353;to smo kao grad zaslu&#382;ili, obratit &#263;emo se europskim pravnim institucijama. &quot;

U Jutarnjem listu pak pi&#353;e kako je Ivan Dragi&#269;evi&#263; ( direktor Novogradnje) spreman za nagodbu s Gradom Brodom koju je ve&#263; predlo&#382;io u o&#382;ujku ove godine. Umjesto ovrhe na nov&#269;ana potra&#382;ivanja Novogradnja je spremna uzeti gradske nekretnine ali uz uvjet da bude oslobo&#273;ena i pla&#263;anja komunalnih naknada i prate&#263;ih priklju&#269;aka na gradili&#353;tima. Isto tako Uvjet je i da joj Grad Slavonski Brod ustupi svoja potra&#382;ivanja prema dr&#382;avi u vezi s otkupom biv&#353;ih dru&#353;tvenih stanova u iznosu od 2,7 milijuna kuna. 


&#45; Imamo obe&#263;anje premijera Sanadera da &#263;e Vlada prihvatiti svako rje&#353;enje koje postignemo &#45; Rekao je Dragi&#269;evi&#263; za jutarnji. 

Izvor: Portal Grada Slavonski Brod</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vinkovci : Ostavio &#382;enku i pet psi&#263;a u &#353;ahtu na vinkova&#269;koj tr&#382;nici</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/vinkovci-ostavio-zenku-i-pet-psica-u-sahtu-na-vinkovackoj-trznici/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/vinkovci-ostavio-zenku-i-pet-psica-u-sahtu-na-vinkovackoj-trznici/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Zbog napu&#353;tanja ovih &#353;est pasa, Udruga prijatelja &#382;ivotinja&quot;Dr. Ivan Rosta&#353;&quot; podnijet &#263;e kaznenu prijavu protiv nepoznatog po&#269;initelja. 
Ukoliko &#382;elite udomiti nekog od ovih pasa, obavijesti na tel. 099/ 214&#45;6344 &#45; Nikolina 

Koliko daleko u svojoj nebrizi i neodgovornosti prema &#382;ivotinjama mogu oti&#263;i neki ljudi, pokazuje posljednji primjer napu&#353;tanja &#382;ivotinja, koji se dogodio u subotu. 
Nepoznati po&#269;initelj ostavio je na gradskoj tr&#382;nici, u vodovodnom &#353;ahtu, &#382;enku i pet njezinih &#353;teni&#263;a. 

Svjedoci koji su ovaj doga&#273;aj vidjeli, potvrdili su da je vlasnik &#382;enku i pet &#353;teni&#263;a doveo na tr&#382;nicu kako bi ih udomio, ali kako mu to nije uspjelo, ovih &#353;est pasa ubacio je u &#353;aht iza lokala na tr&#382;nici i oti&#353;ao. 
Svih &#353;est pasa privremeno je preuzela jedna obitelj u Vinkovcima, a ukoliko nekog od pasa &#382;elite udomiti , nazovite broj 099/ 214 &#45; 6344 Nikolina. 

&#352;teni&#263;i su veseli i zdravi, samostalno jedu, ali &#382;enka je iscrpljena, mr&#353;ava i u jako lo&#353;em stanju. 
&quot;Udruga prijatelja &#382;ivotinja Dr. Ivan Rosta&#353;&quot; poziva zainteresirane ljubitelje &#382;ivotinja da barem privremeno prihvate nekog od ovih pasa na skrb, kako bi ih mogli &#353;to lak&#353;e udomiti. 
Protiv nepoznatog po&#269;initelja Udruga &#263;e podi&#263;i kaznenu prijavu zbog napu&#353;tanja &#382;ivotinja. 
Izvor: Portal Grada Vinkovci</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Odr&#382;ano Seniorsko prvenstvo Hrvatske u taekwondo&#45;u</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/odrano-seniorsko-prvenstvo-hrvatske-u-taekwondo-u/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/odrano-seniorsko-prvenstvo-hrvatske-u-taekwondo-u/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Odr&#382;ano Seniorsko prvenstvo Hrvatske u taekwondo&#45;u

Za 35 godina aktivnog rada dobili i uspje&#353;no organizirali doma&#263;instvo Seniorskog prvenstva Hrvatske
Dana 06.06.2009. taekwondo klub &quot;BROD&quot; bio je doma&#263;in seniorskog prvenstva Hrvatske, koje je organizirao Hrvatski Taekwondo Savez (HTS), a pod pokroviteljstvom &#381;upanije Brodsko&#45;posavske. Uz par prigodnih uvodnih rije&#269;i gospodin dr. Franjo Prot &#45; predsjednik HTS&#45;a, rije&#269; je predao predsjedniku &#381;upanijskih sportskih udruga i saveza gospodinu Nikici Stevanovi&#263;u koji je istaknuo ljepotu ovakvog sportskog doga&#273;aja i dru&#382;enja, te predao rije&#269; &#382;upanu gospodinu Danijelu Maru&#353;i&#263;u, koji je i sve&#269;ano proglasio natjecanje otvorenim. Natjecalo se 156 natjecatelja iz 41 kluba, a &#269;injenica da su na natjecanju nastupile na&#353;e proslavljene olimpijke Martina Zub&#269;i&#263; i Sandra &#352;ari&#263;, te svjetski prvak Filip Grgi&#263;, dovoljno govori o samoj kvaliteti ovakvog natjecanja. Kako ove godine taekwondo klub &quot;BROD&quot; slavi 35 godina postojanja i aktivnog djelovanja, doma&#263;instvo i odli&#269;no organizirano natjecanje ovakvog ranga, samo je potvrda njihovog rada i truda. Iz taekwondo kluba &quot;BROD&quot; nastupilo je 6 natjecatelja (Karolina Buzak, Marina &#352;mital, Davorin Boli&#263;, Igor Semenjuk, Marko Ara&#269;i&#263; i Aleksandar &#262;utukovi&#263;), no jedino je Marina &#352;mital uspjela do&#263;i do medalje, osvojiv&#353;i 3 mjesto i bron&#269;anu medalju. Na turniru je kori&#353;tena Adidas elektronska oprema, a za izvrsno su&#273;enje brinulo se 22 sudca najvi&#353;eg ranga. Sandra &#352;ari&#263;, Martina Zub&#269;i&#263; i Filip Grgi&#263; i ovaj put su dokazali svoje kvalitete osvojiv&#353;i prva mjesta u svojim kategorijama (Sandra &#352;ari&#263; &#45; seniorke do 67 kg, Martina Zub&#269;i&#263; &#45; seniorke do 57 kg te Filip Grgi&#263; &#45; seniori do 63 kg). 

Vi&#353;e informacija, slika i video zapisa mo&#382;ete pogledati na stranici taekwondo kluba &quot;BROD&quot;.

Izvor: Portal Grada Slavonski Brod</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Otvaranje biogradske turisti&#269;ke sezone u znaku Plave zastave i 600 metarskog gastro stola</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/otvaranje-biogradske-turisticke-sezone-u-znaku-plave-zastave-i-600-metarsko/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/otvaranje-biogradske-turisticke-sezone-u-znaku-plave-zastave-i-600-metarsko/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Otvaranje biogradske turisti&#269;ke sezone u znaku Plave zastave i 600 metarskog eno&#45;eko&#45;etno&#45;gastro stola

Biograd na Moru je slu&#382;benim otvaranjem pune turisti&#269;ke sezone postao centrom doga&#273;anja Zadarske &#382;upanije. Prvi dio ove hvale vrijedne manifestacije posve&#263;en je Plavoj zastavi, ekolo&#353;kom programu za pla&#382;e i marine &#269;iji je primarni cilj odr&#382;ivo upravljanje i gospodarenje morem i priobalnim pojasem. Jedan od povoda ovogodi&#353;njeg doma&#263;instva, drugog po redu u okviru programa Plave zastave, Dr&#382;avne sve&#269;anosti Plave zastave i Svjetskog dana za&#353;tite okoli&#353;a jest dodjela jedine nove Plave zastave u Hrvatskoj, biogradskoj pla&#382;i „Bo&#353;ani&quot;. Na tiskovnoj konferenciji koja je odr&#382;ana u hotelu „Ilirija&quot; biogradska javnost se prisjetila 13 godina duge tradicije Plave zastave koju u Hrvatskoj provodi Udruga „Lijepa na&#353;a&quot; u sklopu Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoli&#353; sa sjedi&#353;tem u Copenhagenu u Danskoj. Prva takva zastava u na&#353;oj je dr&#382;avi pripala marini Punat iz Punta na otoku Krku 1998 godine. Od tada pa sve do ove godine broj Plavih zastava je bio u porastu. Lani je Hrvatskoj pripalo 145, a ove godine 135 Plavih zastava (115 pla&#382;ama, 20 marinama). Dr. Ante Kutle, predsjednik udruge „Lijepa na&#353;a&quot;, takav negativni trend obja&#353;njava pojavom recesije uslijed koje su koncesionari mijenjali vlasnike, a samim time i odustali od odre&#273;enog broja Plavih zastava. Jedan od razloga vidi i u neozbiljnom pristupu pojedinaca programu Plave zastave, a od visokih ekolo&#353;kih standarda udruga „Lijepa na&#353;a&quot; ne&#263;e i ne &#382;eli odstupiti. Na konferenciji  su dodjeljene bron&#269;ane plakete pla&#382;ama i marinama koje su u programu Plavih zastava 5 godina. Uru&#269;io ih je Ivo E&#353;kinja, direktor TZ Biograd  n/M, a osvojili su ih: Zagreba&#269;ki holding d.o.o. za pla&#382;u Otok vesla&#269;a Zagreb na Jarunu i za pla&#382;u Malo jezero Zagreb, Jarun, Maistra d.d. za pla&#382;u turisti&#269;kog naselja Amarin Rovinj, pla&#382;a Ambrera Pula, pla&#382;a Brioni Pula i pla&#382;a Istria Pula, pla&#382;a Balustrada Crikvenica, pla&#382;a Prosika Pag ugostiteljskog obrta Tomo Pag, pla&#382;a Stomorica Brela, Brodogradili&#353;te marina Betina d.o.o., te predstavnik grada Pore&#269;a za jednu od gradskih pla&#382;a. Ton&#269;i &#352;angulin, dogradona&#269;elnik Biograda n/M, dodijelio je srebrne plakete za 10 godina sudjelovanja u programu Plavih zastava i to: Plavoj laguni d.d. Pore&#269;, pla&#382;a autokampu Valkanela Vrsar Maistra d.d., pla&#382;i Vrsar Maistra d.d., ACI marini Milna, ACI marini Jezera, ACI marini Kor&#269;ula te ACI marini Vrboska. Nakon sve&#269;anog podizanja Plave zastave na pla&#382;i „Bo&#353;ana&quot; isto je u&#269;injeno u marini „Kornat&quot;, i to &#353;estu godinu za redom, te na pla&#382;i „Dra&#382;ica&quot; kojoj je jo&#353; prije &#353;est godina dodijeljena prva Plava zastava u Biogradu n/M i u Zadarskoj &#382;upanije uop&#263;e. Ovaj dio sve&#269;anosti popra&#263;en je zvukovima Gradske glazbe Biograd i Tovare&#263;e mu&#382;ike iz Sali kao i plesom ma&#382;oretkinja kojima su se u kasnijem defileu gradskim ulicama pridru&#382;ile i brojne folklorne skupine. Centralni doga&#273;aj dana bez dvojbe bio je 600 metarski „Dugi svehrvatski eno&#45;eko&#45;gastro&#45;etno stol&quot; koji je zadovoljio sva nepca jer se na jelovniku na&#353;la &#269;itava paleta okusa, od tripica, ri&#382;ota, mesa, ribe, &#353;koljki, suhomesnatih proizvoda, sireva, kola&#269;a, sladoleda i pizze preko vina, likera i mnogih drugih vrhunskih poizvoda.
Stol je sadr&#382;avao i izvorne suvenire, a poneki su izlaga&#269;i podsjetili na neke davne, pomalo izumrle obi&#269;aje. Bogatstvo stola omogu&#263;ila su 233 prezentera odjevenih u no&#353;nje krajeva iz kojih dolaze, ponajvi&#353;e iz Hrvatske, ali i iz susjednih nam zemalja Slovenije, Bosne i Hercegovine i Ma&#273;arske.
Ovu sve&#269;anost koja &#263;e se jo&#353; dugo pamtiti za&#269;inili su srednjovjekovni biogradski kostimi na Narodnom trgu koji su svim prisutnima priu&#353;tili da&#353;ak pro&#353;losti.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Jelu&#353;i&#263; taksi&#45;stajali&#353;ta pretvorio u parking</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/jelui-taksi-stajalita-pretvorio-u-parking/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/jelui-taksi-stajalita-pretvorio-u-parking/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Jelu&#353;i&#263; taksi&#45;stajali&#353;ta pretvorio u parking

Bandi&#263;evom zamjeniku Ivi Jelu&#353;i&#263;u pauk je digao terenac koji je stajao na taksi&#45;stajali&#353;tu, nakon &#269;ega je naredio da se tri mjesta za taksiste prenamijene u obi&#269;na parkirna mjesta. Iako Ivo Jelu&#353;i&#263; tvrdi da ne zna ni za kakav terenac koji je podigao pauk i tvrdi da su parkirna mjesta prenamijenjena na zahtjev stanara zagreba&#269;kog naselja Sredi&#353;&#263;e, postoje svjedoci koji tvrde druga&#269;ije. Doga&#273;aj koje je zagreba&#269;ke taksiste stajao gubitka tri stajali&#353;ta odigrao se 11. svibnja, nedaleko od Jelu&#353;i&#263;eva stana u ulici SR Njema&#269;ke u Sredi&#353;&#263;u, pi&#353;e Jutarnji list. Doznaje se i da su nadle&#382;ne slu&#382;be Jelu&#353;i&#263;evu naredbu izvr&#353;ile u rekordnom roku, te su ve&#263; 13. svibnja taksisti ostali na samo jednom parkirnom mjestu. Da je nepropisno parkiran Volvo XC 90 uklonjen 11. svibnja, potvrdio je Jutarnjem izvor iz vrha Holdinga. &#39;&#39;Ja se vozim u Audiju i ne znam ni za kakav Jeep&#39;&#39;, rekao je Jelu&#353;i&#263; unato&#269; tvrdnji njegovog susjeda koji je rekao da taj automobil ima najmanje godinu i pol dana. Doznaje se i da je crni Volvo XC 90 registriran je na tvrtku TIM ZIP d.o.o., a tu firmu je 1994. osnovao sam Ivo Jelu&#353;i&#263;. Predsjednik Udru&#382;enja taksista rekao je kako u zadnjih 39 godina, otkako je u poslu taksiranja, nije do&#382;ivio da se u tako kratkom vremenu i bez znanja Udru&#382;enja ukidaju taksi&#45;stajali&#353;ta. &#39;&#39;Kada pokre&#263;emo novo, za dozvole i ostalu papirologiju je potrebno desetak dana. Sada pak nismo dobili nikakvo rje&#353;enje, ve&#263; usmenu obavijest. Papir jo&#353; uvijek, tri tjedna poslije, i&#353;&#269;ekujemo&#39;&#39;, rekao je Juraj &#352;nidari&#263;, predsjednik udru&#382;enja Radio Taxi za Jutarnji list.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Samuraji</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/samuraji/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/samuraji/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Samuraji

Samuraji su bili surova i mo&#263;na sila u ratni&#269;kom svijetu svih vremena, a vladali su Japanom vi&#353;e od 600 godina. Od sredine 12. st. pa sve do 19. st. u japanskoj povijesti zauzimaju va&#382;no mjesto, a njihov kodeks &#269;asti i njihovo umije&#263;e borbe s ma&#269;evima postali su svjetski poznati. Njihovi podvizi postali su izvori za brojne pri&#269;e i legende koje su nastale na temelju njihovih djela u pro&#353;losti. 
Rije&#269; samuraj dolazi od japanskog glagola “slu&#382;iti”. Na japanskom jeziku izvorno je izgovarana kao saburau ili saburai (Heian period), zatim samuraj (Edo period). Obje rije&#269;i imaju isto zna&#269;enje. Rije&#269; samuraj prvi puta je kori&#353;tena za opis sluga koji su radili na posjedima bogatih i mo&#263;nih zemljoposjednika u 8. st. Neki od tih zemljoposjednika bili su aristokrati i velika&#353;i koji su napustili kraljevski dvor u Kyotu, kako bi prona&#353;li svoju sre&#263;u negdje drugdje. Mnogi mali sluge bili su ovisni o zemljoposjednicima kod kojih su radili i o odnosu koji je razvijen izme&#273;u vladara i sluge. Mre&#382;e klanova ili “obitelji” postupno su rasle sa svojim slugama i sljedbenicima koji su obra&#273;ivali njihovu zemlju. Vlada je u zemlji polako gubila vlast i zna&#269;enje, tako da je zakon i red bio odr&#382;avan od strane klanova. Klanovi su se opskrbljivali oru&#382;jem kako bi za&#353;titili sebe i svoju zemlju te ljude koji rade za njih. Kako su se razvijali klanovi, razvijali su se i samuraji. 
Samuraji su se uzdigli iz brojnih bitaka za zemlju, koje su vodili za svoje klanove. Najpoznatiji klanovi bili su: Minamoto, Fujiwara i Taira. Samuraji su postupno postali klasa za sebe i to izme&#273;u 9. i 12. st., a bili su poznati pod dva imena: samurai (vitez&#45;pratioc) i bushi (ratnici). Neki od njih bili su vezani za vladaju&#263;u klasu, a neki od njih bili su pla&#263;enici. Bili su potpuno odani njihovom daimyo&#45;ima (zemljoposjednici), a zauzvrat su dobivali zemlju i visoke polo&#382;aje. Svaki daimyo koristio je vojnike (samuraje) kako bi za&#353;titio svoju zemlju, te kako bi pro&#353;irio svoju vlast i pravo na jo&#353; zemlje. Navedeni drevni ratnici su postali stru&#269;njaci u borbi s konja, te u borbi na tlu. Prakticirali su borbu bez oru&#382;ja i borbu s oru&#382;jem. U po&#269;etku koriste luk i strijelu kao glavno oru&#382;je. Ma&#269;eve koriste za blisku borbu, te za odsijecanje glave svojih neprijatelja. Odsijecanje glave u zapadnom svijetu ima sirov i stra&#353;an prizvuk, no za ratnika u ono vrijeme to je bila &#269;asna smrt u slu&#269;aju gubitka bitke. 
Postupno, zbog utjecaja zapadnja&#269;ke kulture u politiku i na&#269;in &#382;ivota, klasa samuraja je bila raspu&#353;tena, te je vlast u potpunosti vra&#263;ena caru 1868. godine i tako je prekinuto naslje&#273;e koje je trajalo preko 600 godina. 

&#381;ivot samuraja 

Samuraji su bili odli&#269;ni borci, vje&#353;ti u borila&#269;kim vje&#353;tinama i u borbi gdje su se koristili lukom i strijelom, te ma&#269;evima. Isto tako, bili su vje&#353;ti u borbi bez oru&#382;ja i vrlo su lako mogli ubiti svojeg protivnika golim rukama. Tako&#273;er, bili su dobri konjanici. Borba s Mongolima u kasnom 13. st. dovela je do promjena stila borbe samuraja. Samuraji su polako zamijenili borbu na konjima s borbom na tlu. Mongolska sila je bila nepobjediva za cijeli svijet onoga vremena &#45; &#353; to zbog dinami&#269;nog na&#269;ina borbe, &#353;to zbog svoje neustra&#353;ivosti. Napadom na Japan, Mongoli su otvorili po&#269;etak kraja svoga carstva. Kako bi do&#353;li do Japana, morali su putovati brodovima. Mongoli su na zemlji bili nezaustavljivi, pogotovo na konjima. U prvom pohodu porazilo ih je more i vjetar, kasnije nazvan kamikaze. U sljede&#263;em pohodu na Japan, netom prije iskrcavanja Mongola, Japanci su izveli napad direktno brodovima kako bi iskoristili svoju nadmo&#263; u borbi ma&#269;evima. Kako su u borbi “jedan na jedan” ma&#269;evima bili najbolji ratnici toga vremena, pobjeda je bila na strani samurajske vje&#353;tine. 
Samuraji su bili ratnici koji su &#382;ivjeli prema Bushido&#45;u (Bushido kodeksu) &#45; to je bio njihov na&#269;in &#382;ivota. Njihova odanost caru i zemljoposjedniku (daimyo&#45;u) bila je neprocjenjiva. Bili su pouzdani i iskreni. &#381;ivjeli su skromnim &#382;ivotom, bez interesa za bogatstvom i materijalnim stvarima, u &#382;ivotu su im bili va&#382;niji ponos i &#269;ast. Bili su to izuzetno hrabri ljudi koji se nisu bojali smrti. Odva&#382;no bi u&#353;li u svaku bitku, bez obzira kakve su im &#353;anse bile za pre&#382;ivljavanje. Ako bi samuraj poginuo u bitci, njegova smrt donijela bi &#269;ast njegovoj obitelji i njegovom gospodaru za kojeg je radio. Ponos, &#269;ast kao na&#269;in &#382;ivota istih, jo&#353; i danas je ve&#263;inom neshva&#263;en u zapadnome svijetu. 
Samuraji su imali obi&#269;aj boriti se “jedan na jedan” sa svojim protivnikom. U bitci, ratnik bi izviknuo svoje obiteljsko ime, &#269;in i dostignu&#263;a koja je postigao u &#382;ivotu. Tada bi na boji&#353;tu tra&#382;io protivnika koji je sli&#269;an njemu. Kada je ratnik ubio protivnika, sljede&#263;a radnja koju bi izvr&#353;io bila je da obezglavi protivnika. Nakon bitke, on uzima glave svojih protivnika i odnosi ih natrag kao dokaz da je pobijedio u bitci. Glave generala i samuraja s visokim &#269;inovima bile su transportirane u glavni grad, kako bi bile izlo&#382;ene i prikazane visokim du&#382;nosnicima i ostalima kao dokaz pobjede. Jedini izlaz za pora&#382;ene ratnike bila je smrt. Prvi na&#269;in za smrt bio bi da su poginuli u bitci, a drugi na&#269;in da po&#269;ine ritualno samoubojstvo: seppuku. 
Seppuku ili ritualno samoubojstvo tako&#273;er je poznato i kao hara&#45;kiri. To je postupak kada samuraj zarine no&#382; (wakizashi ili tanto) u svoju utrobu i raspori trbuh povla&#269;enjem u stranu nakon uboda. Nakon tog &#269;ina, njegov ro&#273;ak ili prijatelj pomognu mu dovr&#353;iti hara&#45;kiri i to tako da na kraju odsjeku njegovu glavu. Ovaj oblik samoubojstva izvodio se u raznim okolnostima. Neke od tih okolnosti su: &#45; izbjegnuti zarobljavanje u bitci, iako samuraj ne vjeruje da je to ne&#269;astan i poni&#382;avaju&#263;i &#269;in, ali op&#263;enito to je lo&#353;a politika 
&#45; da se Samuraj iskupi za svoje grijehe ili neki ne&#269;astan &#269;in 
&#45; ako iznevjeri svojega gospodara. 
Samuraj bi radije oduzeo svoj &#382;ivot, nego osramotio svoju obitelj ili svojega gospodara, to se smatralo &#269;inom istinske &#269;asti. Biti iskren i &#269;astan je sve &#353;to je bilo bitno. 

Oprema samuraja

Drevni yayoi ratnici razvili su oru&#382;je, oklope i kodeks koji je tijekom stolje&#263;a postajao sredi&#353; te kulture japanskih samuraja. Razvili su rana oru&#382;ja uklju&#269;uju&#263;i lukove, strijele i ma&#269;eve. Oklop samuraja sadr&#382;avao je kacigu, koja je &#353;titila glavu i vrat , oklop za prsa, &#353;titnike za ruke i ramena te pojas oko trbuha. Kasnije, u oklop su jo&#353; dodane za&#353;tite za noge i bedra. Oklop se mijenjao kroz stolje&#263;a kako su se mijenjale i bitke. Velika promjena na oklopima napravljena je u 5. st. kada su konji dopremljeni u Japan. Druga zna&#269;ajnija promjena dogodila se u 15. st. zbog stalnih ratova i uvo&#273;enja vatrenog oru&#382;ja. 

Samuraji su bili opremljeni s dva ma&#269;a, duljim i kra&#263;im. Ma&#269; dulje o&#353;trice naziva se katana (daito) i duljine je ve&#263;e od 60 cm. Ma&#269; kra&#263;e o&#353;trice naziva se wakizashi (shoto) i duljine je izme&#273;u 30 i 60 cm. Najstariji ma&#269;evi imali su ravne o&#353;trice i bili su dizajnirani u Koreji i Kini. Samurajeva &#382;elja za &#269;vr&#353;&#263;im i o&#353;trijim ma&#269;evima za borbu dala im je zakrivljeni oblik kakav imaju i danas. Ma&#269;evi su u po&#269;etku bili izra&#273;ivani od &#382;eljeza kombiniranog s ugljikom (&#269;elika). Kova&#269;i su koristili vatru, vodu, nakovanj i &#269;eki&#263; kako bi oblikovali najbolje ma&#269;eve na svijetu. Nakon kovanja ma&#269;a i posebnog postupka zakaljivanja (otvrdnu&#263;a), &#269;ovjek koji ih polira morao je obaviti dobar posao kako bi pripremio o&#353;tricu za sve mogu&#263;e uvjete. Zatim bi onaj tko testira ma&#269;eve, uzeo novu o&#353;tricu i isprobao je na tijelima kriminalaca ili osu&#273;enika na smrt. Testiranje su po&#269;eli re&#382;u&#263;i tijelo, a rezultate testiranja ispisivali su na o&#353;trici ma&#269;a. U rukama majstora, katana je bila u stanju odsje&#263;i pu&#353;&#269;anu cijev bez tragova na istoj. 

Oru&#382;je Samuraja

Katana 

Samuraji koriste razli&#269;ita oru&#382;ja, ali katana predstavlja sinonim za samuraje. Ona nije samo oru&#382;je, ona predstavlja bushi (ratnika). Smatrali su je samurajevom du&#353;om, te su joj dodjeljivali razli&#269;ita imena. Bila je najsmrtonosnije oru&#382;je, &#353;to je ljep&#353;a, katana je predstavljala ve&#263;u opasnost neprijatelju. Katana se razlikuje od ostalih ma&#269;eva po tome &#353;to ima dugu i lagano zakrivljenu o&#353;tricu. Kao oru&#382;je, fascinirala je veliki broj ratnika koji su se njome koristili u borbi. Danas u Japanu postoji svega nekoliko majstora koji su u stanju napraviti katanu drevnim na&#269;inom. Progla&#353;eni su &#382;ivim nacionalnim blagom Japana. Na mjesec se izradi jedna katana po majstoru i nekoliko wakizashija. Tako izra&#273;ena katana se smatra nacionalnim blagom i nema dozvolu za prodaju izvan Japana. Uz pomo&#263; novih, modernih tehnologija i novih materijala, industrija nije u stanju proizvesti takvu kvalitetu i svojstva kao nekolicina majstora. 

Wakizashi 

Bio je to samurajev drugi ma&#269;, kojega je koristio za borbu u zatvorenim prostorima, te u prilikama kada je morao ostaviti katanu. Samuraj se nikad nije odvajao od wakizashija, &#269;ak je i spavao s njim (dr&#382;ao ga je ispod jastuka). 

Tanto 

Mali bode&#382;, no&#353;en zajedno ili umjesto wakizashija. Tanto ili wakizashi koristili su se da bi samuraj po&#269;inio seppuku (ritualno samoubojstvo). 

Yumi 

Asimetri&#269;ni kompozitni luk. Izra&#273;ivao se od drveta, bambusa, ko&#382;e i ratana (palma) i imao je doseg oko 50 metara, ukoliko je bila potrebna preciznost. Ako preciznost nije bila potrebna, imao je doseg i do 100 metara. 

Yari 

Predstavlja koplje iz 15. st., tako&#273;er popularno oru&#382;je. Moglo je biti du&#382;ine od 1 do 6 metara. Koplje iz 15. st., du&#382;ine 1 do 6 metara, koje je tako&#273;er bilo popularno oru&#382;je. Kra&#263;a koplja poznata su kao mochi yari ili tae yar, a dulja koplja kao ashigaru. Dulje verzije uglavnom su pje&#353;ice nosili obi&#269;ni vojnici, dok su kra&#263;e verzije koristili samuraji. 

Jo 

Drveni &#353;tap duga&#269;ak 1,276 metara, koristio se u razli&#269;itim borila&#269;kim vje&#353;tinama. 

Bo 

Drveni duga&#269;ki &#353;tap, izra&#273;ivan od tvrdog drveta hrastovine, bambusa ili rotan palme. Du&#382;ine 1,82 metra, debljine oko 3 cm. Tako&#273;er se koristio u razli&#269;itim borila&#269;kim vje&#353;tinama. 

Teppo ili Arquebus 

Vatreno oru&#382;je koristilo se protiv oklopljenih vojnika u razdoblju od 15. do 17. st., ima okida&#269;, te je prethodnik dana&#353;njih pu&#353;aka. Koristilo se pred sam kraj vladavine samuraja. 

Izrazi Japanskih Samuraja

Batto&#45;jutsu &#45; umjetnost crtanja ma&#269;evima koja uklju&#269;uje rezanje meta 
Bo&#45;jutsu &#45; &#353;tap za borbu 
Budo &#45; borila&#269;ka vje&#353;tina 
Bushido &#45; put ratnika, &#382;ivotni put samuraja 
Chokuto &#45; ravan ma&#269; kori&#353;ten u ranijoj japanskoj povijesti 
Daimyo &#45; zemljoposjednik 
Daisho &#45; samurajevi ma&#269;evi (ma&#269; duge o&#353;trice &#45; katana, ma&#269; kratke o&#353;trice &#45; wakizashi) 
Edo Period &#45; od 1600. do 1867. god. vrijeme kada je Tokugawa klan vladao Japanom 
Giri &#45; samurajeva du&#382;nost 
Gunpai &#45; ratni &#353;tovatelj 
Hakama &#45; podijeljene suknje, hla&#269;e koje su nosili samuraji 
Heian Period &#45; od 782. do 1184. god. vrijeme kada je glavni grad Japana bio Kyoto 
Iai&#45;jutsu &#45; umjetnost crtanja na ma&#269;u 
Kamakura Period &#45; od 1185. do 1332. god. vrijeme kada je glavni grad bio Kamakura kao “zlatno doba” japanskog ma&#269;a 
Kampaku &#45; namjesnik 
Katana &#45; ma&#269; duge o&#353;trice 
Ken &#45; ma&#269;, odnosi se samo na starinski ,dvostruki ma&#269; prije 19. st. 
Ken&#45;jutsu &#45; umjetnost izrade ma&#269;eva 
Koto &#45; ma&#269; napravljen prije Edo razdoblja 
Kyo&#45;jutsu &#45; borba lukom i strijelom 
Kyuba no michi &#45; borba s konja lukom i strijelom 
Kyu&#45;jutsu &#45; japansko streli&#269;arstvo 
Mei &#45; ime ma&#269;a 
Momoyana Period &#45; od 1573. do 1599. god. vrijeme kada su samuraji po&#269;eli nositi daisho, tako&#273;er po&#269;etak Shinto razdoblja (novi ma&#269;) 
Mon &#45; obiteljski grb no&#353;en na montsuki 
Montsuki &#45; kimono koji su Japanci nosili u formalnim prilikama 
Muramasa &#45; onaj tko izra&#273;uje ma&#269; 
Muromachi Period &#45; od 1392. do 1572. god. vrijeme kada je zbog gra&#273; anskog rata pove&#263;ana proizvodnja ma&#269;eva 
Musha&#45;shugyo &#45; ratni&#269;ki pohod 
Naginata &#45; duga&#269;ko oru&#382;je sa zakrivljenim vrhom 
Naginata&#45;jutsu &#45; na&#269;in borbe s naginatom 
Nambokucho Period &#45; od 1333. do 1391. god. vrijeme kada su se dva vladara borila za vlast u Japanu 
No&#45;dachi &#45; ma&#269; duge o&#353;trice 
Ronin &#45; samuraji bez gospodara 
Ryu &#45; odre&#273;ena &#353;kola ili stil borila&#269;kih vje&#353;tina 
Samurai &#45; &#269;lan ratni&#269;ke klase 
Sensei &#45; u&#269;itelj 
Seppuku &#45; ritualno samoubojstvo 
Shin Shinto &#45; novi ma&#269;, bilo koji ma&#269; napravljen poslije Meiji uspostave vlasti 1870. god. 
Shinto &#45; novi ma&#269;, bilo koji ma&#269; napravljen izme&#273;u 1596. i 1870. god. 
Shogun &#45; gospodar rata 
So&#45;jutsu &#45; borba kopljima 
Sohei &#45; ratnik redovnik 
Tachi &#45; ma&#269; duge o&#353;trice, zaobljen, koristili su ga samuraji 
Uchigatana &#45; “unutra&#353;nji ma&#269;” izraz za du&#382;i od dva ma&#269;a koji nose samuraji 
Wakizashi &#45; ma&#269; kratke o&#353;trice 
Zanshin &#45; samuraji osje&#263;a opasnost 

Autor teksta &#45; Ivan Paveli&#263; 
Članak sa slikama mo&#382;ete pogledati na Karate klub Dugo Selo 
Izvor: Portal Grada Dugo Selo</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kvaliteta protiv Kvantiteta</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/kvaliteta-protiv-kvantiteta/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/kvaliteta-protiv-kvantiteta/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Dvojica Biogra&#273;ana &#39;sredila&#39; 15 Poljaka

Grupa Poljaka hodala je po sredini ulice u Biogradu kada su u autu nai&#353;la dvojica mladi&#263;a. Poljaci su se odbili skloniti s ceste i do&#353;lo je do tu&#269;njave. Ozlije&#273;ena su trojica mladi&#263;a. Zadarska policija zaprimila je dojavu da su u nedjelju oko 22,30 sati u Biogradu fizi&#269;ki napadnuti poljski dr&#382;avljani, priop&#263;ila je PU zadarska. Naime 21&#45;godi&#353;njak i 22&#45;godi&#353;njak, obojica s biogradskog podru&#269;ja, voze&#263;i se u autu ulicom Mihe Pracata nai&#353;li su na grupu od 15&#45;ak poljskih dr&#382;avljana koji su hodali po sredini ceste i odbili se skloniti. Potom je do&#353;lo do tu&#269;njave. U OB Zadar je konstatirano da je jedan poljski dr&#382;avljanin M.S.K. (18) lak&#353;e ozlije&#273;en, dok je drugi Poljak B.A. (18) zadobio te&#353;ke tjelesne ozljede. Naknadno je utvr&#273;eno da je i 21&#45;godi&#353;nji Biogra&#273;anin tako&#273;er ozlije&#273;en, a &#269;ije ozljede jo&#353; nisu okvalificirane. U tijeku je kriminalisti&#269;ka obrada kako bi se utvrdile to&#269;ne okolnosti pod kojima je do&#353;lo do fizi&#269;kog obra&#269;una, kao i po&#269;initelji ovih kaznenih djela.

Izvor: net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kreirajte sami svoje zdravlje</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/kreirajte-sami-svoje-zdravlje/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/kreirajte-sami-svoje-zdravlje/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Velikim koracima do zdravlja 

1. Budite otvoreni 
Ne skrivajte svoje osje&#263;aje, jer potiskivanje emocija dovodi do velikog broja bolesti kao &#353;to su gastritis, &#269;ir u &#382;elucu, bolovi u le&#273;ima, bolovi u ki&#269;mi. Vremenom, potiskivanje osje&#263;aja mo&#382;e prouzro&#269;iti i veoma ozbiljna oboljenja. Zato budite svjesni svojih osje&#263;aja, nemojte prekasno postati iskreni, povjeravati se, 
dijeliti svoju privatnost, svoje &quot;tajne&quot;, svoje pogre&#353;ke… Dijalog, razgovor s prijateljem, iskrena rije&#269;, mo&#263;ni su lijekovi i odli&#269;na terapija! 

2. Budite odlu&#269;ni
Odluka je izbor najbolje mogu&#263;nosti. Selekcija ponu&#273;enih mogu&#263;nosti predstavlja dobar po&#269;etak odlu&#269;ivanja. Ako svoje &#382;elje uskladimo s realnim mogu&#263;nostima odluka se puno lak&#353;e donosi. Da bismo odlu&#269;ili, potrebno je znati kako se odricati nekih stvari, kako bismo ostvarili neke druge, mo&#382;da puno vrijednije. Najgore je biti neodlu&#269;an. Neodlu&#269;na osoba ostaje u sumnji, strepnji, psihi&#269;koj patnji. Neodlu&#269;nost nagomilava probleme, preokupacije, agresije. Neodlu&#269;ni su ljudi &#382;rtve nervnih oboljenja, gastri&#269;nih boljki i ko&#382;nih problema. Ljudska povijest sa&#269;injena je od odluka (na &#382;alost dosta &#269;esto i pogre&#353;nih). 

3. Budite pozitivni 
Negativne misli stvaraju energiju koja se transformira u bolest. Negativni ljudi ne tra&#382;e rje&#353;enja, ve&#263; pove&#263;avaju probleme, i sebi, i drugima. Mi smo ono &#353;to mislimo, dakle mislimo pozitivno, mislimo da &#263;e sutra biti bolje od danas. Dr&#382;imo se one «&#269;a&#353;a je do pola puna» ili «poslije oblaka dolazi sunce». 

4. &#381;ivite bez glume
Onaj tko sakriva realnost, pretvara se, pozira, tko uvijek &#382;eli stvoriti utisak da je dobro, da je savr&#353;en, ljubazan, pristojan, da je druk&#269;iji nego &#353;to jeste, skuplja te&#353;ki teret. Ni&#353;ta nije gore za zdravlje od &#382;ivota u prividu, s la&#382;ima i licemjerjem. To su ljudi s mnogo sjaja, ali malo korijena. Naj&#269;e&#353;&#263;e to bude «spolja gladac, iznutra jadac». Njihova sudbina je, na&#382;alost apoteka, bolnica, bol. 

5. Budite ono &#353;to jeste
Odbacivanje samog sebe, odsustvo samopo&#353;tovanja, &#269;ini da postajemo ne&#353;to drugo nego &#353;to jesmo. Biti ono &#353;to zaista jesi je osnova zdravog &#382;ivota. Oni koji sebe ne prihvate onakvima kakvi jesu, zavidni su, ljubomorni, imitatori, kompetitivni, destruktivni. Prihvatiti samog sebe, prihvatiti da bude&#353; prihva&#263;en, prihvatiti i pozitivne kritike, to je mudrost, to je zdrav razum to je zdravlje. 

6. Imajte vjere u sebe 
Da biste vjerovali u bilo &#353;to na ovome svijetu prvo morate imati vjere u sebe. Ako ja to ho&#263;u ja to i mogu, nema nemogu&#263;eg i neizvedivog do god vjerujete u sebe. Unutarnja snaga nas pokre&#263;e i tjera dalje, pa i u najte&#382;im situacijama morate sami sebi re&#263;i mogu ja to. 

7. Stvarajte prijatelje
Istinsko prijateljstvo stvoreno na temeljima uzajamnog povjerenja, otvorenosti i iskrenosti daju samopouzdanje, vjeru i ljubav. Bez povjerenja, nema odnosa, nema prijatelja. Prijateljstvo je lijek kojem se uvijek mo&#382;e pribje&#263;i u slu&#269;aju du&#353;evne boli, problema ili nedostatka ljubavi. Nitko nas ne&#263;e bolje razumjeti i pomo&#263;i nam od dobrog prijatelja. 

8. Budite uvijek dobro raspolo&#382;eni 
Dobro raspolo&#382;enje, smijeh, opu&#353;tenost, radost, kada su pra&#263;ene razumnom odgovornosti, oporavljaju zdravlje i donose dug &#382;ivot. Razdragana osoba ima dar razveseliti atmosferu 
u kojoj &#382;ivi. Osim toga vesele ljude svi vi&#353;e vole. S razlogom ka&#382;u: &quot;Dobro raspolo&#382;enje nas spa&#353;ava od ruku lije&#269;nika&quot;. 

Izvor: Portal Grada Umaga</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Uhi&#263;en Pukani&#263;ev ubojica</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/uhicen-pukanicev-ubojica/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/uhicen-pukanicev-ubojica/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Uhi&#263;en Pukani&#263;ev ubojica

&#381;eljko Milovanovi&#263;, zvani Gavra, osumnji&#269;en da je u listopadu pro&#353;le godine na skuteru u dvori&#353;te Nacionala dovezao eksploziv koji je usmrtio Pukani&#263;a i Franji&#263;a, uhi&#263;en je u Beogradu. Uhi&#263;enje &#381;eljka Milovanovi&#263;a potvrdio je srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Da&#269;i&#263;. 

Kako su prenijeli beogradski mediji, Milovanovi&#263;, za kojim su tragale policije Hrvatske, Srbije i BiH, uhi&#263;en je u Beogradu, u naselju Dor&#263;ol. Ministar je izjavio da je Milovanovi&#263; bio naoru&#382;an. U cijevi njegova pi&#353;tolja bio je metak. Ivo Pukani&#263; i Niko Franji&#263; ubijeni su 23. listopada 2008. u eksploziji bombe postavljene na skuteru parkiranu uz Pukani&#263;ev automobil. Za postavljanje bombe osumnji&#269;en je &#381;eljko Milovanovi&#263; iz Doboja, biv&#353;i pripadnik Crvenih beretki postrojbe za specijalne operacije srbijanske dr&#382;avne sigurnosti, vi&#353;estruki bjegunac iz zatvora koji se tereti i za vi&#353;e kaznenih djela u Srbiji. Milovanovi&#263; je u listopadu pro&#353;le godine izbjegao uhi&#263;enje u Doboju, kada je pobjegao policiji Republike Srpske. Nakon toga je za njim izdana Interpolova tjeralica. Srbijanska policija u subotu je, u suradnji sa specijalnim tu&#382;iteljstvom za organizirani kriminal, uhitila Milenka Kuzmanovi&#263;a u Beogradu. Odre&#273;en mu je 48&#45;satni pritvor, a pred istra&#382;nog suca &#263;e vjerojatno u ponedjeljak.
Kuzmanovi&#263; je bio uhi&#263;en u listopadu pro&#353;le godine u Hrvatskoj zbog sumnje da je iz Srbije donio eksploziv koji je kori&#353;ten za atentat na Pukani&#263;a, kao i da je poslije ubojstva trebao omogu&#263;iti bijeg Robertu i Luki Matani&#263;u. Nakon toga je izjavio da &#263;e Hrvatsku tu&#382;iti zbog uhi&#263;enja i maltretiranja. Kuzmanovi&#263; je jedan od suradnika nedavno uhi&#263;enog Sretena Joci&#263;a osumnji&#269;enog za organiziranje atentata na Pukani&#263;a.
izvor: Net.hr|Hina</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Op&#263;ina Pako&#353;tane &#45; ju&#269;er, danas, sutra</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/opina-pakotane-juer-danas-sutra/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/opina-pakotane-juer-danas-sutra/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Op&#263;ina Pako&#353;tane &#45; ju&#269;er, danas, sutra

Djeca su se mogla oku&#353;ati u pravljenju sapuna od svinjske masti, jedna je skupina kuhala doma&#263;a jela i pekla kruh od maslina, druga je u&#269;ila o pjesmama i plesovima &quot;svojih starih&quot;, djeca su i&#353;la i do Parka prirode Vransko jezero gdje su se upoznali s njegovim bogatim biljnim i &#382;ivotinjskih vrstama te povijesnim znamenitostima
Op&#263;ina Pako&#353;tane ju&#269;er, danas, sutra&quot; tema je koju su u&#269;enici Osnovne &#353;kole Pako&#353;tane obra&#273;ivali kroz brojne radionice u sklopu Dana otvorene nastave koji je odr&#382;an ju&#269;er. U&#269;enici O&#352; Pako&#353;tane i njenih podru&#269;nih &#353;kola u Dragama, Vrani i na Vrgadi sudjelovanjem u radionicama imali su priliku nau&#269;iti i upoznati se s drevnim obi&#269;ajima te brojnim kulturnim i povijesnim znamenitostima svoga kraja. Djeca su se tako mogla oku&#353;ati u pravljenju sapuna od svinjske masti, jedna je skupina kuhala doma&#263;a jela i pekla kruh od maslina, druga je u&#269;ila o pjesmama i plesovima &quot;svojih starih&quot;, djeca su i&#353;la i do Parka prirode Vransko jezero gdje su se upoznali s njegovim bogatim biljnim i &#382;ivotinjskim vrstama te povijesnim znamenitostima...

Odu&#353;evljena djeca
U ovom zanimljivu projektu koji su djeca prihvatila s odu&#353;evljenjem, sudjelovali su svi u&#269;itelji, svih 415 u&#269;enika &#353;kole i njihovi roditelji, kao i djelatnici Parka prirode Vransko jezero te brojni mje&#353;tani Pako&#353;tana, Vrane, Vrgade i Draga.
 &#45; Cilj ovog projekta je bio da se djeca upoznaju s op&#263;inom Pako&#353;tane, njezinim obi&#269;ajima i vrijednostima jer imamo puno djece koja nisu imala priliku upoznati ovaj kraj, rekao je Vinko Rin&#269;i&#263;, ravnatelj O&#352; Pako&#353;tane. On je rekao kako su i ranijih godina imali sli&#269;ne projekte, ali ove godine su djeci ponudili puno vi&#353;e sadr&#382;aja. Rin&#269;i&#263; je objasnio da su sva djeca &#353;kole imala priliku odabrati izme&#273;u nekoliko radionica te su se potom uklju&#269;ila u rad. Nakon &#353;to se zavr&#353;e sve radionice i obave se planirane prezentacije, dogovorit &#263;e se sastanak sve djece, koja &#263;e potom imati priliku prezentirati &#353;to su nau&#269;ila tijekom rada u radionici. Zajedni&#269;kom prezentacijom svih radova svim u&#269;enicima &#263;e se omogu&#263;iti da se upoznaju s onim &#353;to su njihovi kolege radili na svojim radionicama.
 &#45; Djeca danas nemaju klasi&#269;nu nastavu, ali mislim da je ovo za njih jako vrijedno iskustvo jer su neki i&#353;li na terensku nastavu do Vranskog jezera, drugi su sami izra&#273;ivali sapun, tre&#263;i su kuhali doma&#263;a tradicionalna jela, a neki su pjevali tradicionalne napjeve. Mislim da je sve ovo jedno bogato iskustvo za djecu, zaklju&#269;io je ravnatelj.
Djeca su s odu&#353;evljenjem prihvatila projekt i s nestrpljenjem su prionula na posao. Neka su sudjelovala u radionici &quot;Zavirimo u &#353;krinju s jezi&#269;nim i narodnim blagom&quot; tijekom koje su izradili rje&#269;nik &quot;doma&#263;ih ri&#269;i&quot;, bro&#353;uru s fotografijama svjetovnih obi&#269;aja, a za kraj su izradili monografiju u kojoj su sve objedinili.

O&#269;uvati tradiciju

&quot;Crkveno blago &#45; Pako&#353;ke skule&quot; radionica je kojom se u&#269;enike &#382;eljelo potaknuti na o&#269;uvanje vjerskih tradicionalnih obi&#269;aja i ba&#353;tine te ih upoznati s posebnostima pako&#353;kih skula. Jedna grupa u&#269;enika sudjelovala je u radionici &quot;Kretanje stanovni&#353;tva Op&#263;ine Pako&#353;tane&quot; tijekom koje su nau&#269;ili kako izraditi grafikon kretanja stanovni&#353;tva i spolno&#45;dobnu piramidu te uo&#269;iti proces naseljavanja podru&#269;ja op&#263;ine. Djeca su i&#353;la i na terensku nastavu na Vransko jezero s kojim su se upoznali u&#269;enici, koji su sudjelovali u radionici &quot;Biljni i &#382;ivotinjski svijet Parka prirode Vransko jezero&quot;. Tamo su slu&#353;ali predavanja &quot;Povijest i kulturna ba&#353;tina Vranskog jezera&quot; i &quot;&#381;ivi svijet Vranskog jezera&quot;. Na Vransko jezero i&#353;li su i njihovi kolege koji su sudjelovali u radionici &quot;Vrana &#45; uspavani svjedok pro&#353;losti&quot;.
 &#45; Bili smo na Vranskom jezeru i razgledali smo Vranu, posjetili izvor Biba te srednjovjekovnu utvrdu Ma&#353;kovi&#263;ev han. Sad &#263;emo o tome napraviti prezentaciju koju &#263;emo prikazati u &#353;koli, ukratko su objasnila djeca. Svi su u glas rekli kako im se vi&#353;e svi&#273;a ovakav na&#269;in u&#269;enja nego klasi&#269;an.
S njima su se slo&#382;ile i njihove kolege koje su sudjelovali u radionici &quot;Sapun moje bake&quot;. Tamo su u&#269;ili o povijesnom razvoju sapuna te su sami napravili sapun od svinjske masti i ostataka pr&#353;uta, a potom su prali odje&#263;u u lu&#353;iji i sapunu. Osim toga izradili su daske za pranje rublja, kalupe za sapun i pera&#269;e, a na kraju su gledali kako su njihove bake peglale rublje peglom na &#382;eravicu.

Ve&#269;era za pet na&#353;ih baka

 &#45; Ovo nikad prije nismo imali priliku vidjeti i jako nam je zanimljivo. Mislimo da je lak&#353;e na&#353;im mamama nego &#353;to je bilo na&#353;im bakama, rekla su djeca koja su sudjelovala u ovoj radionici. Dodala su kako im se vi&#353;e svi&#273;a sapun koji je ru&#269;no napravljen jer je prirodniji. I njihove nastavnice Marija Mami&#263; i Marijana Kurtov rekle su da su djeca odu&#353;evljena jer su djeca do sad samo &#269;ula o tome kako su nekad njihove bake &#269;istile i prale, a sad su imala priliku to vidjeti i sama sudjelovati u izradi sapuna. U radionici &quot;Ve&#269;era za pet na&#353;ih baka&quot; djeca su na trono&#353;cu kuhala bob i koroma&#269; s pr&#353;utom te su u kaminu pekla poga&#269;u s maslinovim uljem.
 &#45; Djeca su super prihvatila ovu radionicu! Sama su nabrala koroma&#269; i skupila drva za potpalu te su sve sami zamijesili i ispekli, rekle su njihove nastavnice Danica Ivas i Danijela Hermans. Na kraju su se svi dobro najeli doma&#263;eg kruha i boba i zapjevali stare napjeve. Kuhalo se i u radionici &quot;Kuhinja na&#353;ih djedova i baka&quot; gdje su u&#269;enici upoznati s hranom koju su njihovi stari kuhali svaki dan, a &#353;to za blagdane. U sklopu ove radionice djeca su povezala kulinarske recepte iz pro&#353;losti s modernima. Sudionici radionice &quot;&#352;to su pjevali i kako su plesali na&#353;i stari&quot; morali su skupiti i zapisati &#353;to vi&#353;e starih narodnih pjesama svoga kraja. Potom su izdali nekoliko primjeraka knji&#382;ice pod nazivom &quot;Kulturno blago Op&#263;ine Pako&#353;tane&quot;, a za kraj su nau&#269;ili pjevati pjesmu &quot;Sve pako&#353;ke uske staze&quot; i plesati Pako&#353;ko kolo. Osim s pjesmom i plesom djeca su se imala priliku upoznati s povijesti dru&#353;tvenih igara u njihovoj op&#263;ini, odnosno s na&#269;inom na koji su njihovi roditelji, djedovi i stariji provodili slobodno vrijeme uz dru&#353;tvene igre kao i s narodnom no&#353;njom. Djeca ni&#382;ih razreda tako&#273;er su mogla birati izme&#273;u brojnih radionica pa su mogli nau&#269;iti o uskrsnim obi&#269;ajima nekada, o Velikom tjednu i vjerskim obi&#269;ajima u mjestu, o starim jelima za vrijeme korizme i za Uskrs te o Cvjetnici i pletenju pala. Osim toga u&#269;ili su o starim bo&#382;i&#263;nim obi&#269;ajima, izradi mozaika hana, o tome &#353;to su jeli njihovi stari i kakvu su odje&#263;u nosili te o obi&#269;ajima u Vrani. Tako&#273;er su imala priliku posjetiti Park prirode Vransko jezero i povijesne gra&#273;evine u Vrani. U&#269;enici podru&#269;nih &#353;kola u Dragama i Vrgadi sudjelovali su u radionicama &quot;Dragarski zaseoci, stare ku&#263;e i nekada&#353;nji na&#269;in &#382;ivota&quot; i &quot;Seoski obi&#269;aji i kulinarstvo&quot; te nau&#269;ili ne&#353;to o povijesnim kolalitetima i povijesnim li&#269;nostima Vrgade.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Poslano preko 3700 opomena du&#382;nicima dopunskog zdravstvenog osiguranja</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/poslano-preko-3700-opomena-dunicima-dopunskog-zdravstvenog-osiguranja/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/poslano-preko-3700-opomena-dunicima-dopunskog-zdravstvenog-osiguranja/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Poslano preko 3700 opomena du&#382;nicima dopunskog zdravstvenog osiguranja
Dogodilo se ne&#353;to &#353;to je bilo za o&#269;ekivati ! Poslano preko 3700 opomena du&#382;nicima dopunskog zdravstvenog osiguranja na podru&#269;ju Zadarske &#382;upanije
Po&#269;etkom ove godine samo na podru&#269;ju Zadarske &#382;upanije potpisano je preko 70 000 polica/ugovora dopunskog zdravstvenog osiguranja te su na taj na&#269;in osiguranici na sebe preuzeli obveze koje su definirane ugovorom o dopunskom zdravstvenom osiguranju, a odnose se na uredno i redovito mjese&#269;no pla&#263;anje obaveza koje kod razli&#269;itih statusa osiguranika predstavljaju razli&#269;ite tro&#353;kove. Primjera radi: 
Osiguranici kojima su primanja ni&#382;a od 5.108 kuna mjese&#269;no trebaju za dopunsko zdravstveno osiguranje izdvojiti 80 kuna mjese&#269;no ili godi&#353;nje 960 kuna, dok oni osiguranici kojima su primanja ve&#263;a od 5.108 kuna za dopunsko zdravstveno osiguranje trebaju mjese&#269;no pla&#263;ati 130 kuna ili 1.560 kuna na godinu.

&#352;to se zapravo dogodilo ?

Kad je po&#269;etkom ove godine na snagu stupio novi propis o zdravstvenom osiguranju i kad su osiguranici shvatili &#353;to im novi propis donosi kao npr. da:
&#45; posjeta lije&#269;niku op&#263;e prakse iznosi minimalno 15 kuna participacije
&#45; svaki recept pojedina&#269;no  ko&#353;ta 15 kuna participacije
&#45; participiranje kod ortopedskih ili sli&#269;nih medicinskih pomagala ko&#353;ta &#269;ak 20 posto na ukupni iznos tro&#353;kova

ve&#263;ina ih se odlu&#269;ila na potpisivanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju kako bi izbjegli pla&#263;anje i najosnovnijih zdravstvenih usluga koje su obavezni po novim zakonskim propisima o dopunskom zdravstvenom osiguranju. U slu&#269;aju da zavr&#353;ite u bolnici, dan boravka vas ko&#353;ta najmanje 100 kuna a svaki posjet lije&#269;niku specijalisti ko&#353;ta 25 kuna itd. Dakle nije ni &#269;udo da se ve&#263;ina gra&#273;ana Hrvatske odlu&#269;ila na potpisivanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju jer su na taj na&#269;in htjeli izbje&#263;i mogu&#263;e neplanirane tro&#353;kove. Me&#273;utim nekima su se obaveze iz ugovora koje se odnose na mjese&#269;no pla&#263;anje od 50 kuna za umirovljenike ili 80 kuna za druge osiguranike, upravo oni u&#269;inili neplaniranim tro&#353;kovima i dodatnim izdacima na koje nisu ra&#269;unali. 

Tako je ustanovljeno a mnogi gra&#273;ani ne pla&#263;aju svoje ugovorene obveze za police dopunskoga zdravstvenog osiguranja. Ovih je dana tako iz Podru&#269;nog ureda HZZO Zadar na ku&#263;ne adrese neplati&#353;a krenulo preko 3700 opomena. U slu&#269;aju daljnjeg nepla&#263;anja, dugovanja &#263;e se od njih sudskom ovrhom, a police &#263;e biti poni&#353;tene s tim da ih vi&#353;e ne&#263;e mo&#263;i obnavljati. Postoji nemali broj onih koji bez obzira na neispunjavanje obaveza koriste zdravstvene usluge na temelju iskaznice o dopunskom zdravstvenom osiguranju, iako ono nije pokriveno urednim uplatama. Trebalo bi napomenuti onima koji ne znaju &#353;to ih &#269;eka da u slu&#269;aju da se razbole i da im treba bolni&#269;ko lije&#269;enje, da bi trebali dobro razmisliti. Policu vi&#353;e ne&#263;e mo&#263;i dobiti niti obnoviti, pa tako osiguranicima treba napomenuti da se u zdravstvenoj informativnoj mre&#382;i ili kompjuterskom sustavu u svakome trenutku vidi tko je uredno pla&#263;a svoje obaveze, a tko ne pla&#263;a tako da HZZO ima to&#269;an uvid u stvarnu situaciju i kod polica dopunskoga zdravstvenog osiguranja.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Biograd na Moru &#45; Po&#269;ele pripreme za Dugi svehrvatski eno &#45; eko &#45; etno &#45; gastro stol</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/biograd-na-moru-pocele-pripreme-za-dugi-svehrvatski-eno-eko-etno-gastro-sto/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/biograd-na-moru-pocele-pripreme-za-dugi-svehrvatski-eno-eko-etno-gastro-sto/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Biograd na Moru &#45; Po&#269;ele pripreme za Dugi svehrvatski eno &#45; eko &#45; etno &#45; gastro stol koji &#263;e se odr&#382;ati 5. i 6. Lipnja

Kako zadnje 4 godine tako &#263;e i ove godine povodom po&#269;etka i otvorenja turisti&#269;ke sezone, u Gradu Biograd na Moru &#263;e biti ponovno postavljen gastronomski stol koji &#263;e se protezati preko cijele biogradske rive u du&#382;ini od preko (naga&#273;a se…) 800 metara. Organizatori ove manifestacije su kao i prethodnih godina: Turisti&#269;ka zajednica grada Biograd na Moru, Gradsko poglavarstvo i Sekcija ugostitelja grada Biograd na Moru a cilj je predstaviti raznovrsnu ponudu izvornih jela , pi&#263;a, eko proizvoda, etno sadr&#382;aja, kako gastronomskih delicija, izvornog suvenira i folklora. 
Na gastronomskom stolu biti &#263;e izlo&#382;ena hrana, pi&#263;e i razni suveniri koje su &#263;e osim Dalmatinaca izlagati i izlaga&#269;i iz Istre, Slavonije, Iloka i ostalih dijelova Hrvatske, te se nada da &#263;e ove godine biti izlaga&#269;a iz svih &#381;upanija lijepe na&#353;e. Ina&#269;e sa gastronomskog stola sve izlo&#382;ene delicije nestaju u roku od pola sata. Ove godine se namjerava napraviti tako veliki gastro stol koji bi trebao okru&#382;iti cijeli poluotok te se nadaju da bi mogao u&#263;i u Guinnessovu knjigu rekorda.
Ina&#269;e nastup na ovom Festivalu je za sve izlaga&#269;e besplatan, bilo je potrebno samo na vrijeme popuniti prijavnicu za sudjelovanje i predlo&#382;iti potrebnu du&#382;inu stola za svoju prezentaciju. 
Cijelo ukupnu prezentaciju Gastro Stol Grada Biograd na Moru , za koju vlada veliko zanimanje, pratit &#263;e bogat i &#353;arolik zabavni program. O&#269;ekuje se vi&#353;e od 20.000 posjetitelja iz zemlje i inozemstva, te veliki broj doma&#263;ih i stranih predstavnika sredstava javnog priop&#263;avanja. 
Detaljnije informacije o manifestaciji  „Dugi svehrvatski eno &#45; eko &#45; etno &#45; gastro stol“ mogu se dobiti na telefon 023/383 &#45;123, kontakt osoba Ivo E&#353;kinja direktor Turisti&#269;ke zajednice grada Biograd na Moru ili 
na email adresu:  </description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Biciklijada uz rijeku Muru</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/biciklijada-uz-rijeku-muru/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/biciklijada-uz-rijeku-muru/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Biciklijada uz rijeku Muru

&quot;Tour de Mur&quot; je velika austrijska biciklijada, koja se odr&#382;ava ve&#263; 18 godina. Start je 11.lipnja 2009. u mjestu Muhr u Alpama, a do cilja u Radkersburgu na austrijsko&#45;slovenskoj granici sti&#382;e se u subotu 13.lipnja 2009. (za vi&#353;e informacija vidi www.tour&#45;de&#45;mur.at ) 

Prvi puta ove godine &quot;Tour de Mur&quot; se produ&#382;ava od Radkesrburga do u&#353;&#263;a Mure u Dravu kod Legrada &#45; TOUR DE MUR TOTAL ! 

Polazak ove etape je u nedjelju, 14.lipnja 2009. u 09:00 sati od Murskog mosta u Radkesrburgu. Ruta je duga&#269;ka 110 km i vozi se po sporednim asfaltnim putevima. Pa&#382;nja : Ne zaboravite ponijeti va&#382;e&#263;u putovnicu. 
Varijanta A : Slovenski krug, po lijevoj obali nizvodno do Razkri&#382;ja (okrijepna to&#269;ka) i po desnoj obali uzvodno do Gornje Radgone. 
Du&#382;ina:cca. 80 km 
Kotacija: 8 Eura , pla&#269;anje na startu 
Varijanta B : Do Razkri&#382;ja kao varijanta A, onda preko granice u Hrvatsku do u&#353;&#263;a Mure u Dravu kod Legrada Okrijepna to&#269;ka u Doma&#353;incu. U Legradu zavr&#353;na bic&#45;fe&#353;ta. 
Kotacija : 12 Eura, pla&#269;anje na startu 

Za one bicikliste, kojima je 110 km u jednom danu previ&#353;e vo&#382;nje, ali bi ipak &#382;eljeli sudjelovati u biciklijadi, organizirana je specijalna dopunska ponuda, koja polazi ve&#263; u subotu u uklju&#269;uje jedno no&#263;enje u Toplicama Sv. Martin. 


PROGRAM 

Subota, 13.lipnja 2009. 
U Sloveniji &#263;emo posjetiti toplice u Radencima, razgledati Mlin na Muri u Verzeju i baciti pogled na ko&#353;nice p&#269;elarskog muzeja u Krapju. U Hravatsku ulazimo preko grani&#269;nog prijelaza Banfi, &#353;to je fizi&#269;ki malo zahtjevnije nego preko Gibine, ali zato turisti&#269;ki puno atraktivnije( crkva Sv. Jeronima u &#352;trigovi, vinogradski pejza&#382;i i panorama sa Jurov&#269;aka, starinske kleti, ku&#353;aonica vina). Ali ne bojite se kra&#263;ih uspona, jer bicikl mo&#382;emo i gurati. Ne radi se o utrci, nego o u&#382;itku. Osim toga, poslije uspona slijedi lijepi spust do toplica &quot;Sv. Martin&quot;, gdje Vas &#269;ekaju topli bazeni. Spavanje u dvokrevetnim apartmanima se &#269;etri zvijezdice dodatno &#263;e Vas preporoditi za sutra&#353;nji nastavak vo&#382;nje. 

Nedjelja, 14.lipanj 2009. 
Iz toplica se spu&#353;tamo do Mlina na Muri, a u Podturenu &#263;emo skelom prije&#263;i na lijevu balu rijeke i na&#263;i neko zgodno mjesto za piknik. U Oporovcu &#263;emo se dotaknuti obale dravskog akumulacijskog jezera HE Donja Dubrava, a u Donjem Mihaljevcu i Svetoj Mariji provozati mirnim seoskim ulicama, koje su jo&#353; uspijele sa&#269;uvati ne&#353;to od onog neobi&#269;nog &#353;arma starih naselja uz Dravu. Za one koji bi se &#382;eljeli okupati u &#382;ivoj Dravi, pru&#382;it &#263;e se prilika u Legradu, gdje na sutoku Mure i Drave postoji lijepa prirodna pje&#353;&#263;ana pla&#382;a. Sa biciklistima koji su startali u okviru zvani&#269;nog programa susre&#263;emo se negdje usput ili najkasnije na cilju u Legradu na zajedni&#269;koj bic&#45;fe&#353;ti. 

PRIJAVA I DETALJI PROGRAMA 

Mjesto sastanka: subota, 13.06.2009. u Radkersburgu, na trgu &quot;Grazer Torplatz&quot;, ispred ku&#263;e Johann Puch&#45;a. Polazak: 10.00 sati 
Cijena: 180,00 kuna po osobi ( ako je no&#263;enje u Toplicama Sv. Martin, u dvokrevetnoj sobi u apartmanu sa &#269;etri zvijezdice), odnosno 110,00 kuna po osobi (ako je no&#263;enje u dvokrevetnim bungalovima u seoskom turizmu Gori&#269;anec) 
U cijenu je uklju&#269;eno: Vodi&#269; tokom cijele vo&#382;nje, razgledanja, no&#263;enje u Toplicama ili kod Gori&#269;anca, besplatan ulaz u bazen(ako ste bukirali no&#263;enje u apartmanu), ve&#269;era, doru&#269;ak, prijevoz skelom, piknik uz Muru, topli obrok u Legradu, bic&#45;fe&#353;ta, sudjelovanje u tomboli i specijalna diploma. 
Prijave se vr&#353;e na fax br. 00385&#45;40&#45;390191 ili na adresu TZ Me&#273;imurja, Ru&#273;era Bo&#353;kovi&#263;a 3, 40000 &#268;akovec, do zaklju&#269;no sa 01.06.2009. 
Kasnije prijave samo na telefonski upit (tel. 040&#45;390191). 
Obavezno navesti: ime, prezime, adresu, kontakt&#45;telefon, E&#45;mail adresu, broj osoba i vsrtu no&#263;enja 
Uplata: na &#382;iro ra&#269;un kod Me&#273;imurske banke &#268;akovec, br. ra&#269;una 2392007&#45;1100040422, sa naznakom &quot;TMT&#45;turisti&#269;ka&quot;. 
Prijevoz do Radkersburga je u vlastitoj re&#382;iji. 

PA&#381;NJA:
Broj gostiju je ograni&#269;en. Prijave &#263;e se uva&#382;avati prema redosljedu prispjelih uplata. Sa&#269;uvajte Va&#353;u uplatnicu, jer &#263;ete je morati pokazati na startu. To je jedina osnova za Va&#353;e sudjelovanje u programu. Ne zaboravite va&#382;e&#263;u putovnicu. 

INFORMACIJE: 
Iva Vuru&#353;i&#263;, tel. 040&#45;390191, radnim danom od 08.00&#45;15.00 sati

Izvor: Portal Grada &#268;akovca</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Epiduralna Anestezija</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/epiduralna-anestezija/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/epiduralna-anestezija/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Epiduralna Anestezija
2. Dio Epiduralna Anestezija – lijekovi za ubla&#382;avanje poro&#273;ajnih muka
Priprema za epiduralnu:
Jednom kad ste donijeli odluku za epiduralnom anestezijom nakon medicinske provjere anesteziologa, postoji jo&#353; nekoliko stvari koje trebaju biti obavljene kako bi sama anestezija bila sigurna po va&#353;e i djetetovo zdravlje. 
Uzeti &#263;e vam Krv ako je nisu prethodno uzeli za vrijeme va&#353;eg boravka u bolnici, dobit &#263;ete IV (IntraVenozno) iglu u va&#353;u ruku u slu&#269;aju da ima potrebe za nekim lijekovima u hitnim slu&#269;ajevima, tako da ih mo&#382;ete dobiti izravno u venu, te da vas odr&#382;avaju dovoljno hidriranim, jer u slu&#269;aju epiduralne anestezije ne smijete ni jesti ni piti. Dakle jedna od glavnih procedura prije dobivanja epiduralne je da budete dovoljno opskrbljeni teku&#263;inom putem infuzije. Zasigurno &#263;e te do dobiti i do jedne litre infuzije prije uvo&#273;enja epiduralne kako podigli krvni tlak i sprije&#269;ili bilo kakav sna&#382;ni pad krvnog tlaka. Cijelo vrijeme va&#353;eg poro&#273;aja intravenozno dobivati &#263;e te dobivati infuziju i lijekove po potrebi. Bit &#263;ete priklju&#269;eni na tzv. CTG kako bi se va&#353;em djetetu provjeravali otkucaji srca, na koji &#263;e te najvjerojatnije ostati priklju&#269;eni do samog zavr&#353;etka poro&#273;aja, kako bi bili sigurni da beba pozitivno reagira na lijekove epiduralne anestezije.
3. Dio sama epiduralna procedura opisana detaljnije…
Jednom kad je obavljena priprema, tada nastupa tim anesteziologa.  Zamolit &#263;e vas da zauzmete odre&#273;eni polo&#382;aj koji &#263;e pomo&#263;i anesteziologu da prona&#273;e odre&#273;ene to&#269;ke na va&#353;em tijelu kako bi mogli pravilno sprovesti iglu. To &#263;e najvjerojatnije biti  uspravni sjede&#263;i polo&#382;aj na rubu kreveta nagnuti prema naprijed tako da gurate svoja le&#273;a prema van ili na boku sklup&#269;ani  u lopticu ili fetus polo&#382;aj, tako&#273;er is razloga da biste izgurali svoja le&#273;a prema van. Polo&#382;aj je neudoban upravo iz razloga jer se zbog njega stvori pritisak na trbuh i dijete. Ve&#263;ina majki boji se da ne&#263;e mo&#263;i ostati mirne za vrijeme trudova. Budite sigurni da ste sa anesteziologom razgovarali o njima, jer &#263;e te tako zajedno prona&#263;i pravilni vremenski interval izme&#273;u trudova, kako biste mogli sprovesti iglu bez straha od komplikacija. Oprati &#263;e vam le&#273;a  te &#263;e te dobiti sredstvo koje &#263;e vam utrnuti dio tijela gdje &#263;e sprovesti epiduralnu iglu. Zatim se sama epiduralna igla sprovodi se u epiduralni, odnosno periduralni kanal gdje se u&#353;trcava lokalni anestetik dakle ne ne u ko&#353;tanu sr&#382;. Otud i naziv: &#39;Epiduralna Anestezija&#39;
Testna doza daje se kako bi provjerili da je igla pravilno sprovedena. Nakon testa provjere anestezija se daje putem kontinuiranog dripa. Postavlja se maleni kateter kako bi se osigurao konstantan protok medikamentima za vrijeme poro&#273;ajnih muka. Kateter je zalijepljen ljepljivom trakom za va&#353;a le&#273;a tako da ga je te&#353;ko ukloniti bez da to da ba&#353; poku&#353;avate. Mo&#382;da &#263;e vas zamoliti da se legnete u odre&#273;eni polo&#382;aj dok lijekovi ne po&#269;nu djelovati u skladu sa gravitacijom. Mjeriti &#263;e vam se krvni tlak svakih nekoliko minuta, CTG i obavljati &#263;e se druge mjere da bi vidjeli da reagirate pozitivno na epiduralnu anesteziju. Uz to nakon &#353;to vam je donji dio tijela blago umtrvljen, sprovesti &#263;e vam kateter i u mokra&#263;ni kanal…
Ukoliko je anestetik pravilno doziran  odr&#382;ava se snaga mi&#353;i&#263;a pa je poslije mogu&#263;e i pravilno tiskanje. Sama nuspojava je da porod katkad mo&#382;e potrajati ne&#353;to dulje, &#269;ime se pove&#263;ava vjerojatnost operativnog zahvata ili carskog reza. Djelovanje na bebu u trbuhu  je da kada lijekovi dospiju u &#382;enin krvotok, dospiju  i u bebin, te dospije vrlo malo anestetika u&#353;trcanoga u kralje&#382;ni&#269;ni kanal. Dok kod problema s placentom sama epiduralna mo&#382;e biti i od pomo&#263;i za bebu jer je tada posteljica bolje prokrvljena.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Stuttgart – pun &#382;ivotne radosti</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/stuttgart-pun-ivotne-radosti/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/stuttgart-pun-ivotne-radosti/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Germanwings &#45;om u Stuttgart – pun &#382;ivotne radosti
&#381;elimo Vam srda&#269;nu dobrodo&#353;licu u grad brzih i elegantnih automobila, veli&#269;anstvenih vina i bucnih sve&#269;anosti.U upe&#269;atljivim muzejima automobila Mercedes&#45;Benza i Porschea do&#382;ivite izbliza povijest automobila. Ovi magneti za posjetitelje privla&#269;e ne samo svojoj spektakularnom arhitekturom, nego, svaki na svoj na&#269;in, zahvaljuju&#263;i fasciniraju&#263;im izlo&#382;bama nude prije svega duboke poglede u napeti razvoj obje elegantne automobilske marke. Da Stuttgart nije samo jedna od najbr&#382;ih metropola Europa, nego jedna od najradosnijih i najgostoljubivijih, do&#382;ivjet cete najbolje zahvaljujuci mnogobrojnim svecanostima tijekom cijele godine. Na stuttgartskom vinskom selu (Weindorf) oko Starog dvorca se na vi&#353;e od 120 s ljubavlju dekoriranih sjenica od vinove loze nudi vi&#353;e od 250 razlicitih plemenitih kapljica. Istovremeno se mo&#382;ete razmaziti tipicno regionalnim jelima kao &#353;to su punjena tjestenina (Maultaschen), &#353;urlice (Schupfnudeln) i knedle od sira (Kässpätzle). Daljnja posebnost u kalendaru dogadanja je pu&#269;ka sve&#269;anost &quot;Cannstatter Volksfest&quot;, najve&#263;a sve&#269;anost zabavlja&#269;a koja svake godine privlaci i odu&#353;evljava milijune gostiju iz cijelog svijeta. Vi&#353;e od 350 zabavlja&#269;a, gostioni&#269;ara i malih sajamskih prodavaca brinu se dva tjedna za tjelesnu ugodu i opu&#353;tenu atmosferu. Najbolje je da to do&#382;ivite sami. Germanwings ce Vas vi&#353;e puta tjedno odvesti u Stuttgart. Germanwings je jedna od najuspje&#353;nijih niskotarifnih zrakoplovnih kompanija u Europi. Ova zrakoplovna kompanija osnovana u listopadu 2002. nudi jeftine letove prema vi&#353;e od 50 destinacija iz ukupno pet lokacija u Kölnu / Bonnu (glavno sjedi&#353;te), Stuttgartu Berlin&#45;Schönefeld, Hamburgu i Dortmundu. Odlazni aerodromi u Hrvatskoj su Zagreb, Pula, Dubrovnik, Split i Zadar. Germanwings ima mladu flotu od trenutno 27 aviona tipa Airbus A 319. Zrakoplovna kompanija pripada Lufthansa koncernu. 
izvor.net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Rehn &#263;e prevariti Hrvatsku</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/rehn-e-prevariti-hrvatsku/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/rehn-e-prevariti-hrvatsku/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Rehn &#263;e prevariti Hrvatsku
U bilje&#353;ci o razgovoru hrvatskih i &#269;e&#353;kih diplomata da se i&#353;&#269;itati da je Rehn definitivno odlu&#269;io popustiti Sloveniji i pozvati na nove pregovore. Sve se opet vra&#263;a na po&#269;etak! Od hrvatskog veleposlanstva u &#268;e&#353;koj, prije nekoliko dana na Zrinjevac je stigla diplomatska bilje&#353;ka koja nedvojbeno potvr&#273;uje kako &#263;e Hrvatska, premda javno pohvaljena &#353;to je prihvatila kona&#269;ni kompromisni Rehnov prijedlog za rje&#353;enje hrvatsko&#45;slovenskog grani&#269;nog spora, ipak biti prevarena. Iz te diplomatske depe&#353;e, koju je Novi list dobio na uvid, jasno se da i&#353;&#269;itati da je europski povjerenik za pro&#353;irenje Olli Rehn, nakon &#353;to mu je Ljubljana poslala dodatne amandmane na prijedlog koji je bio predstavljen kao kona&#269;ni, po na&#269;elu &quot;uzmi ili ostavi&quot;, definitivno odlu&#269;io popustiti Sloveniji i pozvati na nove pregovore. To zna&#269;i da je cijeli slu&#269;aj ponovno vra&#263;en tamo gdje je bio na po&#269;etku slovenske blokade. Bilje&#353;ka sadr&#382;i izvje&#353;taj o razgovorima hrvatskih i &#269;e&#353;kih diplomata vo&#273;enim u Pragu. Razgovaralo se o &quot;daljnjem tijeku Rehnove inicijative za deblokadu hrvatskih pregovora&quot;, u kojem je Pavel Svitil, voditelj Radne skupine za pro&#353;irenje &#269;e&#353;kog Ministarstva vanjskih poslova, 18. svibnja hrvatske diplomate izvijestio kako se europovjerenik Rehn nakon slovenskog uvjetovanog odgovora ne namjerava povu&#263;i iz pregovora oko rje&#353;avanja sopora. Iako slovenski zahtjev &quot;bitno odstupa od zadnjeg Rehnova prijedloga&quot;, Rehn smatra da bi slovenski amandmani, kako prenosi &#269;e&#353;ki diplomat, &quot;trebali predstavljati osnovu za daljnje pregovore oko kona&#269;nog teksta Ugovora o rje&#353;enju hrvatsko&#45;slovenskog spora&quot;. U diplomatskoj depe&#353;i tako&#273;er stoji da nijedna dr&#382;ava &#269;lanica EU&#45;a &quot;principijelno ne podr&#382;ava slovenski zahtjev&quot;, ali uz napomenu da u EU &quot;nema mehanizma kojim bi prisilili Sloveniju da od takvog zahtjeva odustane, osobito zbog &#269;injenice da &#263;e slovenski parlament morati ratificirati hrvatski ugovor o pristupanju&quot;. &#268;esi stoga dobronamjerno upu&#263;uju Zagreb na &quot;jedini na&#269;in&quot; rje&#353;enja bilateralnog problema, na obostranu korist &#45; &quot;nastavak dijaloga&quot;. Spa&#353;avaju&#263;i svoj propali prijedlog i vlastiti politi&#269;ki ugled u Bruxellesu, europovjerenik Rehn, koji ra&#269;una na jo&#353; jedan povjereni&#269;ki mandat, pozvat &#263;e Hrvatsku na nastavak pregovora, iako su i prema Jandrokovi&#263;u i prema Rehnu oni bili zaklju&#269;eni. Odluka Hrvatskog sabora koji je potvrdio Rehnov prijedlog bit &#263;e uzaludna, pi&#353;e Novi list.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Sestre Bostjan&#269;i&#263; na Mt. Everestu!</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/sestre-bostjani-na-mt-everestu/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/sestre-bostjani-na-mt-everestu/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Sestre Bostjan&#269;i&#263; na Mt. Everestu!
Darija i Iris prve su sestre u povijesti koje su se istovremeno popele na vrh svijeta. Uspon je od baznoga logora trajao vi&#353;e od 100 sati, a pri silasku su jo&#353; i pomogle kolegi. &#268;lanice Hrvatske &#382;enske alpinisti&#269;ke ekspedicije Darija i Iris Bostjan&#269;i&#263; u utorak su to&#269;no 09:40 po nepalskom vremenu, a 05:55 po hrvatskom, istakle hrvatsku zastavu na najvi&#353;em vrhu svijeta – Mount Everestu! Ovim su usponom postale prve &#382;ene ove godine na vrhu svijeta, visokom 8850 metara, ali i prve sestre u povijesti koje su istovremeno do&#353;le na taj vrh. Izuzetno te&#382;ak uspon, koji je od baznog logora na 5380 metara prema vrhu trajao vi&#353;e od 100 sati, imao je svoju zavr&#353;nicu koja je po&#269;ela sino&#263; ne&#353;to prije deset sati nave&#269;er na Ju&#382;nom sedlu (7920 m). U ponedjeljak je cijeli dan puhao je sna&#382;an vjetar, ali nave&#269;er mu se brzina smanjila na prihvatljivih 30 km/h s naznakama daljnjeg smanjenja tijekom no&#263;i, pa su sestre Bostjan&#269;i&#263; po&#269;ele pripreme za polazak kontroliraju&#263;i svaku sitnicu, jer je na tim visinama svaka neopreznost u pripremi opreme kobna. Po jo&#353; dosta jakom vjetru krenule su na prvu dionicu do tzv. &quot;Balkona&quot; na visini od 8400 m. Tamo su do&#353;le za ne&#353;to vi&#353;e od &#269;etiri sata, a to zna&#269;i da su na visini iznad 8000 m savladavale vi&#353;e od 100 visinskih metara na sat &#353;to je u alpinizmu fantasti&#269;no brzo. Iako je na Ju&#382;no sedlo do&#353;la bez pomo&#263;i umjetnog kisika iz boca, Darija se za daljnji put prema vrhu odlu&#269;ila da ih ipak koristi, jer &#45;37°C uz postoje&#263;i vjetar stvaralo je hladno&#263;u oko &#45;50°C i najvjerojatnije bi na usponu zadobila ozbiljne ozebline, ako ne i smrzotine. Sljede&#263;ih pet i pol sati trebalo im je do Ju&#382;nog vrha (8750 m), te jo&#353; dva sata preko poznatog grebena i Hillaryeve stube do vrha na 8850 metara. Nakon 45 minuta boravka i slikanja na vrhu, djevojke su oko 10:25 krenule na jo&#353; te&#382;i dio puta od uspona, na vi&#353;esatno spu&#353;tanje prema Ju&#382;nom sedlu, gdje &#263;e preno&#263;iti te se za dva dana spustiti u bazni logor. Na silasku s vrha na visini od 8400 m nai&#353;le su na jednog stranog penja&#269;a koji je kolabirao od visinske bolesti, te mu je Darija, ina&#269;e medicinska sestra, dala injekciju dexametazona te ga trenutno uz pomo&#263; &#353;erpi nose prema nedalekom Ju&#382;nom sedlu. U Logoru 3 (7300 m) od podneva borave Vedrana Simi&#269;evi&#263;, Ena Vrbek i Milena &#352;ijan, koje &#263;e s dva razmaka slijediti put prve skupine na vrh svijeta, priop&#263;io je voditelj ekspedicije Darko Berljak.
Izvor: Hina|Net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>ZVIJER U KAVEZU</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/zvijer-u-kavezu/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/zvijer-u-kavezu/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>ZVIJER U KAVEZU
Cro Cop se vra&#263;a u UFC, sljede&#263;i protivnik je Mustafa Al&#45;Turk!
&#39;Sjajno sam, treniram punim intenzitetom, te nikada nisam bio toliko motiviran. &#381;elim se opet popeti na vrh ili umrijeti poku&#353;avaju&#263;i!&quot;
, izjavio je Filipovi&#263;.

Mirko Cro Cop Filipovi&#263; potvrdio je na svojoj slu&#382;benoj internetskoj stranici da se vra&#263;a u oktogon, te da &#263;e se 13. lipnja u Kölnu na turniru UFC 99 boriti s Britancem Mustafom Al&#45;Turkom! &quot;Odlu&#269;io sam se vratiti u UFC zbog ja&#269;e konkurencije u te&#353;koj kategoriji. Moja prva tri nastupa u kavezu su bila lo&#353;a, to naprosto nisam bio ja, te &#382;elim dokazati da se mogu boriti na najvi&#353;oj razini, bilo kada, bilo gdje&quot;. &quot;Volio bih se do kraja ove godine na&#263;i u kavezu jo&#353; tri puta i dobiti priliku da se borim za naslov. Osje&#263;am se sjajno, treniram punim intezitetom, te nikada nisam bio toliko motiviran. &#381;elim se ponovo popeti na vrh ili umrijeti poku&#353;avaju&#263;i!&quot;. Al&#45;Turk se posljednji puta u UFC&#45;u borio 27. prosinca 2008. u Nevadi, te ga je te ve&#269;eri tehni&#269;kim nokautom porazio Cheick Kongo, Francuz koji je Filipovi&#263;a 8. rujna 2007. ispratio iz UFC&#45;a. Prethodno je uglavnom nastupao na turnirima znanim kao Cage Rage, te je do sada zabilje&#382;io &#353;est pobjeda (4 nokautom) i &#269;etiri poraza.Hrva&#269;u ro&#273;enom u Bejrutu je 35 godina, visok je 188 centimetara i te&#382;ak 111 kilograma.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Danil Domdjoni: Ispunio mi se san</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/danil-domdjoni-ispunio-mi-se-san/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/danil-domdjoni-ispunio-mi-se-san/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>U razdoblju od 365 dana Danil Domdjoni iz Biograd &#45;a, ostvario je nevjerojatan sportski podvig. Postao je europski prvak u kategoriji do 60 kg u svibnju pro&#353;le godine u estonskom Tallinu, u studenom iste godine zaokru&#382;io je sve sa svjetskom titulom u Tokiju. No, tu nije ni blizu bio kraj Domdjonijeva niza, jer je pred svojom publikom u Zagrebu uspio obraniti europski naslov i tako se nametnuti kao jedan od najboljih sportskih proizvoda u na&#353;oj domovini. Ka&#382;u da je puno te&#382;e braniti naslove nego osvajati, a ta konstatacija je imala punu potvrdu i u Domdjonijevu slu&#269;aju koji je osim protivnika s druge strane tatamija borio te&#353;ku bitku s ozljedom i velikim pritiskom koji je nosio sami nastup pred svojim navija&#269;ima.

Muka po zglobu na nozi

&#45; Bilo je jako te&#353;ko sve to izdr&#382;ati, jer sam mu&#269;io muku sa zglobom desne noge i jedva sam to sve uspio privesti kraju. Sretna okolnost je bila ta &#353;to sam te tegobe po&#269;eo osje&#263;ati tek u polufinalu, ina&#269;e ne biste sad pri&#269;ali s braniteljem europskog naslova &#45; otkrio je Domdjoni.
 Sam po&#269;etak turnira nagovijestio je da &#263;e biti puno te&#382;e od bilo kakvih o&#269;ekivanja. Pogotovo borba u 2. kolu s Bugarinom Plamenom Dikovim je bila &quot;vra&#353;ki&quot; neizvjesna.
&#45; Istina, u toj borbi sam te&#353;kom mukom nakon produ&#382;etaka (4:3) uspio pro&#263;i dalje. Sljede&#263;e borbe su rezultatski izgledale lak&#353;e, ali mi je bilo sve te&#382;e i te&#382;e. Nakon &#269;etvrtfinala u kojem sam pobijedio Francuza Aininea (5:2), problemi sa zglobom noge su bili sve te&#382;i za izdr&#382;ati.
U polufinalu protiv Talijana Gulianija me&#269; se tri puta prekidao zbog krvarenja u va&#353;em nosu.
&#45; U tom polufinalu, osim zgloba imao sam i velikih problema sa zaustavljanjem krvarenja u nosu, no i tu sam uspio nadi&#263;i sve tegobe i pro&#353;ao sam Talijana s 3:1 te sam tada bio samo jo&#353; jednu borbu od obrane naslova.

Nosile ga tribine

Finale je bio fantasti&#269;no. I po predstavi na tatamiju do fenomenalne atmosfere na tribinama.
&#45; Ne mogu jo&#353; sebi do&#263;i od dojmova s tog me&#269;a. To se ne do&#382;ivi u karateu &#269;esto. Tih 4.000 ljudi je napravilo odli&#269;nu atmosferu i uvelike mi pomoglo u finalu protiv dobrog &#352;panjolca. &#352;to se ti&#269;e same borbe nisam prezadovoljan na&#269;inom borbe koji sam silom prilika morao primijeniti. Ina&#269;e volim atraktivnije borbe, iako se rijetko u finalima velikih natjecanja mogu vidjeti takve borbe. Morao sam primijeniti sigurniju taktiku kako bih obranio zlato, a jedino mi je &#382;ao &#353;to publika nije mogla vi&#353;e u&#382;ivati u samom karateu &#45; ispri&#269;ava se zagreba&#269;koj publici Domdjoni.
Je li se slavilo nakon takvog uspjeha koji se ne vi&#273;a ba&#353; svaki dan.
&#45; Nisam pretjerivao u nekom slavlju, jer mi je cijelo vrijeme u glavi ta ozljeda i veliki umor. Odmor mi je potreban kako bih se uspio zalije&#269;iti i po&#269;eti kvalitetno trenirati za predstoje&#263;a natjecanja &#45; skromno &#263;e Domdjoni.
To su Mediteranske igre u Pescari i obrana svjetskog naslova.
&#45; Prvi sljede&#263;i veliki izazov su te Mediteranske igre u Pescari i mogu re&#263;i da sam vrlo uzbu&#273;en po pitanju toga. Velika mi je &#382;elja nastupiti na takvom natjecanju, jer mi karatisti nismo jo&#353; dobili mogu&#263;nost nastupa na Olimpijskim igrama. Nadam se da &#263;e se i to ubrzo promijeniti. Normalno, odlazak u Pescaru &#263;e ovisiti prvenstveno o mom zdravstvenom stanju koje &#263;e se, nadam se, popraviti do onda.

Kakve su impresije s ovog Europskog prvenstva odr&#382;anog na doma&#263;em tlu. Od same organizacije do suda&#269;kog tretmana?

&#45; Moram priznati da je sve bilo besprijekorno organizirano. Ledena dvorana je bila fenomenalno ure&#273;ena, posjet je bio odli&#269;an kao i atmosfera. Jedini minus je bio taj skliski tatami koji je zadavao odre&#273;ene probleme nama borcima. Ipak je bilo na kraju po&#353;teno, kako drugima tako i meni. &#352;to se ti&#269;e su&#273;enja, nismo bili protektirani kao doma&#263;ini nego upravo obrnuto. Pribojavali smo se upravo tog kontraefekta prije po&#269;etka prvenstva, &#353;to se i u nekim situacijama i pokazivalo na tatamiju. Pogotovo u onoj borbi s Bugarinom u drugom kolu bilo je nekoliko suda&#269;kih odluka &#353;tetnih za mene. Ipak, uspio sam sve to prebroditi i vjerujte da je ova zlatna medalja sigurno najkrvavije zara&#273;ena od svih &#45; po&#382;alio se Domdjoni.

Ipak sve je dobro &#353;to se na kraju dobro svr&#353;i.
&#45; Uspio sam napraviti &#353;to sam pri&#382;eljkivao i mogu slobodno re&#263;i da mi se ispunio san. Pogotovo &#353;to sam to napravio pred 4.000 svojih navija&#269;a u svojoj zemlji. Sav umor i ozljede isplatilo se istrpiti radi ovog osje&#263;aja na kraju. Hvala im svima &#45; za kraj &#263;e Domdjoni.
Izvor: Zadarski List</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Putem srednjovjekovne Sidrage i Luke</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/putem-srednjovjekovne-sidrage-i-luke/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/putem-srednjovjekovne-sidrage-i-luke/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Putem srednjovjekovne Sidrage i Luke
Sporazum su potpisali Grad Biograd i Turisti&#269;ka zajednica grada te Op&#263;ina Pako&#353;tane i Turisti&#269;ka zajednica op&#263;ine, Grad i Turisti&#269;ka zajednica Benkovca, Park prirode Vransko jezero te ugostiteljski obrt &quot;U &#352;ime&quot;, kao i agencija &quot;Kraljevski grad Biograd na Moru&quot; kao koordinator projekta. U prostorijama biogradske Gradske vije&#263;nice potpisani su ugovori o poslovnoj suradnji na planu turizma i turisti&#269;kih usluga. Sporazum su potpisali Grad Biograd i TZ Grada Biograda te Op&#263;ina Pako&#353;tane i Turisti&#269;ka zajednica op&#263;ine, Grad i Turisti&#269;ka zajednica Benkovca, Park prirode Vransko jezero te ugostiteljski obrt &quot;U &#352;ime&quot;, kao i agencija &quot;Kraljevski grad Biograd na Moru&quot; kao koordinator projekta.

Obala i zale&#273;e

Zajedni&#269;ki je interes, re&#269;eno je na skupu, razvijanje trajnije poslovne suradnje na podru&#269;ju turizma i turisti&#269;kih usluga, s posebnim naglaskom na promicanje turisti&#269;kih lokaliteta ovoga podru&#269;ja na kojem se nalaze brojne prirodne kulturne, povijesne i tradicijske vrednote. Nakon uvodnih rije&#269;i Ive E&#353;kinje, direktora biogradske Turisti&#269;ke zajednice, koji je naglasio kako se neki od programa pokrenutih na tom planu ve&#263; uspje&#353;no realiziraju kao &#353;to su, primjerice, biciklisti&#269;ke staze i PP Vransko jezero te da je ovaj novi projekt svojevrsna dogradnja i pro&#353;irenje i to na najbolji mogu&#263;i na&#269;in, jer povezuje kontinentalni dio zale&#273;a s obalom, a na ovom podru&#269;ju i jedno i drugo podru&#269;je iznimno je bogato i ima &#353;to ponuditi turizmu.

Da je ovo podru&#269;je iznimno bogato prirodnim, povijesnim i kulturnim znamenitostima te da ih treba kao jednu cjelinu ponuditi u turisti&#269;ke svrhe, slo&#382;ili su se svi sudionici skupa.

Turisti&#269;ka tura

Voditeljica agencije &quot;Kraljevski grad&#45;Biograd na Moru&quot; Drina Be&#353;eni&#263;, kazala je kako osnovna namjena uspostavljanje stalne suradnje sa susjednim op&#263;inama i turisti&#269;kim zajednicama na podru&#269;ju Zadarske &#382;upanije te je slijedom toga ve&#263; utvr&#273;ena i turisti&#269;ka tura koja bi turistima predstavila jedan dio bogate ba&#353;tine na tom podru&#269;ju.
&#45; Projekt koji bi trebao za&#382;ivjeti pod nazivom &quot;Putem srednjovjekovne Sidrage i Luke&quot; predvi&#273;en je za po&#269;etak lipnja, a na koji su uz organizatore pozvani i mediji, kako bi mogli &#353;iroj javnosti prenijeti &#353;to je to &#353;to &#263;e se mo&#263;i vidjeti i do&#382;ivjeti prilikom posjeta, kazala je Drina Be&#353;eni&#263;.

Ovaj projekt koji ima za zada&#263;u da poti&#269;e razvoj posebnog autohtonog turisti&#269;kog proizvoda otvara bez sumnje velike mogu&#263;nosti jer ovo podru&#269;je, uklju&#269;iv&#353;i njegovo zale&#273;e, priobalje, ali i otoke, predstavlja raznovrsnu i iznimno bogatu, prirodnu, povijesnu i kulturnu ba&#353;tinu, ali isto tako i raznovrsnu i zanimljivu gastroponudu, koja nije nimalo zanemariv &#269;imbenik u turisti&#269;koj ponudi, &#269;ulo se na ovom &quot;turisti&#269;kom&quot; susretu.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#352;trajk se prekida!</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/trajk-se-prekida/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/trajk-se-prekida/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>&#352;trajk se prekida!
Nakon maratonskih pregovora, &#39;pao&#39; je i potpis na dokument prema kojem &#263;e rast pla&#263;a za 6% biti vra&#263;en nakon krize, a 2016. pla&#263;e u javnim slu&#382;bama biti jednake prosje&#269;noj pla&#263;i u gospodarstvu. Sporazumom se ure&#273;uje zadovoljavaju&#263;a cijena rada za 180 tisu&#263;a zaposlenih u javnim slu&#382;bama, ocijenili su sindikalci, a njegove se odredbe primjenjuju i na 60 tisu&#263;a dr&#382;avnih slu&#382;benika. Nakon parafiranja sporazuma, sindikati obustavljaju sve &#353;trajka&#353;ke aktivnosti, te odustaju od prosvjeda koji su najavili na Trgu bana Jela&#269;i&#263;a u subotu, 16. svibnja. Svih osam sindikata &#263;e u roku 30 dana provesti referendum me&#273;u &#269;lanstvom o prihva&#263;anju sporazuma te &#263;e ga, u slu&#269;aju ve&#263;inske podr&#353;ke &#269;lanova, i potpisati, a ako odgovor bude negativan, morat &#263;e ponovno zapo&#269;eti pregovore s Vladom, rekli su sindikalni &#269;elnici na konferenciji za novinare u Banskim dvorima. Po sporazumu &#263;e se pla&#263;e javnih slu&#382;benika od 1. sije&#269;nja 2010. uskladiti s inflacijom, a povi&#353;ica od &#353;est posto, koju im je Vlada ukinula zbog krize, bit &#263;e im vra&#263;ena nakon &#353;to dva uzastopna tromjese&#269;ja BDP bude prosje&#269;no rastao za dva posto. &quot;To zna&#269;i da &#263;emo tih &#353;est posto najvjerojatnije dobiti nazad u tre&#263;em ili &#269;etvrtom kvartalu 2010. godine&quot;, rekao je predsjednik Velikog vije&#263;a Sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribi&#263;. U 2011. godini pla&#263;e &#263;e se uskla&#273;ivati u dvama navratima kako bi se, najkasnije do 31. prosinca, vratio njihov paritet s pla&#263;ama u gospodarstvu iz 2008. godine. S obzirom da su pla&#263;e javnih slu&#382;benika od tada do&#382;ivjele ve&#263;i pad, to &#263;e vra&#263;anje pariteta zna&#269;iti ve&#263;i izdatak za dr&#382;avni prora&#269;un, rekao je Ribi&#263;. Nakon toga &#263;e od 2012. do 2016. godine pla&#263;e u javnim slu&#382;bama pratiti rast pla&#263;a u zemlji, uve&#263;ano za postotak o kojem &#263;e se pregovarati svake godine, kako bi se 2016. ostvarila ciljana cijena rada – da se pla&#263;a VSS po&#269;etnika u javnim slu&#382;bama izjedna&#269;i s prosje&#269;nom pla&#263;om u gospodarstvu. Na pitanje koliko &#263;e milijardi kuna &quot;te&#382;iti&quot; takav sporazum, Ribi&#263; je odgovorio kako se &quot;ne radi o milijardama koje bi sru&#353;ile javne financije&quot; ve&#263; o jedan do dva posto udjela u prora&#269;unu. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor istaknula je da se u preambuli sporazuma najavljuje dono&#353;enje zakona kojim &#263;e se uskladiti pla&#263;e u lokalnoj upravi i samoupravi s pla&#263;ama u dr&#382;avnim i javnim slu&#382;bama, kao i obuzdati pla&#263;e u dr&#382;avnim poduze&#263;ima. Pozvala je sindikate da sudjeluju u reformama javnog i dr&#382;avnog sektora, u sklopu kojih &#263;e Vlada utvrditi gdje ima vi&#353;ka zaposlenih u dr&#382;avnoj upravi i javnim slu&#382;bama. Time su zavr&#353;ili dvodnevni iscrpljuju&#263;i pregovori, koji su ukupno trajali vi&#353;e od 26 sati, kao i &#353;trajk koji je zapo&#269;eo ju&#269;er u sustavu obrazovanja i znanosti, a trebao se nastaviti danas priklju&#269;ivanjem sindikata zdravstva, socijalne skrbi i kulture. Sindikati dr&#382;avnih slu&#382;bi nisu sudjelovali u &#353;trajku i pregovorima budu&#263;i da su ve&#263; ranije potpisali sporazum s Vladom kojim su pristali na smanjenje pla&#263;a za &#353;est posto, ali bez osiguravanja povoljnih uvjeta u kojima &#263;e im pla&#263;e rasti. Unato&#269; tome dr&#382;avni slu&#382;benici &#263;e se okoristiti aktivnostima sindikata javnih slu&#382;bi, pa im je &#269;elnica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avber&#353;ek na konferenciji za novinare ironi&#269;no zahvalila na &quot;adekvatnom sudjelovanju&quot; te zaklju&#269;ila: &quot;Mi radimo, a oni &#263;e u&#382;ivati.&quot;</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Nove bebe &#45; nova imena</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/nove-bebe-nova-imena/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/nove-bebe-nova-imena/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Nove bebe &#45; nova imena
Kada je rije&#269; o imenima za djecu, neki roditelji imaju jasnu ambiciju kao nazvati budu&#263;u filmsku zvijezdu, nekima je to samo usputan &#269;in, nekima stvar trenda, a neki u pomo&#263; prizovu svoje pretke. U svakom slu&#269;aju, imajte na umu da ime koje ste izabrali va&#353;em potomku ostaje za cijeli &#382;ivot
Jeste li sretni i zadovoljni imenom na koje ste se nau&#269;ili odazivati ili jo&#353; uvijek niste oprostili svojim roditeljima? Ovo pitanje bi recimo moglo biti bazi&#269;ni kriterij kada kre&#263;ete u odabir imena svom djetetu. Ro&#273;enje djeteta, jedan je od naj&#45;trenutaka &#382;ivota nas smrtnika, i upravo u izboru dje&#269;jeg imena doga&#273;a se pravo konceptualno sa&#382;imanje na&#353;e ljubavi, na&#353;ih karaktera, vizija, kulture i koje&#269;ega drugog. Ovaj neizmjerno bitan trenutak za dijete, va&#353; izbor djetetova imena, zapakirat &#263;e ga u jednu &#382;ivotnu cjelinu. Uz komplicirani sklop roditeljskih motiva, postoji jo&#353; i ona jezi&#269;na osnovica koja imenima daje veliku mo&#263; izvo&#273;enja, skra&#263;ivanja i slaganja. Isto vrijedi i za njihova zna&#269;enja i korijenske pripadnosti. Stoga, izbor koji slijedi, izbor je onih najpopularnijih i naj&#269;e&#353;&#263;ih imena koja roditelji daju svojoj djeci u pojedinim jezi&#269;nim skupinama i geografskim podru&#269;jima, uklju&#269;uju&#263;i i poseban izbor imena koja se nadijevaju hrvatskoj djeci.

Simba i Abimbola, imena &quot;crne&quot; Afrike
Mustafa i Ai&#353;a, imena arapskog svijeta
Udo i Brunhilda, germanska imena
Imena romanske korjenske osnove
Bjørn i Ulla, skandinavska imena
Haruhiro i Tomoko, Kaya ili Kaia (Mudro Dijete) japanska imena
Nirvan i Karma, indijska imena
Helios i Olimpija, gr&#269;ka imena
Juda i Salome, stara hebrejska
Konan i Brianna, keltska imena

izvor: net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Dinu Dvorniku posthumno Porin za &#382;ivotno djelo</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/dinu-dvorniku-posthumno-porin-za-ivotno-djelo/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/dinu-dvorniku-posthumno-porin-za-ivotno-djelo/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Dinu Dvorniku posthumno Porin za &#382;ivotno djelo
Trudila sam se biti ok, ali ne mo&#382;e se &#269;ovjek kontrolirati u takvim situacijama, te&#353;ko je to... zamisliti da ga nema. Struka ga za &#382;ivota nije cijenila. Porini su mu puno puta izmicali u situacijama kad to nije bilo opravdano. Ali on se tokom godina na to navikao, i nije previ&#353;e o&#269;ekivao, kazala je Danijela Dvornik nakon &#353;to je u Biogradu u Dinovo ime primila Porina za najbolji pop album. Emocije, kao ni na pozornici, nije uspjela suspregnuti ni pred mnogobrojnim novinarima. Dino Dvornik je na ovogodi&#353;njoj dodjeli nagrada Porin postao sveukupni vladar po broju odvojenih kipi&#263;a. Njegov album &quot;Pandorina kutija&quot; je o&#269;ekivano progla&#353;en za album godine, a uz nagradu za najbolji pop album, pripale su mu nagrade i za najbolje likovno oblikovanje te video broj. Tako&#273;er, Dino je dobio i nagradu za &#382;ivotno djelo.

Pobjednik usprkos svemu
&#45; Na ovom albumu je zdu&#353;no radio i stvarno je bio pun o&#269;ekivanja. Ovaj album je trebala biti nova stranica u njegovom &#382;ivotu. No, svaka nagrada koja se zaslu&#382;i je zaslu&#382;ena, ako ne zbog ovog albuma, onda zbog svega &#353;to je napravio prije u &#382;ivotu. Bez obzira na sve, on je ipak pobjednik, zaklju&#269;ila je Danijela Dvornik, koja se za dodjelu obukla sama:
&#45; Bez stilista sam se obukla ve&#269;eras, htjela sam biti lijepa posebno za Dina i nadam se da mu se svi&#273;a kako izgledam, prokomentirala je. Ella Dvornik je pak primanje nagrade za svog oca na pozornici prokomentirala rije&#269;ima: Hvala svima &#353;to ste glasali za moju pjesmu.
&#45; To mi nije ne&#353;t&#39; posebno jer je nominiran nakon &#353;to je umro. Ali, takva je na&#353;a dr&#382;ava, pa smo se priviknuli ve&#263;. Sve je ok, kazala je Ella, dodav&#353;i kako &#263;e joj kipi&#263; pasati uz zid, a jedan im je ve&#263; razbio i parket doma.

Neraspolo&#382;eni Goran Bare
Izrazito lo&#353;e volje tijekom cijele dodjele bio je Goran Bare &#269;ije Majke su pokupile dva Porina u kategorijama za najbolju grupu s vokalom i za najbolji rock album godine. U prvom izlasku pred medije nakon slikavanja nije bio raspolo&#382;en za davanje izjava kazav&#353;i kako &quot;mu je dosta&quot;. U drugom izlasku pred medije Bare se ipak dao uhvatiti za izjavu, no tek kada je utvrdio da me&#273;u mikrofonima nema onog od Nove TV. 

Svojim je izgledom, o&#269;ekivano, sve prisutne zasjenila Josipa Lisac koja se u stilu prave dive dovezla na dodjelu nekoliko trenutaka prije po&#269;etka u tamnom automobilu, i to na stra&#382;nji ulaz. No, ni to joj nije pomoglo budu&#263;i da ju je tamo do&#269;ekala nepremostiva horda fotoreportera koja ju je tek nakon odra&#273;enog fotografiranja propustila naprijed.
&#45; Koliko sad Porin ima, osamnaest godina? Pa evo punoljetan je, ali mislim da se tek u dvadesetima po&#269;inje &quot;zreliti&quot; i odrastati zapravo. Predvi&#273;am da &#263;e kroz par godina on zapravo napraviti svoju bazu i zaista biti onakav Porin kakav treba. Jer, meni se osobno ne svi&#273;a &#353;to ovako malo &#353;eta kao prosjak &quot;primite me ovdje, primite me ondje&quot;. No, moramo imati vjerodostojnu nagradu do koje ti je stalo, zaklju&#269;ila je Josipa koja je, obu&#269;ena u XD Couture, s metalnom maskom Alana Hranitelja, i frizurom Mile Vi&#353;nji&#263; cijelo vrijeme plijenila pa&#382;nju svih prisutnih:

Dvadeseti Porin u obitelji Dedi&#263;

&#45; Maske su se oduvijek nosile, ali najgora je ona maska koju nema&#353; na sebi, kada se predstavlja&#353; u nekom drugom svjetlu. Ja sam se potrudila da do&#273;em to&#269;no ovakva, da vi imate o &#269;emu pri&#269;ati, da vi imate &#353;to poslu&#353;ati. Ja sam jako radila na tome, svaki dan, sat&#45;dva upjevavanja. Prema tome, ja idem sad spavati, zaklju&#269;ila je pjeva&#269;ica u svom stilu nakon zavr&#353;etka dodjele. Najboljim albumom zabavne glazbe progla&#353;en je &quot;Rebus&quot; Arsena Dedi&#263;a. To je ina&#269;e dvadeseti Porin u obitelji Dedi&#263;, a kako je mjesta za kipi&#263;e sve manje, Dedi&#263;evi ih smje&#353;taju gdje stignu, po cijeloj Hrvatskoj, pojasnio je Matija. On je, naime, primio nagradu umjesto Arsena koji nije do&#353;ao, jer ka&#382;e Matija, ne smatra da je nominiran u primjerenoj kategoriji. Matija Dedi&#263; rje&#353;enje vidi u temeljnoj reorganizaciji nagrada jednog dana, no to bi, ka&#382;e, bili preradikalni zahvati.
&#45; Kre&#263;em od samog sebe, niti mi je album jazz, a dobio sam u toj kategoriji nagradu. O&#269;ekivao sam za najbolji bo&#382;i&#263;ni album, me&#273;utim u toj kategoriji nisam osvojio Porina. Arsen, je li njegov album spada u zabavnu glazbu... te&#353;ko je to uskladit. A kad bi sve namirili, gdje bi nam bio kraj, zaklju&#269;io je.
 Pjesmom godine progla&#353;ena je &quot;Zar vi&#353;e nema nas&quot; Nene Belana i Massima koji su ujedno dobili i Porina za najbolju vokalnu suradnju.
&#45; Ova pjesma se skoro zagubila. Tako da je velika sre&#263;a &#353;to sam je prona&#353;ao. Onda se pjesma snimila samo s mojim glasom jer ju je Neno napisao za moj album. Me&#273;utim, nije mi zvu&#269;ala dovoljno dobro pa sam nazvao Nenu da napravimo duet. Iz drugog poku&#353;aja, kad ju je Neno smiksao s Igorom Ivanovi&#263;em, zazvu&#269;ala je kako treba, i ja sam shvatio da imamo dobru pjesmu, rekao je Massimo. Ovogodi&#353;nji Porin bio je plodan i za Nenu Belana koji je za &#269;etiri svoje nominacije primio i &#269;etiri nagrade:

&#45; Posebno sam ponosan na Porin za 3 CD Box &#272;avola. Dok su &#272;avoli djelovali, institucija Porina nije postojala. Dvadeset godine poslije pri&#269;a je zavr&#353;ena i s tim Porinom, pa &#272;avoli mogu mirno spavati, zaklju&#269;io je Belan. Porin za najbolju mu&#353;ku vokalnu izvedbu pripao je Toniju Cetinskom. Time je Cetinski prekinuo Massimovu dominaciju u kategoriji mu&#353;ke vokalne izvedbe. Massimo mu je ujedno prvi &#269;estitao te poru&#269;io kako je ve&#263; kupio karte za prvi red na Tonijevom koncertu u Areni. &#352;to se ti&#269;e pak same osvojene nagrade Cetinski je rekao sljede&#263;e:
&#45; Publika je najva&#382;nija, ali i Porina je dobro dobiti. Nismo u ovom poslu bezveze, ula&#382;emo puno novaca, ljudi i pretvori se to u biznis, me&#273;utim ne isklju&#269;uje se emocije, zaklju&#269;io je.

Dobitnici Porina 2009

Najbolja grupa s vokalom – Majke
Najbolja vokalna suradnja – Massimo i Neno Belan &#39;Zar vi&#353;e nema nas&#39;
Najbolji album pop glazbe –&#39;Pandorina kutija&#39; Dino Dvornik
Najbolji album zabavne glazbe – &#39;Rebus&#39; Arsen Dedi&#263;
Najbolji rock album – Majke &#39;Unplugged&#39;
Najbolja mu&#353;ka vokalna izvedba – Tony Cetinski &#39;Ako to se zove ljubav&#39;
Najbolja &#382;enska vokalna izvedba – Josipa Lisac &#39;1000 razloga&#39;
Pjesma godine – &#39;Zar vi&#353;e nema nas&#39; Neno Belan i Massimo Savi&#263;
Album godine – &#39;Pandorina kutija&#39; Dino Dvornik
Nagrada za &#382;ivotno djelo: Miroslav Mileti&#263;, Dino Dvornik, Ljubo Kuntari&#263;, Tereza Kesovija

INTRADE BEZ PORINA

Na ovogodi&#353;njem Porinu od zadarskih snaga bile su nominirane Intrade, i to za najbolji album klapske glazbe te za najbolju klapsku izvedbu folklorne glazbe. Ipak, Porin za najbolji album klapske glazbe pripao je albumu &quot;Klape u Areni &#45; izvorni napjevi&quot;, dok je najbolju klapsku izvedbu folklorne glazbe izvela klapa Kampanel.

MATIJA DEDI&#262; UMALO OSTAO BEZ PORINA

Da ne zna kud &#263;e s pustim Porinima, osim &#353;to je rekao, Matija Dedi&#263; je doslovno i dokazao, umalo ostaviv&#353;i jedan primjerak i u Biogradu. Nakon davanja izjava Matiji je izgleda ne&#353;to drugo odvuklo pozornost, pa je tako robustan stakleni primjerak ostavio na zidi&#263;u pored ulaska u Osnovnu &#353;kolu Biograd te oti&#353;ao svojim putem. Napu&#353;tenog Porina primijetili su novinari i fotoreporteri, ali ne znaju&#263;i kome pripada nije im preostalo ni&#353;ta drugo nego da se s istim i slikaju. No, Matija Dedi&#263; se na kraju sjetio da mu ne&#353;to nedostaje te se vratio po kipi&#263;, koji &#263;e, ako je sre&#263;e, naposljetku ipak krasiti jednu od Dedi&#263;evih rezidencija po Hrvatskoj.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Porin protekao u znaku Dina Dvornika</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/porin-protekao-u-znaku-dina-dvornika/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/porin-protekao-u-znaku-dina-dvornika/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Porin protekao u znaku Dina Dvornika
Za najbolji album zabavne glazbe nagradu Porin dobio je Arsen Dedi&#263; za album &quot;Rebus&quot;, a Porin za najbolji rock album pripao je skupini Majke za album &quot;Unplugged&quot;. Sve&#269;anost dodijele 16. diskografske hrvatske nagrade Porin 2009. odr&#382;ana je sino&#263; u Biogradu, a nagrade su dodijeljene u kategorijama za najbolju izvedbu grupe s vokalom, najbolju vokalnu suradnju, najbolji album zabavne glazbe, najbolji rock album, za najbolju mu&#353;ku vokalnu izvedbu, najbolju &#382;ensku vokalnu izvedbu te pjesmu i album godine. U kategoriji najbolje skupine s vokalom Porin je dobila grupa Majke za skladbu &quot;A ti jo&#353; pla&#269;e&#353;&quot; s albuma Unplugged. Porin za najbolju vokalnu suradnju pripao je Massimu Savi&#263;u i Neni Belanu za skladbu &quot;Zar vi&#353;e nema nas&quot;, dok je za najbolji album pop glazbe progla&#353;en album Dina Dvornika &quot;Pandorina kutija&quot;, a nagradu je primila Ella Dvornik. Album Pandorina kutija nagra&#273;en je Porinom i za najbolji pop&#45;album i najbolje likovno oblikovanje. Pjesma s albuma, Hipnotiziran, je najbolji spot. Za najbolji album zabavne glazbe nagradu Porin dobio je Arsen Dedi&#263; za album &quot;Rebus&quot;, a Porin za najbolji rock album pripao je skupini Majke za album &quot;Unplugged&quot;.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Na Mjesecu na&#273;en kip an&#273;ela!</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/na-mjesecu-naen-kip-anela/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/na-mjesecu-naen-kip-anela/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Na Mjesecu na&#273;en kip an&#273;ela!
Djevojka s krilima je nalik modernom &#269;ovjeku, te je ru&#269;no izra&#273;ena prije 200.000 godina. Morris Charles, biv&#353;i NASA&#45;in znanstvenik, vjeruje da je to dokaz da je Mjesec bio naseljen. Geolog dr. Morris Charles otkrio je javnosti da su djelatnici NASA&#45;e prona&#353;li kipi&#263; an&#273;ela u kamenu koji su s Mjeseca donijeli astronauti Apolla 11 1969., dok je kemijskom analizom utvr&#273;eno da je predmet star 200.000 godina! Ru&#269;no ispolirana djevojka s krilima i dugom valovitom kosom izra&#273;ena je od &#382;eljezne smjese te je umetnuta u kamen na&#273;en na brdsko&#45;planinskom podru&#269;ju Mjeseca. Charles tvrdi da to isklju&#269;uje mogu&#263;nost da je an&#273;ela ostavila rasa s druge planete, ve&#263; da to dokazuje da je Mjesec svojedobno imao atmosferu poput Zemlje, odnosno da je bio naseljen. &quot;Ovo je dokaz da je Mjesec imao uvjete za &#382;ivot, te da je bio naseljen duhovnom rasom &#269;ija je religija bila sli&#269;na na&#353;em kr&#353;&#263;anstvu&quot;. &quot;&#268;elnici NASA&#45;e su naravno znali sve ove godine za taj artefakt, ali su zabranili da se o njemu govori strahuju&#263;i od panike koja bi zahvatila &#269;ovje&#269;anstvo&quot;. &quot;Meni su ga prokrijum&#269;arile osobe &#269;iji identitet nemam namjeru otkriti, a kipi&#263; &#263;e do daljnjega biti &#269;uvan na tajnoj lokaciji&quot;, izjavio je novinarima Charles, koji je pune 23 godine radio za NASA&#45;u, do 1987.

Net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Naj&#269;e&#353;&#263;e prevare na internetu</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/najee-prevare-na-internetu/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/najee-prevare-na-internetu/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Naj&#269;e&#353;&#263;e prevare na internetu
Na va&#353;u e&#45;mail adresu stigla je poruka da ste sretni dobitnik neke lutrije iz inozemstva? Ugodno ste iznena&#273;eni, ali ipak, sumnjivo vam je to... I dobro da je, jer &#45; RIJE&#268; JE O PRIJEVARI.
Lutrijski dobitak
Kako se ljudi u ovakvim slu&#269;ajevima ustvari poku&#353;avaju prevariti ? Naime, osoba primi e&#45;mail o dobitku i molbu/uputu da po&#353;iljatelju, naj&#269;e&#353;&#263;e u Veliku Britaniju ili &#352;panjolsku, po&#353;alje svoje osobne podatke, odnosno kopiju putovnice ili voza&#269;ke dozvole, adresu, broj telefona, kopiju ra&#269;una kako bi se mogao uplatiti dobitak i sli&#269;no. Ukoliko &quot;sretni dobitnik&quot; po&#353;alje podatke, ponovno dobiva poruku, a ovaj put mu se sugerira da se javi nekoj od europskih komisija za dobitke od igara na sre&#263;u, vezano uz, naravno, odobrenje za isplatu dobitka. &quot;Sretni dobitnik&quot; je i taj put zamoljen poslati osobne podatke, jednake onima koje je ve&#263; poslao lutriji kod koje je ostvaren dobitak. Nakon &#353;to &quot;dobitnik&quot; jo&#353; jedan put po&#353;alje tra&#382;ene podatke, &#382;eljno i&#353;&#269;ekuju&#263;i svoj dobitak, tzv. komisija tra&#382;i pla&#263;anje naknade, nakon &#269;ega &#263;e kona&#269;no isplatiti dobitak. Dogodi li se da &quot;dobitnik&quot; plati tra&#382;enu naknadu, prevaranti su &quot;na konju&quot;, jer prijevara se u tome i sastoji. Drugim rije&#269;ima, nakon &#353;to tzv. dobitnik po&#353;alje odre&#273;enu svotu novca, svaki kontakt s druge strane prestaje, jer su uspjeli u svojoj namjeri, odnosno navukli su nekoga da im plati odre&#273;enu svotu. Znaju&#263;i da se brojka ovakvih poruka zaprimljenih u jednome danu u cijelom svijetu kre&#263;e u tisu&#263;ama, mo&#382;e se pretpostaviti kolika je njihova dobit. No, te&#353;ko im je stati na kraj, jer uvijek barataju la&#382;nim podacima, a imena osoba i ku&#263;a koje organiziraju lutriju vrlo se brzo mijenjaju. Najbolja za&#353;tita je ne nasjedati na takve laskave poruke, a ako se ipak dogodi da po&#353;aljete podatke, tu stanite, jer je najva&#382;nije ne slati novac za tzv. naknadu.

Kra&#273;a identiteta
U slu&#269;ajevima kada osoba po&#353;alje svoje podatke, naj&#269;e&#353;&#263;e se doga&#273;a da je nakon nekog vremena po&#269;inju mu&#269;iti sumnje je li to legalno, ho&#263;e li joj netko zloupotrebljavati ra&#269;un ili krivotvoriti podatke. Opasnosti takve vrste postoje, no, realno, vrlo su male, budu&#263;i je puno jednostavnije navu&#263;i tzv. dobitnika da ne&#353;to plati, nego se mu&#269;iti krivotvorenjem podataka, i to na temelju fotokopiranih dokumenata. Ipak, ponekad i mala &#353;ansa opasnost mo&#382;e u&#269;initi prevelikom. Naime, temeljem podataka koje osoba dostavi (osobni podaci, adresa stanovanja i radnog mjesta, informacije o u&#382;oj obitelji i sl.) mogu se krivotvoriti dokumenti i na taj na&#269;in &quot;ukrasti identitet&quot; donedavno sretnog dobitnika. Policija savjetuje da se u samom startu bri&#353;u takve poruke i na taj na&#269;in pomogne u onemogu&#263;avanju ovakvih oblika prijevare. Tako&#273;er, va&#353;i osobni podaci su samo va&#353;i te ih nemojte olako slati nepoznatim osobama, pogotovo putem interneta.

Nigerijska pisma
Jo&#353; jedan primjer prijevare na koju mo&#382;ete nasjesti na jednak na&#269;in, odnosno otvoriv&#353;i pristiglu e&#45;mail poruku, su tzv. nigerijska pisma. Na prvu ruku, rije&#269; je o odli&#269;noj &quot;poslovnoj ponudi&quot; koju &#353;alju, primjerice, razni sada&#353;nji ili biv&#353;i du&#382;nosnici afri&#269;kih zemalja tra&#382;e&#263;i pomo&#263; pri transferu nov&#269;anih sredstava, obavezno zna&#269;ajnijih iznosa, koja su ostala na njihovim ra&#269;unima kada su ih otjerali s vlasti ili iz zemlje, a naravno uz primamljivu naknadu od 20 do 35 posto iznosa sa njihovog ra&#269;una u trenutku kada novac &quot;sjedne&quot; na pomaga&#269;ev ra&#269;un. Tzv. afri&#269;ki du&#382;nosnici do imena potencijalnih &#382;rtava dolaze iz raznih izvora, odnosno medija, poslovnih &#269;asopisa, internetskih stranica i sli&#269;no. Usredoto&#269;uju se na pojedince, a ne na tvrtke, jer na taj na&#269;in izbjegavaju slo&#382;enije procedure pri ugovaranju mogu&#263;eg posla. Pisama je uvijek vi&#353;e, u prvom se tra&#382;i pomo&#263; i osobni podaci te podaci o banci i bankovnom ra&#269;unu, a u ostalima se dogovaraju detalji samog transfera. Dakle, osobi koja nasjedne na takvu vrstu &quot;pomo&#263;i&quot; nudi se odre&#273;eni postotak tih sredstava, kao naknada za obavljanje usluge transfera novca. No, transfera novca ustvari nema, a &#382;rtve se navuku da u ime taksi ili sli&#269;nih davanja pla&#263;aju znatne iznose ne bi li se, kao, olak&#353;alo ispla&#263;ivanje spomenute naknade. Primjerice, prevarant predlo&#382;i da doputuje u zemlju pomaga&#269;a kako bi dogovorili detalje. S obzirom da mu je ra&#269;un blokiran i nema dovoljno novca za taj put i dodatne tro&#353;kove, logi&#269;an slijed doga&#273;aja jest da pomaga&#269;a zamoli i za pomo&#263; u vezi tih &quot;sitnica&quot;. Ukoliko pomaga&#269;, &#382;eljno i&#353;&#269;ekuju&#263;i dobivanje naknade, po&#353;alje novac za, recimo, avionsku kartu i vizu, tzv. afri&#269;ki du&#382;nosnik mu se vi&#353;e ne&#263;e javiti, jer je dobio upravo ono &#353;to je od samog po&#269;etka i htio. Neodgovaranje i brisanje takvih poruka najbolji je na&#269;in za&#353;tite i kod ove vrste prijevare.

Izvor: Net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Gripa u iPhoneu</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/gripa-u-iphoneu/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/gripa-u-iphoneu/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Gripa u iPhoneu
U Hrvatsku je iPhone stigao ve&#263; odavno, a svinjska gripa tek sti&#382;e. Kad jednom do&#273;e, na telefonu &#263;ete mo&#263;i pratiti potvr&#273;ene slu&#269;ajeve te pro&#269;itati osnovne informacije o simptomima. Swine Flu Tracker je aplikacija za iPhone koju je razvio programerski tim IntuApps. Iako se na prvi pogled ne &#269;ini tako, nije napravljena da bi &#353;irila paniku me&#273;u ljudima, ve&#263; da im u realnom vremenu da informacije o stanju epidemije. Aplikacija spaja podatke WHO&#45;a, ameri&#269;kih centara za kontrolu bolesti i HealthMap&#45;a da bi prikazala lokacije poznatih slu&#269;ajeva. Prati i Twitter ra&#269;une spomenutih organizacija. Aplikacija &#263;e biti besplatna, a za nekoliko dana trebala bi se na&#263;i u App Storeu. Mi se nadamo samo da nam nikad ne&#263;e zatrebati. 
Izvor: Net.Hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Navike kreativnih ljudi</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/navike-kreativnih-ljudi/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/navike-kreativnih-ljudi/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Navike kreativnih ljudi
Mnogi ljudi vjeruju da je uro&#273;ena kreativnost i samo nekoliko odabranih su kreativni. Iako je istina da je kreativnost uro&#273;ena, nije istina da je samo nekoliko odabranih kreativno. 
Razlika izme&#273;u kreativnih osoba i osoba koja nisu toliko kreativne nije u uro&#273;enoj kreativnosti nego u kreativnosti koju su izgubili. Kako mo&#382;ete pobolj&#353;ati Va&#353;e kreativne sposobnosti? Jedan na&#269;in je promatrati navike kreativnih ljudi, prepoznati one koje smatramo da &#263;e paliti za vas i potom ih preuzeti. 

1. Kreativni ljudi su radoznali 

Kreativni ljudi su zadivljeni svojom okolinom. Oni su puni pitanja. Stalno se pitaju za&#353;to, kada, gdje i kako. 

A um koji propituje je otvoreni duh. Samo otvoren um mo&#382;e biti kreativan. 

2. Kreativni ljudi su “problem&#45;friendly”. 

Kada postoji problem, neki ljudi se zbune i prepla&#353;e. Prva im je reakcija prona&#263;i krivca za problem. 

Creative people, on the other hand, are problem&#45;friendly. Kreativni ljudi, su s druge strane, problem&#45;friendly, odnosno problemu pristupaju sa zanosom, vide u problemu izazov. Oni probleme vide kao i mogu&#263;nosti za pobolj&#353;anje kvalitete &#382;ivota. 

3. Kreativni ljudi shva&#263;aju vrijednost svake ideje 

4. Kreativni ljudi vole izazove. 

5. Kreativni ljudi su puni entuzijazma. 

6. Kreativni ljudi su uporni. 

7. Kreativni ljudi su vje&#269;no nezadovoljni. 

8. Kreativni ljudi su optimisti. 

9. Kreativni ljudi donose pozitivne odluke. 

10. Kreativni ljudi se ne zaljubljuju u ideju. 

11. Kreativni ljudi prepoznaju okru&#382;enje u kojem je ve&#263;ina kreativnih. 

12. Kreativni ljudi se ne boji neuspjeha. 

Probajte preuzeti navike kreativnih ljudi i sigurno &#263;ete se promijeniti (u kreativnom smislu) 
Izvor: Cakovec.com.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Epiduralna anestezija i poro&#273;ajne muke</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/epiduralna-anestezija-i-poroajne-muke/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/epiduralna-anestezija-i-poroajne-muke/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>1.dio Odluka za Epiduralnu anesteziju tijekom poro&#273;ajnih muka
Dono&#353;enje odluke za epiduralnom anestezijom najbolje je onoga trenutka kad je termin va&#353;eg poro&#273;aja sigurno utvr&#273;en. Prije samog poro&#273;aja najbolje je ostati otvoren za sve mogu&#263;nosti koje imate uklju&#269;uju&#263;i i epiduralnu anesteziju. &#352;to to to&#269;no zna&#269;i ? To zna&#269;i da dobar te&#269;aj za trudnice klju&#269;an i da &#263;e vam pomo&#263;i da nau&#269;ite &#353;to je to&#269;no epiduralna anestezija i &#353;to ona nije, tako da znate ta postoji nekoliko iznena&#273;enja kada va&#353; porod zapo&#269;ne 
Ako se nalazite u bolnici i &#382;elite dobiti epiduralnu anesteziju, najvjerojatnije &#263;e te se prvo morati konzultirati sa anesteziologom prije nego vam odobre „epiduralnu“.  Ovo je prilika za Anesteziologa da dobije va&#353; kompletan medicinski karton, povijest bolesti uklju&#269;uju&#263;i i va&#353;u porodicu, osjetljivost na odre&#273;ene lijekove, alergije i prija&#353;nje reakcije na anestezije. Tako&#273;er, to je trenutak kada vam on ili ona mo&#382;e detaljnije objasniti postupak i &#353;to mo&#382;ete o&#269;ekivati.
Tada imate priliku postaviti pitanja koja se ti&#269;u samog postupka epiduralne anestezije, &#353;to &#263;e te osje&#263;ati, a &#353;to ne i koji su potencijalni rizici koje mo&#382;ete o&#269;ekivati va&#353;a beba i vi tijekom poro&#273;ajnih muka. To se zove informirana savjest i trebala bi vam se dogoditi prilikom svake va&#382;nije medicinske odluke koja se ti&#269;e va&#353;eg zdravlja. Doznajte prednosti, rizike, alternative  i sl.
Jednom kada zajedno sa anesteziologom pro&#273;ete obja&#353;njavanje cijelog postupka i procedure, te nakon &#353;to vam se odgovori na sva pitanja, vjerojatno &#263;e te dobiti jo&#353; malo vremena da sami donesete odluku ili zajedno sa va&#353;im najbli&#382;ima.
Nastavak slijedi…</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Jesu li i koliko &#382;ene danas u podre&#273;enom polo&#382;aju?</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/jesu-li-i-koliko-ene-danas-u-podreenom-poloaju/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/jesu-li-i-koliko-ene-danas-u-podreenom-poloaju/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Jesu li i koliko &#382;ene danas u podre&#273;enom polo&#382;aju? 
&#381;ene – najdivnija i najplemenitija stvorenja na planetu Zemlji, ali &#269;esto i najnezadovoljnija. O pravima &#382;ena raspravlja se ve&#263; dugi niz godina. &#381;ene rje&#273;e dobivaju zaposlenje, manje su pla&#263;ene, diskriminirane su, seksualno zlostavljane, Crkva je protiv njih, poslodavci, mu&#353;karci, nema ih u vlasti, nema ih u oporbi. No je li sve tako crno?

&#381;ene su predmet seksualnog iskori&#353;tavanja.

Po&#269;nimo s onime &#353;to je mo&#382;da i naj&#269;e&#353;&#263;i slu&#269;aj iskori&#353;tavanja i omalova&#382;avanja &#382;ena – seksualno zlostavljanje. &#268;injenica je da su &#382;rtve seksualnog iskori&#353;tavanja u najve&#263;em broju slu&#269;ajeva &#382;ene. Za&#353;to? Vrlo jednostavno – slabije su. Mu&#353;karci su poznati po svojoj vrlo &#269;esto neuta&#382;ivoj seksualnoj &#382;elji koja se kod nekih papaka o&#269;ituje kroz napastovanje &#382;rtve koja je slabija i &#269;esto nesposobna za obranu – &#382;ene. Jesu li &#382;ene dovoljno dobro za&#353;ti&#263;ene od ovakve vrste nasilja i brinu li se mo&#382;da i bune bez veze?

Za silovanje maksimalno 10 godina zatvora.

Prema Kaznenom Zakonu RH, za kazneno djelo silovanja po&#269;initelj mo&#382;e dobiti kaznu u rasponu od 3 do 10 godina zatvora. Provesti kvalitetnu prevenciju protiv silovanja je vrlo te&#353;ko. U velikom broju slu&#269;ajeva ne mo&#382;ete znati &#353;to &#263;e odre&#273;enoj osobi pro&#263;i kroz glavu u odre&#273;enom trenutku. Svatko mo&#382;e biti silovatelj i svatko mo&#382;e biti &#382;rtva. Ali je li kazna zatvora od 5, 6, pa neka bude i 10 godina zatvora dovoljno zastra&#353;uju&#263;a? &#381;eni se nakon silovanja &#382;ivot mijenja. Veliki broj &#382;ena posljedice trpi &#269;itavog &#382;ivota. &#352;to pretrpi po&#269;initelj? Par godina le&#382;anja u zatvoru i eventualno zlostavljanje drugih zatvorenika. Ali treba li se oslanjati na druge zatvorenike? Da se silovateljima odredi kazna od 20 i vi&#353;e godina zatvora i najporeme&#263;eniji um bi dva puta promislio prije nego &#353;to to djelo po&#269;ini. Smatram da na ovom polju &#382;ene nisu dovoljno za&#353;ti&#263;ene, nisu shva&#263;ene dovoljno ozbiljno.

&#381;ena je zbog poroda godinu dana ‘van stroja’, mu&#353;karac je uvijek tu.

&#352;to se ti&#269;e zaposlenja. Zamislite slijede&#263;u situaciju. Vi ste poslodavac. Izdali ste natje&#269;aj za jedno radno mjesto. Javilo vam se dvoje kandidata. Mu&#353;karac od 25 godina i &#382;ena istih godina. Oboje imaju iste kvalifikacije za posao. On vam ka&#382;e da ubrzo planira stvoriti obitelj. Ona vam ka&#382;e da uskoro planira stvoriti obitelj. Koga biste odabrali?

Novac, na &#382;alost pokre&#263;e svijet. Poslodavci taj novac dr&#382;e u svojim rukama, a mi ostali smo u milosti i nemilosti njihovih kriterija i dobre volje. Svi poslodavci posao vode sa ciljem ostvarivanja dobiti. Od koga je ve&#263;a dobit? Od mu&#353;karca koji osnuje obitelj i koji i dalje dolazi na posao svaki dan ili od &#382;ene koja osnuje obitelj i godinu dana provede ku&#263;i? Je li to diskriminacija? Apsolutno jest. Je li za tu diskriminaciju kriv poslodavac? Je li kriva dr&#382;ava? Je li kriv &#269;itav sistem zapo&#353;ljavanja? Kriva je majka priroda, a nju je te&#353;ko tu&#382;iti.

Nedostaje nam &#382;enska ruka u politici.

U politici nema dovoljno &#382;ena i nisu na dovoljno jakim pozicijama. U Hrvatskoj imamo dvije potpredsjednice Vlade, od kojih je jedna i ministrica te jo&#353; jednu ministricu. Je li to dovoljan broj &#382;ena? Dakako da &#263;e &#382;ene re&#263;i ne. Ali &#353;to ih sprje&#269;ava? Bira&#269;i. Ako uzmemo u obzir da je &#382;ena vi&#353;e nego mu&#353;karaca u &#269;itavom svijetu pa tako i u Hrvatskoj ( da ne navodim to&#269;ne brojke ), logi&#269;no je za pretpostaviti da je i ve&#263;ina bira&#269;kog tijela &#382;enskog spola. Je li tako? Za&#353;to onda &#382;ene koje se osje&#263;aju diskriminirano i nedovoljno zastupljeno u vlasti ne glasaju za pojedine stranke koje su sastavljene isklju&#269;ivo od &#382;ena i koje se na svakim izborima pojavljuju? Te stranke redovito dobivaju vrlo mali, mizeran broj glasova. Sve me to nekako podsje&#263;a na &#269;itava narod koji kuka protiv Ive Sanadera i HDZ&#45;a i onda na izborima opet zaokru&#382;uje tu opciju.

&#381;ene imaju pravo na legalan i siguran poba&#269;aj.

U sekularnom dru&#353;tvu sve &#382;ene imaju pravo na autonomiju, integritet i samoodre&#273;enje u izra&#382;avanju svoje seksualnosti. To uklju&#269;uje pravo na fizi&#269;ko, seksualno i emocionalno zadovoljstvo, pravo na slobodu od diskriminacije po osnovu spolne orijentacije, pravo na sekularnu edukaciju o seksualnosti i pravo na reproduktivno&#45;zdravstvenu skrb i za&#353;titu.

Sve &#382;ene imaju pravo odlu&#269;ivati o svom reproduktivnom &#382;ivotu na slobodan na&#269;in i provoditi sigurnu kontrolu ra&#273;anja, bez diskriminacije, pritiska ili nasilja, kao i pravo na u&#382;ivanje najvi&#353;e razine seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

Sve &#382;ene imaju pravo na reproduktivnu autonomiju koja uklju&#269;uje siguran i legalan poba&#269;aj.

Ovo je dio teksta koji se nalazi na stranicama &#381;enske mre&#382;e Hrvatske. Klju&#269;an je to dio jer &#382;ene iz ove udruge smatraju da katoli&#269;ka crkva i njen nauk ozbiljno ugro&#382;avaju i &#353;tete pravima &#382;enama te odr&#382;avaju tradiciju diskriminiranja &#382;ena. Stoga tra&#382;e ukidanje vjeronauka u &#353;kolama, kao i niz drugih mjera kojima bi se smanjio utjecaj crkve na pitanja o seksualnosti.

Crkva govori o obitelji.

Pitanje mije&#353;anja Crkve u pomalo sve sfere &#382;ivota tema je za &#269;itavi novi tekst, ali u konkretnom slu&#269;aju formiranja obitelji i prava &#382;ena na abortus. Nije li smije&#353;no da nam o obitelji govori netko tko je nikada nije imao? &#268;itao sam jednom jednu bro&#353;uru o Be&#269;u, prekrasnom gradu. Bro&#353;ura je bila genijalna, mislio sam da zbilja sve znam, iako nikada nisam bio tamo. Onda sam pro&#353;le godine stvarno oti&#353;ao u Be&#269;. Prijatelj me odveo u jedan fenomenalan disko o kojem nisam ni&#353;ta &#269;itao u bro&#353;urama, a nisam se nikada bolje proveo. Mislio sam da sve znam, a na kraju sam znao samo najosnovnije stvari. Ne govore li i sve&#263;enici &#269;esto o ne&#269;emu o &#269;emu mogu znati samo iz bro&#353;ura?

&#352;to se ti&#269;e samog abortusa. Nitko nema niti najmanje pravo i&#353;ta govoriti &#382;enama po tom pitanju. Nikakva Crkva, nikakav mu&#353;karac, nikakav politi&#269;ar. Odluka o poba&#269;aju je, vjerujem najte&#382;a odluka u &#382;ivotu jedne &#382;ene, ali to je njena odluka i ni&#269;ija druga.

&#381;ene pokre&#263;u svijet…

Ima li smisla nabrajati sva ostala podru&#269;ja u kojima su &#382;ene diskriminirane ili misle da su diskriminirane? Vrlo vjerojatno ne jer &#263;e tekst postati preduga&#269;ak pa ga nitko ne&#263;e &#269;itati. Ono &#353;to je va&#382;no re&#263;i jest da diskriminacija &#382;ena zasigurno postoji. Postoji u svim sferama &#382;ivota.

No za sam kraj, dozvolite mi da ka&#382;em svoje skromno mi&#353;ljenje o &#269;itavoj pri&#269;i…
&#381;ene su ne&#353;to najdivnije &#353;to postoji na zemlji. &#381;ene su razlog zbog kojeg mi mu&#353;karci &#382;ivimo ( barem ve&#263;ina ), &#382;ene su savr&#353;enstvo prirode. &#381;ene imaju nevjerojatnu snagu u svojim rukama. Zaboravljate da svijetom upravljaju mu&#353;karci, ali mu&#353;karcima &#382;ene? Mo&#382;emo se mi vaditi na snagu, sposobnost, spretnost, ali pred &#382;enama smo manji od makova zrna.

Mislim da su na svoju mo&#263; &#382;ene negdje putem zaboravile. Mislim da su se priklonile grupaciji ljudi koja je vje&#269;no nezadovoljna bez obzira na to &#353;to ima, bez obzira na to &#353;to mo&#382;e.

Najve&#263;i dar ovog svijeta podaren je vama &#382;enama. Mo&#382;ete biti majke, mo&#382;ete na svijet donijeti nov &#382;ivot. I ma koliko god &#269;esto proklinjali &#353;to ste &#382;ene i &#353;to morate trpjeti sranja koja su nama mu&#353;karcima nepojmljiva vi ste svjesne da te bla&#382;ene. Sjetite se malo svega &#353;to imate, svega &#353;to mo&#382;ete.

&#381;ene, pokrenite se!

A va&#353;a prava? Ona ne&#263;e do&#263;i kukanjem, jadikovanjem ili riganjem vatre prema svima. Ona ne&#263;e do&#263;i prosvjedima, lupanjima, nasiljem. Va&#353;a prava &#263;e do&#263;i kada shvatite koliku mo&#263; imate i po&#269;nete je iskori&#353;tavati. Zauzmite se za sebe. Niste zadovoljne politikom? Osnujete svoju stranku i stanite iza nje. Niste zadovoljni nezaposleno&#353;&#263;u? Otvorite tvrtku u kojoj &#263;ete zapo&#353;ljavati samo &#382;ene i gdje porodiljski dopust ne&#263;e biti karta za otkaz. Pokrenite se. Nitko vas ne&#263;e pokrenuti, a pogotovo ne mu&#353;karci, Crkva ili bilo tko, tko vam u ovom trenutku smeta. Svima odgovara ovakvo stanje…

Pi&#353;e : Alen Be&#263;irovi&#263;
alen_becirovic@hotmail.com
(suradnik na portalu www.dugoselo.org)
Izvor: Porta Grada Dugo Selo</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Hotel California</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/hotel-california/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/hotel-california/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Hotel California
Sve &#353;to bi vam moglo zatrebati za ugodno putovanje, odmor i okrijepu tijekom njega nudi vam California. A nije hotel!
Koliko god mi &#353;utjeli o tome, ipak, negdje duboko u sebi, mi smo nomadi koje ne dr&#382;i mjesto i koji &#382;ude za novim prostorima i otkri&#263;ima. Evolucija, civilizacijske ste&#269;evine i na&#269;in &#382;ivota natjerali su nas u &#269;etiri zida ureda, osam zidova ku&#263;e ili stana i, u najboljem slu&#269;aju, ne&#353;to ogra&#273;enog dvori&#353;ta. No i danas je mogu&#263;e spakirati ku&#263;u putuju&#263;u, suvremenu &#269;ergu ili Californiju.

Volkswagen je na tragu legendarnog Bullija, koji slavi 62. ro&#273;endan i vi&#353;e od 10 milijuna primjeraka, stvorio vozilo koje budi emocije. Stariji se prisje&#263;aju vremena djece cvije&#263;a, a mla&#273;i u&#382;ivaju u ideji da krenu &#45; nekamo. Bilo kamo jer i onako sve imaju sa sobom, na kota&#269;ima. Dobro, ne ba&#353; sve, jer nedostaje sanitarni &#269;vor, ali to bi doista bilo za Nobelovu nagradu da su VW&#45;ovi stru&#269;njaci jo&#353; i njega uspjeli smjestiti u unutra&#353;njost. Kada bismo samo po&#269;eli nabrajati &#353;to je sve unutar Californije, potro&#353;ili bismo jo&#353; koju stranicu priloga, pa &#263;emo se pozabaviti najva&#382;nijim i najzanimljivijim. Pri&#269;a o VW Californiji po&#269;ela je jo&#353; 1988. godine, kada je je po&#269;ela proizvodnja ovog kamperskog vozila na bazi transportera s motorom u stra&#382;njem dijelu vozila. Tri generacije Californije, nastale na modelima T3, T4 i T5, odu&#353;evile su do danas vi&#353;e od 80.000 kupaca, &#353;to je &#269;ini najuspje&#353;nijim kamperskim vozilom u klasi. Aktualni model svakim detaljem podsje&#263;a da je iza njega vi&#353;e od dvadeset godina iskustva i da se Golfov reklamni slogan &quot;Ro&#273;en s iskustvom&quot; bez problema mogao primijeniti i na Californiju. Potvr&#273;uje to iskori&#353;tenost svakog centimetra slobodnog prostora. Mo&#382;da su najdojmljiviji detalji smje&#353;taj kamperskog stola u oplatu bo&#269;nih kliznih vrata, stolice u oplatu stra&#382;njih vrata ili smje&#353;taj plinske boce unutar rezervoara vode za pi&#263;e, &#269;ime je rije&#353;eno i u&#269;vr&#353;&#263;enje boce, ali i iskori&#353;teni najskriveniji kutovi kako bi spremnik imao 30&#45;litrenu zalihu. Istog je kapaciteta i spremnik otpadne vode, a stra&#382;nji lijevi dio do stropa je iskori&#353;ten za pretince u koje mo&#382;ete smjestiti brojne sitnice koje na putu tako dobro do&#273;u. Drugom dijelu ormara mo&#382;ete pristupiti iz putni&#269;kog prostora, &#269;iji je lijevi dio iskori&#353;ten za smje&#353;taj sudopera s velikim ormari&#263;em za posu&#273;e i pribor, plinskog kuhala i 42&#45;litrenog hladnjaka koji mo&#382;e raditi u rasponu od zamrzavanja do odr&#382;avanja hrane toplom. Na ovaj kuhinjski blok u&#269;vr&#353;&#263;en je preklopni stoli&#263; koji &#263;e na odredi&#353;tu poslu&#382;iti za pripremu hrane ili objed ako vrijeme ne dopu&#353;ta kori&#353;tenje vanjske opreme i &quot;dvori&#353;nih prostorija&quot;. Uz ve&#263; spomenute stoli&#263; i stolice, na raspolaganju je i sklopiva tenda, postavljena na desni bok vozila. Kada do&#273;e vrijeme za spavanje, stra&#382;nje se sjedalo lako i brzo pretvara u udobni le&#382;aj, a kada se &quot;usidrite&quot;, u nepunu minutu na raspolaganju vam je jo&#353; jedan le&#382;aj za dvije osobe u krovu Californije, ispod elektri&#269;no pokretanog krova koji se otvara &#269;ak i s dodatnim krovnim optere&#263;enjem od 50 kg. Zapravo se radi o &#353;atoru s tvrdim krovom koji i u vrlo lo&#353;im vremenskim uvjetima nudi odli&#269;nu za&#353;titu. Kada svemu dodate i Webasto sustav grijanja, koji radi neovisno o motoru, tada prestaju i brige o vanjskoj temperaturi. Isprobali smo ga u pravim zimskim uvjetima i zaslu&#382;uje samo pohvale. Na kat sti&#382;ete preko prednjeg para sjedala i otvora iznad njih. Na odredi&#353;tu ih mo&#382;ete okrenuti za 180 stupnjeva i time unutra&#353;njost pretvoriti u dnevni boravak. No&#263;ni boravak postaje kada na prozore navu&#269;ete neprozirne zastore i time uskratite zadovoljstvo znati&#382;eljnicima. Stacionarnim uvjetima namijenjeni su i priklju&#269;ci za vodu i struju na lijevom boku, &#269;ime California postaje pravi mali kamper. Unutra&#353;njost nudi nekoliko razina osvjetljenja, uti&#269;nicu od 220 V, priklju&#269;ak za iPod, bezbroj pretinaca i dr&#382;a&#269;a &#269;a&#353;a...

Rije&#269;&#45;dvije svakako treba re&#263;i i o voznim svojstvima, jer smisao ovoga vozila je putovati, putovati i putovati. Pokre&#263;e ga 2,5&#45;litreni TDI motor dostupan u rasponu od 102 do 174 konjske snage, a konkretno je vozilo pokretao srednji iz ponude, sa 131 konjskom snagom. U kombinaciji sa 6&#45;stupanjskim ru&#269;nim mjenja&#269;em pokazalo se to dostatnim za ugodno putovanje i u vrlo te&#353;kim zimskim uvjetima. Vozite li ujedna&#269;eno, potro&#353;nja je oko 9 litara, a o&#353;trija vo&#382;nja potro&#353;nju di&#382;e ne&#353;to iznad 11 litara. Ura&#269;unate li tu i oko dvije litre na sat potro&#353;nje Webasta, onda i 80&#45;litreni rezervoar goriva nudi zadovoljavaju&#263;u autonomiju.

Ugodno nas je iznenadio broj California na njema&#269;kim cestama, a s obzirom na cijenu, ispod 45.000 eura do registracije, ne iznena&#273;uje &#353;to je istodobno i obiteljski i poslovni kombi. Testni je model dodatno bio opremljen elektri&#269;nim pokretanjem bo&#269;nih kliznih vrata, tendom, multifunkcionalnim upravlja&#269;em za mobilni telefon te NoLimit paketom opreme. Zbog toga je i cijena oti&#353;la na velikih 86.606 eura do registracije. Osim tende, ipak se radi o opremi bez koje se mo&#382;e, tako da se i za znatno manje novca mo&#382;e pjevu&#353;iti hit Eaglesa &quot;Hotel California&quot; i krenuti na put u nepoznato. Do kraja svijeta.

NO LIMIT 199/222
Posebnost testiranog modela je u NoLimit paketu opreme, a rije&#269; je o seriji od samo 222 primjerka. Zna&#269;ajke NoLimit serije su u bijeloj campanella boji s kromiranim elementima te 18&#45;colnim alu&#45;naplatcima. Paket sadr&#382;i jo&#353; i ksenon&#45;svjetla, ormare u kabini u bijeloj boji, presvlake sjedala i le&#382;aja u kombinaciji ko&#382;e i alcantare, multimedijalni LCD TV DVD s 10&#45;in&#269;nim zaslonom u sredi&#353;njoj konzoli, iPod od 80 GB, kao i navigaciju. Neizbje&#382;na je i oznaka limitirane serije (testni model je broja 199), a cijena paketa je &#269;ak 25.998 eura.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Porin otvara biogradske trgovine</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/porin-otvara-biogradske-trgovine/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/porin-otvara-biogradske-trgovine/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Porin otvara biograd ske trgovine

Tijekom ovog doga&#273;anja sve trgovine, restorani i kafi&#263;i mo&#263;i &#263;e iznimno raditi od 0 do 24 sata. Na ovoj sve&#269;anosti Porina za &#382;ivotno djelo dobit &#263;e poznata pjeva&#269;ica zabavne glazbe legendarna Tereza Kesovija, zatim Ljubo Kuntari&#263;, Miroslav Mileti&#263; i posthumno Dino Dvornik, kazala je Ivana Mikuli&#263;, u Gradu Biogradu zadu&#382;ena za odnose s javno&#353;&#263;u. 
Pripreme za odr&#382;avanje jednog od najve&#263;ih hrvatskih glazbenih doga&#273;anja, dodjele diskografske nagrade Porin koji se ove godine odr&#382;ava u Biogradu na Moru, u punom su jeku. Kako nam je ovom prigodom kazala Ivana Mikuli&#263;, u Gradu Biogradu zadu&#382;ena za odnose s javno&#353;&#263;u, ugovaraju se zadnji detalji te kona&#269;na satnica kompletnog trodnevnog programa od 7. do 9. svibnja. 

Glavni spektakl

&#45; Kao &#353;to je poznato, ovo je 16. po redu dodjela diskografske nagrade Porin, a ove godine podijeljena je u tri kategorije. Prva, ona za klasi&#269;nu i jazz glazbu odr&#382;at &#263;e se u &#353;ibenskom HNK 6. svibnja. Kategorije pop&#45;rocka i zabavne glazbe rezervirane su za odr&#382;avanje u Biogradu i to u prostorijama sportske dvorane biogradske osnovne &#353;kole, kazala je Mikuli&#263;, istaknuv&#353;i kako &#263;e se glavni spektakl sve&#269;ane dodjele Porina, &#269;iji &#263;e izravni prijenos ekskluzivno prenositi HRT, odr&#382;ati u subotu 9. svibnja s po&#269;etkom u 20 sati.
Predvi&#273;ena du&#382;ina trajanja programa je 110 minuta, a program &#263;e voditi poznata voditeljska imena Danijela Trbovi&#263; i Tarik Filipovi&#263;. U sklopu programa bit &#263;e izvedeno 15 glazbenih brojeva te dodijeljeno devet nagrada. Va&#382;no je naglasiti da odr&#382;avanje ove manifestacije nije otvorenog tipa te posjetitelji koji bi htjeli nazo&#269;iti tom doga&#273;anju ne mogu kupiti karte u slobodnoj prodaji. To je, kako se ka&#382;e, doga&#273;aj &quot;profesionalci za profesionalce&quot;. Mjesta su uglavnom predvi&#273;ena za sudionike, uzvanike, predstavnike diskografskih ku&#263;a, sponzore i druge osobe koje na bilo koji na&#269;in sudjeluju u kreaciji programa.
Kako bismo ipak taj doga&#273;aj na neki na&#269;in otvorili prema javnosti te udovoljili brojnim zainteresiranima da nazo&#269;e manifestaciji, u gradu &#263;e biti postavljeno nekoliko takozvanih videozidova te &#263;e na taj na&#269;in mo&#263;i pratiti direktan prijenos dodjele nagrada.

Koncerti, turnir...

&#45; Tijekom ovog doga&#273;anja sve trgovine, restorani i kafi&#263;i mo&#263;i &#263;e iznimno raditi od 0 do 24 sata. Na ovoj sve&#269;anosti Porina za &#382;ivotno djelo dobit &#263;e poznata pjeva&#269;ica zabavne glazbe legendarna Tereza Kesovija, zatim Ljubo Kuntari&#263;, Miroslav Mileti&#263; i posthumno Dino Dvornik.
Uz poznate pjeva&#269;e koji &#263;e nazo&#269;iti dodjeli, tu su uvijek zanimljivi prezentatori. Izbor parova bez sumnje &#263;e privu&#263;i dosta pozornosti, a neki od njih su Nina Badri&#263; i Giboni, zatim Natali Dizdar i Marko Tolja, Blanka Vla&#353;i&#263; i Luka Ni&#382;eti&#263; te Ida Prester i Maja Vu&#269;i&#263;, najavljuje Mikuli&#263;, dodaju&#263;i kako &#263;e u dane odr&#382;avanja Porina u Biogradu biti uprili&#269;eno i niz drugih doga&#273;anja. Tako je, primjerice, za &#269;etvrtak 7. svibnja predvi&#273;en i koncert &quot;Tribute to Dino Dvornik&quot;, a izvo&#273;a&#269;i &#263;e, koliko je do sada poznato, biti Toni Cetinsky, Marko Tolja, Neno Belan, Bare, Massimo i Damir Urban. Za petak 8. svibnja planiran je i koncert na otvorenom na kojem &#263;e nastupiti Postolar Tripper, klapa Intrade, klapa Kampanel, Neno Belan i drugi, a u planu je takozvana diskografska regata&amp;utrka Jet Ski te tenis turnir. Uz Grad Biograd koji &#263;e za to doga&#273;anje izdvojiti 100.000 kuna, ostali sponzori su Golf centar Biograd d.o.o Zagreb, Crvena luka d.d. i Bure Commerce, tako&#273;er iz Biograda. Tu su zatim biogradska Turisti&#269;ka zajednica, Vrana d.o.o. Biograd na Moru, Inero d.o.o. Split, Gastro grupa d.o.o Zagreb, Hotel Biograd, Lidl Hrvatske d.o.o KD Zagreb te Ilirija d.d. Zadar.

Izvor: Zadarski List</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Moli&#353;ki Hrvati sa&#269;uvali pradjedovsku ba&#353;tinu</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/moliski-hrvati-sacuvali-pradjedovsku-bastinu/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/moliski-hrvati-sacuvali-pradjedovsku-bastinu/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>I nakon 500 godina moli&#353;ki Hrvati sa&#269;uvali pradjedovsku ba&#353;tinu
&#268;etrdesetak gra&#273;ana Biograd &#45;a predvo&#273;enih gradona&#269;elnikom Ivanom Knezom tri dana je boravila u trodnevnom slu&#382;benom i prijateljskom posjetu u Porto San Giorgio, talijanskom gradu na obali Jadranskog mora u provinciji Fermo. Posljednjeg dana boravka u Italiji posjetili su moli&#353;ke Hrvate (Molizanski Hrvati) kojih na podru&#269;ju talijanske pokrajine Molise, u selima Kru&#269; (Acquaviva Collecroce), &#352;tifili&#263; (San Felice del Molise) i Mundimitar (Montemitro) ima ne&#353;to vi&#353;e od dvije tisu&#263;e.

Hrvatski jo&#353; uvijek u srcu
Nakon tri sata vo&#382;nje autobusom skupina je stigla u talijansku pokrajinu Molise, u hrvatsko selo Mundimitar, smje&#353;teno visoko na planini na 550 metara nadmorske visine gdje 450 &#382;itelja i nakon 500 godina jo&#353; uvijek govore &quot;po na&#353;ku&quot;, odnosno jezikom koji je tijekom stolje&#263;a izgubio svoje ime, ali ne i svoje jezi&#269;ne karakteristike. Svi natpisi su dvojezi&#269;ni, a &#382;itelji govore moli&#353;kim hrvatskim dijalektom koji se, unato&#269; okru&#382;enosti talijanskim govornim podru&#269;jem, uspio sa&#269;uvati do dana&#353;njeg dana. Jezikoslovci su zapisali do 3000 izvornih moli&#353;kohrvatskih rije&#269;i, &#353;to je prosjek u govoru jednog jezika. 
Preci dana&#353;njih moli&#353;kih Hrvata u nekoliko su valova naseljavali ju&#382;nu Italiju u 15. i 16. stolje&#263;u do&#353;av&#353;i iz podru&#269;ja ju&#382;no od Cetine s podbiokovsko&#45;neretvanskog podru&#269;ja. Kao i pradjedovi njihove bra&#263;e gradi&#353;&#263;anskih Hrvata, bje&#382;ali su ispred turskih osvaja&#269;a koji su u to doba harali po Balkanu i prodirali iz unutra&#353;njosti sve do mora. No, za razliku od gradi&#353;&#263;anskih Hrvata koji su uspjeli o&#269;uvati ne samo etni&#269;ka obilje&#382;ja, ve&#263; i nacionalni identitet, a tako&#273;er uglavnom i autohtoni jezi&#269;ni izraz, moli&#353;ki su Hrvati izgubili bitku s povije&#353;&#263;u.

Najmanje naselje na svijetu

Vi&#353;estoljetno &#269;uvanje jezi&#269;nih posebnosti u jeziku moli&#353;kih Hrvata sve vi&#353;e slabi. Tehni&#269;ki, industrijski i kulturno veoma razvijeno suvremeno talijansko dru&#353;tvo uvjetuje promjene i me&#273;u moli&#353;kim Hrvatima. Nema vi&#353;e staroga, patrijarhalnog na&#269;ina &#382;ivota u relativno &#269;vrsto zatvorenim seoskim sredinama. Ve&#263;ina stanovnika, osim &#353;to se bavi zemljoradnjom, zapo&#353;ljava se u obli&#382;njim gradovima, &#353;to smo mogli vidjeti za vrijeme na&#353;eg posjeta ovim vrijednim ljudima. Nakon prijema u hrvatskom konzulatu smje&#353;tenom u najmanjem naselju na svijetu koje je priredio hrvatski po&#269;asni konzul Antonio Sammartino, izaslanstvo grada Biograd &#45;a je nazo&#269;ilo jedinstvenoj pu&#269;koj, crkvenoj fe&#353;ti, jednosatnoj procesiji uzbrdo u kojoj se kip Sv. Luce nosio od mjesne crkve do kapelice u selo. Tu su se jednog petka u mjesecu svibnju prije pet stolje&#263;a doselili prvi Hrvati. Kip su nosile &#382;ene koje nisu zaposlene, ve&#263; su isklju&#269;ivo zadu&#382;ene za odgoj djece. Procesiju je predvodio &#382;upnik fra Petar koji je prije &#353;est mjeseci do&#353;ao iz Splita. Ina&#269;e, sva tri sela moli&#353;kih Hrvata imaju svog &#382;upnika fratra. Poslije svete mise i klanjanja odr&#382;ana je pu&#269;ka fe&#353;ta s vatrometom to&#269;no u podne. Fe&#353;ta na planini uz pjesmu i bogat stol potrajala je nekoliko sati. Tijekom boravka gradona&#269;elnik Ivan Knez, ravnatelj Srednje &#353;kole Bo&#382;o Do&#353;en i predsjednica KUD&#45;a &quot;Kralj Tomislav&quot; Nives &#268;otri&#263; dogovorili su niz kulturno&#45;sportskih projekata, poput besplatnog ljetovanja djece moli&#353;kih Hrvata u Biograd na Moru, sudjelovanje u ljetnoj me&#273;unarodnoj &#353;koli folklora i mno&#353;tvo drugih aktivnosti.

MATURA POLO&#381;ENA S PLUS PET
Pored Tonija Wagnera i Petre &#352;ari&#263; iz udruge &quot;Na&#353;a djeca&quot;, klape &quot;Biograd&quot; i KUD&#45;a &quot;Kralj Tomislav&quot; biogradski &quot;obraz&quot; u Italiji su osvijetlala i devetorica kuhara i konobara, maturanta Srednje &#353;kole Biograd predvo&#273;enih ravnateljem Bo&#382;om Do&#353;enom i svojim mentorima prof. Pavom Valerijem i prof. Renatom Polegubi&#263;. U hotelu David u Porto San Giorgiju priredili su ve&#269;eru i poslu&#382;ili 150 uzvanika na manifestaciji &quot;Ve&#269;er Biograd &#45;a na Moru&quot;. Najzna&#269;ajniji predstavnici politi&#269;ke i gospodarske elite te predstavnici brojnih civilnih udruga iz pokrajine Fermo ostali su odu&#353;evljeni nakon svakog od &#353;est sljedova hrane pripremane na dalmatinski, specifi&#269;ni biogradski na&#269;in. Polagali ne polagali maturu ona je ve&#263; polo&#382;ena s plus pet.

Izvor: Zadarski List</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Tisu&#263;u biogradskih &#382;dralova &#8220;leti&#8221; u Hiro&#353;imu</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/tisuu-biogradskih-dralova-leti-u-hiroimu/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/tisuu-biogradskih-dralova-leti-u-hiroimu/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Tisu&#263;u biogradskih &#382;dralova &quot;leti&quot; u Hiro&#353;imu
Biogra&#273;ani, kao i &#382;itelji susjednih op&#263;ina koji su se uklju&#269;ili u ovaj projekt, odlu&#269;ili su izraditi ukupno 2.000 papirnatih &#382;dralova. Od toga &#263;e 1.000 &#382;dralova biti poslano direktno u Hiro&#353;imu, u Memorijalni park gdje je podignut spomenik djevoj&#269;ici Sadako, dok &#263;e tisu&#263;u origamija ostati u Biogradu
Biograd je ovih dana u znaku &#382;dralova. Izradi origami &#382;dralova prionuli su mali&#353;ani dje&#269;jih vrti&#263;a, polaznici ni&#382;ih razreda osnovnih &#353;kola Biograd &#45;a, ali i susjednih mjesta. Izazovu nisu odoljeli ni neki odrasli, poput djelatnika biogradske Gradske knji&#382;nice. Povod ovoj simpati&#269;noj akciji je izbor biogradskog gradona&#269;elnika Ivana Kneza u me&#273;unarodnu asocijaciju Gradona&#269;elnici za mir, &#269;iji je cilj smanjenje nuklearnog naoru&#382;anja. Valja se podsjetiti da je ptica &#382;dral koja u kulturi zemalja Dalekog istoka simbolizira dug &#382;ivot, ali i ispunjenje &#382;elja, postala i me&#273;unarodni simbol &#382;elje za mirom i svijetom bez nuklearnog oru&#382;ja.
Simbol mira i dugog &#382;ivota
Jednako je poznato i ime japanske djevoj&#269;ice Sadako Sasaki koja je umrla od leukemije nakon &#353;to je na Hiro&#353;imu ba&#269;ena atomska bomba koja je htjela izraditi 1.000 &#382;dralova vjeruju&#263;i u staru japansku legendu, prema kojoj onom tko slo&#382;i 1.000 origami &#382;dralova, bogovi ispunjavaju jednu &#382;elju. Sadako je &#382;eljela ozdraviti, a samo ju je 10 &#382;dralova dijelilo od cilja &#45; umrla je izradiv&#353;i 990 origamija. U sje&#263;anje na nju, ali i ostale &#382;rtve atomske bombe, svake godine u Memorijalni park u Hiro&#353;imi pristi&#382;e tisu&#263;e i tisu&#263;e &#382;dralova iz &#269;itavog svijeta pa tako i iz Hrvatske. Ove &#263;e godine i &#382;dralovi iz Biograda izra&#273;eni rukama najmla&#273;ih biti po prvi put dijelom te velike humane poruke svijetu. Ve&#263; do sada u prostorijama biogradske Gradske uprave smje&#353;tene su kutije pune origami &#382;dralova koji &#269;ekaju da ih predstavnici Hrvatsko&#45;japanskog dru&#353;tva odnesu u Japan na obljetnicu bombardiranja Hiro&#353;ime. Biogra&#273;ani, kao i &#382;itelji susjednih op&#263;ina koji su se uklju&#269;ili u ovaj projekt, odlu&#269;ili su izraditi ukupno 2.000 papirnatih &#382;dralova.
Spomenik ptici &#382;dral
Od toga &#263;e 1.000 &#382;dralova biti poslano direktno u Hiro&#353;imu, u Memorijalni park gdje je podignut spomenik djevoj&#269;ici Sadako, dok &#263;e tisu&#263;u origamija ostati u Biogradu. Oni su namijenjeni za potrebe priredbe koja &#263;e se odr&#382;ati na biogradskoj rivi. Naime, Grad Biograd je dao izraditi spomenik ptici &#382;dral koji &#263;e biti postavljen na Obali Petra Kre&#353;imira IV., a prigodom njegovog otvorenja odr&#382;at &#263;e se sve&#269;anost. Spomenik je od sjajnog inoksa s postoljem od klesanog kamena te je visok oko pet metara, a njegov autor je akademski kipar i restaurator Ante Br&#269;i&#263;. Sve&#269;anost postavljanja spomenika predvi&#273;ena je za kraj travnja, a o&#269;ekuje se da &#263;e je svojom nazo&#269;no&#353;&#263;u uveli&#269;ati visoki dr&#382;avni du&#382;nosnici. Prije otkrivanja spomenika biogradski mali&#353;ani iz susjednih mjesta &#263;e sa svojim &#382;dralovima formirati ljudski lanac oko Poluotoka dr&#382;e&#263;i se za ruke, &#353;to &#263;e bez sumnje &#269;initi lijepu sliku, ali i jasnu poruku.
Jelica Farka&#353;: Zadarski List</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mesi&#263;: Tito nije bio zlo&#269;inac</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/mesi-tito-nije-bio-zloinac/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/mesi-tito-nije-bio-zloinac/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Mesi&#263;: Tito nije bio zlo&#269;inac
&#39;Usta&#353;ki re&#382;im bio je zlo&#269;ina&#269;ki u svojoj sr&#382;i, zlo&#269;in u ideji i ostvarenju te ideje, a re&#382;im uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, nije bio zlo&#269;ina&#269;ki&#39;, rekao je Stjepan Mesi&#263;.
Komemoracijom kod spomenika Cvijet u Spomen podru&#269;ju Jasenovac obilje&#382;ena je 64. godi&#353;njica proboja zato&#269;enika iz koncentracijskog logora Jasenovac, 22. travnja 1945. i odana po&#269;ast &#382;rtvama i zato&#269;enicima, a predsjednik Stjepan Mesi&#263; u svom je govoru poru&#269;io da ne&#263;e pro&#263;i poku&#353;aji obru&#353;avanja na antifa&#353;izam i poku&#353;aji povijesnih revizionista da promijene rezultate Drugog svjetskog rata. Mesi&#263; je ustvrdio &#39;&#39;kako smo posljednjih tjedana, na&#382;alost, svjedoci pravoga divljanja onih koji se ne mogu pomiriti s nekim notornim povijesnim &#269;injenicama&#39;&#39; i koji se obru&#353;avaju na antifa&#353;izam i &#382;ele kompromitirati antifa&#353;isti&#269;ke borce i &#382;rtve fa&#353;izma. &#39;&#39;Napadaju nas na krajnje prizeman i primitavan na&#269;in&#39;&#39;, rekao je Mesi&#263; i ustvrdio kako ti napadi dolaze od nedou&#269;enih povjesni&#269;ara&#45;amatera, la&#382;nih boraca za ljudska prava, ljudi pravomo&#263;no osu&#273;enih za te&#353;ka kaznena djela ili onih koje bi sutra mogla susti&#263;i tu&#382;ba za ratne zlo&#269;ine, &#39;&#39;te pojedinaca koje goni bezgrani&#269;na ambicija i izjeda to &#353;to je nisu uspjeli zadovoljiti&#39;&#39;. Rekao je da kao privatna osoba ne bih odgovarao na te napade, ali da to mora u&#269;initi kao predsjednik Republike. Ponovio je da ne&#263;e dopustiti napade na antifa&#353;izam i antifa&#353;iste. &#39;&#39;Oni su se borili za slobodu. Ni za &#353;to drugo, nego za slobodu!&#39;&#39;, ustvrdio je i istaknuo da najodlu&#269;nije osu&#273;uje i odbacuje poku&#353;aje politiziranja &#382;rtava na bilo kojoj strani. &#39;&#39;Ovo &#353;to se sa sada radi, to nije ni&#353;ta drugo nego jeftini politi&#269;ki igrokaz u funkciji posljednjeg, rekao bih, o&#269;ajni&#269;kog poku&#353;aja povijesnih revizionista da promijene rezultate Drugog svjetskog rata. Ja im poru&#269;ujem &#45; ni ova zadnja 8. neprijateljska ofenziva ne&#263;e pro&#263;i!&#39;&#39;, kazao je Mesi&#263; uz buran pljesak oko dvije tisu&#263;e okupljenih. Osvrnuv&#353;i se na ulogu Josipa Broza Tita rekao je da on nije bio zlo&#269;inac, iako ima ozbiljnih stvari koje mu se mogu staviti na teret. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor je kao izaslanica premijera naglasila da Vlada najo&#353;trije osu&#273;uje zlo&#269;ine po&#269;injene u Jasenovcu, &#39;&#39;za vrijeme usta&#353;kog re&#382;ima, re&#382;ima zla&#39;&#39;. Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, potpredsjednica Sabora &#381;eljka Antunovi&#263; upozorila je da su sva zla Jasenovca &#39;&#39;po&#269;inili ljudi ljudima&#39;&#39;, te da je stoga ljudska zada&#263;a &#39;ne zaboraviti kako zlu treba malo nepa&#382;nje, ponekad neznanja ili neprepoznavanja njegovih pojavnih oblika da zaigra svoj krvavi ples&#39;&#39;. Prisutne je pozdravila i predsjednica Savjeta Spomen podru&#269;ja Jasenovac Zorica Stipeti&#263;, &#269;lanica Savjeta Vesna &#268;ulinovi&#263; Konstantinovi&#263; i pre&#382;ivjela zato&#269;enica logora u Staroj Gradi&#353;ci Ankica &#352;tefanac.
Jasenovac je bio najve&#263;i sabirni i radni logor u NDH, osnovan u drugoj polovici 1941. Prema posljednjim podacima, poimeni&#269;no su evidentirane 75.923 &#382;rtve logora. Proboj 22. travnja 1945. pre&#382;ivjelo je 60&#45;ak zatvorenika, dok je ve&#263;ina poginula pod paljbom mitraljeza. Pre&#382;ivjeli su se uklju&#269;ili u jednice Narodnooslobodila&#269;ke vojske.
Hina|Net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Zbog iznude uhi&#263;eni Kalmeta i Barbaro&#353;a</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/zbog-iznude-uhiceni-kalmeta-i-barbarosa/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/zbog-iznude-uhiceni-kalmeta-i-barbarosa/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Zbog iznude uhi&#263;eni Kalmeta i Barbaro&#353;a
Luka Kalmeta (32), biv&#353;i europski prvak u full&#45;contactu iz Zadra i Zdravko Barbaro&#353;a (57), zadarski ugostitelj i vlasnik zadarskog hotela President, Hotel President Zadar, uhi&#263;eni su u tajnoj akciji policije. Luku Kalmetu sumnji&#269;i se na iznudu, dok se Zdravka Barbaro&#353;u sumnji&#269;i na kazneno djelo poticanja i iznude. Ve&#269;ernji list pi&#353;e da je dvojac iznu&#273;ivao novac od Marka Francuzovi&#263;a (22), koji im je na ruke dao &#269;ak 28.000 kuna. O&#353;te&#263;eni ih je prijavio prije mjesec dana, a policija ih je raskrinkala pomo&#263;u obilje&#382;enih nov&#269;anica u petak ne&#353;to prije 19 sati u hotelu President. Francuzovi&#263; je te ve&#269;eri do&#353;ao pred Hotel President Zadar, gdje ga je pri&#269;ekao Kalmeta te ga na silu uvukao u hotel i posjeo za jedan od stolova. Francuzovi&#263; im je, pi&#353;e Ve&#269;ernjak, predao 10.000 kuna koje je dvojac me&#273;usobno podijelio, a kada ih je policija zasko&#269;ila, novac su dragovoljno predali. Cijela pri&#269;a krenula je jo&#353; 2007. kada je Marko Francuzovi&#263; proveo &#353;est dana kao gost hotela: Hotel President Zadar, no ostao je du&#382;an za dio boravka, pa mu je vlasnik Hotel President a Zadar Zdravko Barbaro&#353;a zadr&#382;ao osobne stvari. Francuzovi&#263; im je u vi&#353;e navrata isplatio ukupno 28.000 kuna, a realno je dugovao 7000 kuna. Kalmeta i Barbaro&#353;a su privedeni istra&#382;nom sudu &#381;upanijskog suda u Zadru Anti Ani&#263;u, gdje su se trebali braniti u prisutnosti svojih odvjetnika. Nakon ispitivanja odre&#273;en im je jednomjese&#269;ni pritvor, 
pi&#353;e Ve&#269;ernji list.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Bunja: Koalicija HSP&#45;a i HDZ&#45;a je amen</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/bunja-koalicija-hsp-a-i-hdz-a-je-amen/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/bunja-koalicija-hsp-a-i-hdz-a-je-amen/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Koalicija HSP&#45;a za Grad Zadar i Zadarsku &#382;upaniju je amen, kazao je predsjednik &#381;O HSP&#45;a &#272;ani Bunja.

Izvijestio je kako je preuzeo svu potrebnu dokumentaciju koja mu omogu&#263;uje potpisivanje koalicijskog sporazuma s HDZ&#45;om kada su u pitanju izbori, kako za &#382;upana, zamjenike &#382;upana i &#381;upanijsku skup&#353;tinu, tako i za gradona&#269;elnika Zadra, zamjenike gradona&#269;elnika i Gradsko vije&#263;e. Tako&#273;er je preuzo i dokumentaciju koja &#263;e strana&#269;kim &#269;elnicima u 25 op&#263;ina i gradova Zadarske &#382;upanije omogu&#263;iti potpisivanje koalicijskih sporazuma.

&#45; Kandidati koje je HDZ istaknuo su i na&#353;i kandidati i mi &#263;emo im dati podr&#353;ku i svojim potpisima, dodao je Bunja koji je, uostalom, kandidat za jednog od zamjenika &#382;upana na koalicijskoj listi.

HSP &#263;e u sklopu koalicijske liste za Gradsko vije&#263;e Zadra koje broji 27 vije&#263;nika imati dva kandidata, od toga jednog na osmoj poziciji, &#353;to je mjesto koje se smatra sigurno prolaznim, dok &#263;e na listi za &#381;upanijsku skup&#353;tinu koja broji 41 vije&#263;nika, imati ukupno &#269;etiri kandidata, od toga tri me&#273;u privh 25.

Koaliciju s HDZ&#45;om HSP &#263;e potpisati istodobno kada i ostali partneri, a &#269;eka se jo&#353; okon&#269;anje razgovora &#269;elnika HDZ&#45;a s &#269;elnicima HSS&#45;a i HSLS&#45;a, dok su, kako izvje&#353;&#263;uju iz Hrvatske stranke umirovljenika, pregovori u najve&#263;em dijelu zavr&#353;eni. Zadnji dan za formalno potpisivanje koalicijskog sporazuma jest dan predaje lista, 27. travnja.

izvor: zadarski list</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ivan Knez u „utrci&#8221; za mjesto gradona&#269;elnika</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/ivan-knez-u-utrci-za-mjesto-gradonaelnika/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/ivan-knez-u-utrci-za-mjesto-gradonaelnika/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Ivan Knez u „utrci&quot; za mjesto gradona&#269;elnika
Naime, na brisanom prostoru proteklog &#269;etverogodi&#353;njeg mandata stajali su nositelji tek umirovljene vlasti, a strana&#269;ki dostojanstvenici svijesni &#269;injenica, gotovo jednoglasno i razborito, odlu&#269;ili su ne mijenjati tim koji pobje&#273;uje.
Dakle, za njih dobitna kombinacija na lokalnim izborima su Ivan Knez, kao kandidat za gradona&#269;elnika i Marijan Stopfer, za mjesto dogradona&#269;elnika. &#352;to se nositelja liste ti&#269;e i imena kandidata za vije&#263;ni&#269;ka mjesta, znat &#263;e se idu&#263;eg tjedna, kada &#263;e na tu temu biti dovr&#353;eno usugla&#353;avanje.
Ivan Knez je nakon strana&#269;ke verifikacije njega i Marijana Stopfera, za najodgovornije gradske funkcije kratko izjavio:
&#45; Uspjesi u rukovo&#273;enju ne padaju s neba niti sa grane, ali isto tako svi koji misle da mogu i zna­ju bolje, sada je prava prilika za to. Pozivam ih da bez dvoumljenja iza&#273;u na vjetrometinu pred bira&#269;e, ponude im svoj program i budu li voljom ve&#263;ine izabrani, od srca i du&#382;nim po&#353;tovanjem &#263;u im &#269;estitati. &#381;ivimo u dokazanoj demokraciji i tako treba biti. Jad­na je vladavina bez jake oporbe. Zato i postoje izborni ciklusi kako za kandidate, tako i za bira&#269;e. &#352;to izaberu to &#263;e i imati. Natje&#269;aj je otvoren, pa tko voli neka i izvoli.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Najve&#263;a zadarska gara&#382;a otvara se iza Uskrsa</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/najvea-zadarska-garaa-otvara-se-iza-uskrsa/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/najvea-zadarska-garaa-otvara-se-iza-uskrsa/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Ugovor o zakupu potpisali su uime Gortana nekretnina direktor Zdravko Gali&#263; i uime Obala i lu&#269;ica direktor Ante Basioli. Tvrtka Obala i lu&#269;ice je prihvatila ponudu Gradskoga poglavarstva i u idu&#263;ih 15 godina &#263;e upravljati tim gara&#382;nim prostorom.
U srijedu ujutro je  potpisan ugovor, a u podne je  obavljena i primopredaja novosagra&#273;ene gara&#382;e na prostoru biv&#353;ega TIZ&#45;a, koja je  prema tome od ju&#269;er u nadle&#382;nosti Trgova&#269;koga  dru&#353;tva &quot;Obala i lu&#269;ice&quot;. Ugovor o zakupu potpisali su uime  Gortana nekretnina direktor  Zdravko Gali&#263; i uime Obala i  lu&#269;ica direktor Ante Basioli.
Tvrtka Obala i lu&#269;ice je  ovim kona&#269;no prihvatila ponudu Gradskoga poglavarstva  i u idu&#263;ih 15 godina &#263;e upravljati tim gara&#382;nim prostorom, koje raspola&#382;e s &#269;ak 650  parkirnih mjesta, od &#269;ega su  34 mjesta za invalide.
Najve&#263;a je to gara&#382;a u Zadru i prva zatvorena, sagra&#273;ena na pet eta&#382;a, parkirnih mjesta ima &#269;ak djelomice i na krovu. Gara&#382;na  zgrada ima 18.969 kvadrata.  Gara&#382;a je tako&#273;er suvremeno  opremljena za automatiziranu  naplatu parkiranja. Zasad &#263;e  parkiranje po jednome satu  stajati tri kune, koliko i parking u drugoj zoni na ostalim  zadarskim parkirali&#353;tima.  Ju&#269;er je i u Glasniku Grada  Zadra objavljena odluka o cijenama parkiranja u ovoj gara&#382;i na Branimirovoj obali.  Prema tome cjeniku povla&#353;tene mjese&#269;ne kartice za stanare  u okolnim ulicama stajat &#263;e 50  kuna, isto kao i na susjednim  parkirali&#353;tima po Branimirovoj obali. Podsjetimo da se to  odnosi na stanare koji gravitiraju Obali kneza Branimira, koji stanuju u zgradama  ome&#273;enim ulicama Ivana  Ma&#382;urani&#263;a, dr. Franje  Tu&#273;mana, Pola&#269;i&#353;&#263;em i Ulicom Petra Sva&#269;i&#263;a. Ostali  gra&#273;ani koji kupe mjese&#269;nu  kartu pla&#263;at &#263;e 150 kuna, a  pravne osobe 200 kuna. Za  kupljenu karticu za vrijeme  du&#382;e od &#353;est mjeseci dobiva se  popust od 20 posto. Recimo i  da teretna vozila pla&#263;aju dvostruki iznos na sve usluge.
Prema ugovoru, dakle,  Obala i lu&#269;ice &#263;e ovom gara&#382;om upravljati sve do 2023.  godine, a njezin direktor Ante  Basioli je kazao da &#263;e gara&#382;a  prvim autima otvoriti vrata u  danima iza Uskrsa. Naime,  upravo ju&#269;er je preko interneta krenuo tzv. ograni&#269;eni  postupak javne nabave za  &#269;uvarsku slu&#382;bu, koja &#263;e tamo  biti 24 sata. Zbog te procedure malo &#263;e se odu&#382;iti  po&#269;etak rada. Ina&#269;e, tvrtka  Obala i lu&#269;ice je ve&#263; spremna  za otvaranje ovoga velikog  parkinga, a njezini radnici su  tako&#273;er spremni za prihvat  prvih vozila.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Potpisani sporazumi o suradnji gradova Biograda i Stolca</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/potpisani-sporazumi-o-suradnji-gradova-biograda-i-stolca/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/potpisani-sporazumi-o-suradnji-gradova-biograda-i-stolca/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Biogradski gradona&#269;elnik Ivan Knez i na&#269;elnik op&#263;ine Stolac Stje­pan Bo&#353;kovi&#263; naglasili su tom prigodom da je suradnja ovih dvaju gradova obostrano korisna.U prvom redu tu je mo­gu&#263;nost lak&#353;eg kori&#353;tenja sredstava Europskih fondova, kazao je Knez, a to mo&#382;emo zajedno, jer je jedan od po­nu&#273;enih programa upravo taj u koji mogu u&#263;i Hrvatska, Bosna i Italija. Kako grad Biograd ve&#263; ima suradnju s talijanskim gradom Porto san Giorgiom, bila nam je ovo prilika da zajedno iskoristimo i tu mogu&#263;nost. No, suradnja ne&#263;e stati na ovome, jer ima niz drugih podru&#269;ja na ko­jima &#263;e se razvijati. Prije sve­ga na planu gospodarskog, dru&#353;tvenog, kulturnog te sportskog &#382;ivota. Nakon pot­pisivanja sporazuma slijedi suradnja izme&#273;u udruga gra&#273;ana, &#353;to je zapravo o&#382;ivotvorenje, to&#269;nije primjena u praksi samog spo­razuma. Mi kao grad ponosni smo &#353;to imamo toliko udruga, njih oko 30 i sve su na prora&#269;unu, dodaje Knez.Na&#269;elnik op&#263;ine Stolac Stjepan Bo&#353;kovi&#263; tako&#273;er je iskazao zadovoljstvo ovom suradnjom te kazao kako se op&#263;ina Stolac nalazi u is­to&#269;noj Hercegovini, da je op&#263;ina koja Obiluje povijesnim i prirodnim bogatstvima te kao takva ima puno sli&#269;no­sti s ovim podru&#269;jem, a tu je i taj zajedni&#269;ki cilj pristupnim europskim fondovima. Grad Biograd ve&#263; je ponudio lje­tovanje za jednu skupinu dje­ce slabijeg imovinskog stanja. &#352;to se ti&#269;e gospodarske su­radnje, ona &#263;e se razvijati na osnovi razmjene zajedni&#269;kih projekata na sajmovima i izlo&#382;bama, na osnovu partnerstva i obostrane koristi. Posebno &#263;e se pokrenuti &quot;su­radnja na turisti&#269;kom planu te na planu kulturne raz­mjene, oboga&#263;ivati kulturno zabavni &#382;ivot u gradu, re&#269;eno je na skupu.

Zadarski List</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Gusare su &#8216;poskidali&#8217; snajperisti</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/gusare-su-poskidali-snajperisti/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/gusare-su-poskidali-snajperisti/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Tri somalska gusara koji su kao taoca dr&#382;ali ameri&#269;kog kapetana, usmrtili su snajperisti ameri&#269;ke ratne mornarice kad su vidjeli kala&#353;njikove uperene u kapetanova le&#273;a.

Kapetan Richard Phillips (53), kojeg su &#269;etvorica gusara dr&#382;ala u &#269;amcu za spa&#353;avanje od srijede, spa&#353;en je neozlije&#273;en, rekao je novinarima viceadmiral Bill Gortney u Manami, u Bahreinu, prenosi MSNBC News.

Brod kapetana Phillipsa, Maersk Alabama, napali su gusari na oko 260 nauti&#269;kih milja od obale Somalije u srijedu ujutro.

Posada je uspjela vratiti nadzor nad brodom, a gusari su za taoca uzeli kapetana, koji se sam ponudio kako bi za&#353;titio posadu.

Ameri&#269;ke snage krenule su u osloba&#273;anje Phillipsa nakon &#353;to su vidjele da mu prijeti neposredna opasnost, rekao je Gortney u telefonskoj novinskoj konferenciji iz Sredi&#353;njeg zapovjedni&#353;tva mornarice u Bahreinu.

&#268;etvrti gusar pregovarao je o Phillipsovu osloba&#273;anju, na palubi razara&#269;a USS Bainbridge.

&quot;Dok smo pregovarali, zapovjednik Bainbridgea je odlu&#269;io da je kapetanov &#382;ivot u opasnosti, i tri gusara su ubijena&quot;, rekao je Gortney.

&quot;Gusar koji se predao ranije tijekom dana tretiran je humano, njegovi suborci koji su nastavili borbu platili su to svojim &#382;ivotima&quot;, dodao je.

Tri gusara naoru&#382;ana automatskim pu&#353;kama AK&#45;47, ubili su snajperisti s palube Bainbridgea, rekao je Gortney.

Ameri&#269;ki savezni tu&#382;itelji &quot;preispituju dokaze i druga pitanja&quot; kako bi utvrdili ho&#263;e li gusaru biti su&#273;eno u SAD&#45;u, objavio je glasnogovornik ministarstva pravosu&#273;a u Washingtonu Dean Boyd.

To je prvi put u modernoj povijesti da SAD dr&#382;i u pritvoru gusara koji je napao ameri&#269;ke gra&#273;ane, izjavio je visoki ameri&#269;ki du&#382;nosnik upoznat sa situacijom. Izvor je rekao da je osjetljivo pitanje &#353;to u&#269;initi s gusarom, prenosi CNN.

Phillips i njegova obitelj izrazili su zahvalnost Ratnoj mornarici SAD.

Bijela ku&#263;a objavila je priop&#263;enje u kojem predsjednik Barack Obama isti&#269;e da je &quot;vrlo zadovoljan &#353;to je kapetan Phillips spa&#353;en i nalazi se na brodu USS Boxer&quot;.

&quot;Njegova sigurnost je bila na&#353;a prva briga i znam da je ovo dobrodo&#353;lo olak&#353;anje njegovoj obitelji i posadi&quot;, rekao je Obama i naglasio odlu&#269;nost SAD da se &quot;zaustavi rast gusarenja u toj regiji&quot;.

Kako bi ostvarili taj cilj moramo nastaviti raditi s na&#353;im partnerima da bi &quot;sprije&#269;ili budu&#263;e napade, biti pripremljeni da zabranimo akte gusarstva i zajam&#269;imo da oni koji koji &#269;ine ta djela odgovaraju za svoje zlo&#269;ine&quot;, istaknuo je Obama.

Ameri&#269;ki predsjednik izdao je zapovjed vojsci da poduzme &quot;odlu&#269;nu akciju&quot; ako Phillips bude u &quot;neposrednoj opasnosti&quot;, rekao je viceadmiral Gortney.
Izvor

Posad Maersk Alabame, koja je u subotu doplovila u kenijsku luku Mombasa, s odu&#353;evljenjem su do&#269;ekali vijest o spa&#353;avanju njihovog kapetana.

Phillips i 19 &#269;lanova posade bit &#263;e avionom vra&#263;eni u SAD, gdje &#263;e im biti prire&#273;en herojski do&#269;ek, izvijestile su ameri&#269;ke televizije.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>U Pako&#353;tanima optimizam ve&#263;i od recesije</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/u-pakostanima-optimizam-veci-od-recesije/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/u-pakostanima-optimizam-veci-od-recesije/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Ove godine mogu&#263;e je ponoviti lanjski turisti&#269;ki rezultat, i to zbog nekoliko prednosti koje ovo podru&#269;je ima, primjerice, povjerenje turista, dobre ceste i blizina autoceste, za&#353;ti&#263;ena priroda kao i sigurnost koju turisti osje&#263;aju, re&#263;i &#263;e direktorica TZO Pako&#353;tane  Danijela Vulin.

I ovu &#263;e turisti&#269;ku sezonu Pako&#353;tane  &#45; smje&#353;tene u samom sredi&#353;tu jadranske obale i jedinstvenom polo&#382;aju izme&#273;u mora i Vranskog jezera, u okru&#382;enju prirodnih ljepota nacionalnih parkova &#45; svojim izgledom i &#353;armom uz svesrdnu potporu Op&#263;ine Pako&#353;tane  do&#269;ekati s novim sadr&#382;ajima. Istodobno se razvija urbani, oto&#269;ni i seoski turizam.

Plan aktivnosti na pripremi turisti&#269;ke sezone u 2009. podijeljen je u &#269;etiri osnovna podru&#269;ja: aktivnosti na prilagodbi infrastrukture, turisti&#269;koj ponudi, promociji Pako&#353;tana kao turisti&#269;ke destinacije do&#382;ivljaja te odredi&#353;ta s novom kvalitetom u turizmu. O doga&#273;ajima u Pako&#353;tanima i unapre&#273;enju turisti&#269;ke ponude, vi&#353;e je kazala direktorica Turisti&#269;ke zajednice Op&#263;ine Pako&#353;tane Danijela Vulin, uvijek izravna i poduzetna. Kao osnovni cilj za ovu godinu isti&#269;e ponavljanje rezultata iz 2008., &#353;to bi bio velik uspjeh budu&#263;i da se u cijelom svijetu ova godina za turizam ozna&#269;ava vrlo zahtjevnom i te&#353;kom zbog ekonomske krize.
Vra&#263;a se vi&#353;e od 70% turista

&#45; Mi smo u 2009. planirali niz akcija kako bismo sprije&#269;ili mogu&#263;i pad turisti&#269;kog prometa. Glavnina akcija ide upravo k udru&#382;enom ogla&#353;avanju s poslovnim subjektima, boljoj promociji putem interneta, modernih tehnologija i izravnim marketingom i nizom drugih mjera. Naime, za turisti&#269;ku sezonu se pripremamo kao da &#263;e biti sve normalno, zna&#269;i optimisti&#269;no. Radimo i rezervacije za sada idu dobro. Optimisti&#269;ni smo, ali ne i eufori&#269;ni glede sezone, poru&#269;ila je Vulin.

Za ostvarenje tih ciljeva potrebno je posebice kroz daljnje podizanje kvalitete turisti&#269;ke ponude i ja&#269;anje suradnje javnog i privatnog sektora nastaviti s provedbama mjera i aktivnosti koje mogu pridonijeti boljoj pripremi i odvijanju predstoje&#263;e turisti&#269;ke sezone. Kontinuiranim, cjelogodi&#353;njim radom svih slu&#382;bi &#382;ele da Pako&#353;tane  budu ugodno mjesto za &#382;ivot svih &#382;itelja, ali i primamljiva turisti&#269;ka destinacija doma&#263;im i stranim turistima kroz cijelu godinu. Originalnom ponudom, doga&#273;ajima kojih se ne bi posramili ni ve&#263;i turisti&#269;ki centri, nastoje zabaviti svoje goste i uklju&#269;iti ih u svoj &#382;ivot.

&#45; Turist mora biti dobro prihva&#263;en i zadovoljan uslugom u svakom pogledu. Pako&#353;tane je destinacija s iznimno visokim postotkom vjernosti pa je vi&#353;e od 70 posto na&#353;ih turista posjetilo Pako&#353;tane dva ili vi&#353;e puta. Zadovoljni su onim &#353;to im pru&#382;a hrvatski, pako&#353;ki turizam te su ujedno i njegovi najbolji promotor, rekla je Vulin, dodaju&#263;i da je turizam jedan od bitnih &quot;proizvo&#273;a&#269;a novca&quot;, posebice u Dalmaciji koja gotovo da i &#382;ivi isklju&#269;ivo od turizma. &#352;tovi&#353;e, turisti&#269;ka sezona trebala bi spasiti i bud&#382;et i te&#269;aj, nahraniti gladne sindikaliste i napuniti &#353;uplji dr&#382;avni d&#382;ep.
Brojni infrastrukturni zahvati

&#45; Ove godine je mogu&#263;e ponoviti lanjski turisti&#269;ki rezultat, i to zbog nekoliko prednosti koje ovo podru&#269;je ima, primjerice povjerenje turista, dobre ceste i blizina autoceste, za&#353;ti&#263;ena priroda kao i sigurnost koju turisti osje&#263;aju, re&#263;i &#263;e Vulin te je pozvala sve iznajmljiva&#269;e da a&#382;urno vode prijave gostiju i da promptno izvr&#353;avaju obavezu pla&#263;anja pau&#353;alne boravi&#353;ne pristojbe i &#269;lanarine TZO&#45;u Pako&#353;tana. Vezano za to podsjetila je da &#263;e tijekom ove godine na snagu stupiti novi Zakon o turisti&#269;kim zajednicama koji bi morao u znatnoj mjeri pobolj&#353;ati polo&#382;aj iznajmljiva&#269;a i priznati im status koji zaslu&#382;uju.

Unato&#269; recesiji, prema planu se ve&#263; provode investicije radi pretvaranja op&#263;ine u jo&#353; po&#382;eljniju turisti&#269;ku destinaciju, kako onu u Pako&#353;tanima i Dragama te otoku Vrgadi tako i u pako&#353;kom zale&#273;u Vrani. Uz ulaganja u komunalnu opremu, pla&#382;e, javne i zelene povr&#353;ine, Op&#263;ina &#263;e ove godine izvesti i brojne infrastrukturne zahvate, od kojih su neki ve&#263; pokrenuti. &#352;tovi&#353;e, ovih dana zapo&#269;elo je i gotovo bajkovito hortikulturno ure&#273;enje ulaza u Pako&#353;tane. Jednostavno re&#269;eno, Pako&#353;tane svoje goste do&#269;ekuje u cvije&#263;u.

&#45; Zapo&#269;eti na vrijeme s aktivnostima na pripremi turisti&#269;ke sezone s definiranim rokovima zavr&#353;etka, zapravo predstavlja jedan od klju&#269;nih &#269;imbenika uspje&#353;ne realizacije turisti&#269;ke sezone, zaklju&#269;ila je Danijela Vulin.

Upravo to provodi TZO Pako&#353;tane  uz svesrdnu podr&#353;ku Op&#263;ine. Njihova suradnja u&#269;inila je kvalitetan pomak koji se itekako vidi na svakom koraku.

Izvor: Zadarski List</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Biograd &#45; Turisti&#269;ko upori&#353;te zadarske regije</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/biograd-turisticko-uporiste-zadarske-regije/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/biograd-turisticko-uporiste-zadarske-regije/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Biograd &#45; Turisti&#269;ko upori&#353;te zadarske regije
Iako je Biograd  godinama vrijedio za turisti&#269;ko odredi&#353;te broj jedan u ovom dijelu Jadrana, osnovna pitanja infrastrukture nisu bila rije&#353;ena pa se vlast, ka&#382;e gradona&#269;elnik Knez, sve vi&#353;e okre&#263;e rje&#353;avanju desetlje&#263;ima nagomilanih &#382;ivotnih problema i potreba gra&#273;ana.
Zadarski &#382;upan Stipe Zrili&#263; u pratnji zamjenika Josipa Mileti&#263;a, &#269;lana poglavarstva Mladena Mavara i pro&#269;elnika za zdravstvo i socijalnu skrb Josipa Kralji&#263;a, ju&#269;er je boravio u radnom posjetu Gradu Biogradu. Primio ga je biogradski gradona&#269;elnik Ivan Knez, upoznav&#353;i ga s najva&#382;nijim projektima koji su u tijeku. Pored Kneza na radnom sastanku u Gradskoj vije&#263;nici nazo&#269;ili su dogradona&#269;elnik Ton&#269;i &#352;angulin i Ljubica Labar, predsjednica povjerenstva &quot;Biograd na Moru &#45; zdravi grad&quot;.

U posljednje vrijeme, istaknuo je Knez, Biograd  se sve vi&#353;e okre&#263;e rje&#353;avanju desetlje&#263;ima nagomilanih &#382;ivotnih problema i potreba svojih gra&#273;ana. Iako je Biograd godinama vrijedio za turisti&#269;ko odredi&#353;te broj jedan u ovom dijelu Jadrana, osnovna pitanja infrastrukture nisu bila rije&#353;ena. To je u ovom mandatu udvostru&#269;ilo napore gradskih vlasti, jer kako ka&#382;e gradona&#269;elnik Knez, razvojni ciklus ne&#263;e nikog &#269;ekati. &#381;upan Stipe Zrili&#263; je istaknuo da je kraljevski grad Biograd jako turisti&#269;ko odredi&#353;te te da s gotovo 140.000 turisti&#269;kih dolazaka i vi&#353;e od 800.000 no&#263;enja zauzima &#269;vrsto drugo mjesto u Zadarskoj &#382;upaniji. Tako&#273;er je kazao kako je suradnja Zadarske &#382;upanije i Grada Biograda na zavidnoj razini, &#353;to se vidi po ostvarenim rezultatima te realiziranim projektima. Istaknuta je va&#382;nost uspostave Centra za gospodarenje otpadom te ulaganje u &#353;kolstvo i zdravstvo. &#381;upan Zrili&#263; sa suradnicima i svojim doma&#263;inima zatim je posjetio obnovljenu zgradu Doma zdravlja Zadarske &#382;upanije &#45; radne jedinice Biograd. Kako je kazala ravnateljica Doma zdravlja Zadarske &#382;upanije Renata Bek, u sklopu sanacije objekta koja je po&#269;ela 2007. godine, kompletno su obnovljene elektri&#269;ne i vodovodne instalacije, svi sanitarni &#269;vorovi, sustav grijanja i hla&#273;enja. Izgra&#273;en je i novi sanitarni &#269;vor te je zbog pobolj&#353;anja pristupa&#269;nosti zdravstvene za&#353;tite za osobe s invaliditetom ugra&#273;eno dizalo. Ukupna vrijednost investicije je 6,2 milijuna kuna, a sredstva su osigurana iz decentraliziranih sredstava kroz dvogodi&#353;nji prora&#269;un. Ju&#269;era&#353;nji posjet &#382;upana sa suradnicima ovom objektu ujedno je i prvi slu&#382;beni posjet predstavnika &#381;upanije nakon adaptacije zgrade koja je zavr&#353;ena pro&#353;le godine pa mo&#382;emo kazati da je od danas radna jedinica Biograd  i slu&#382;beno otvorena.
&#45; U biogradskom Domu zdravlja u zakupu je &#353;est timova op&#263;e medicine, &#269;etiri stomatolo&#353;ka tima, jedan pedijatrijski tim, jedan ginekolo&#353;ki, medicinsko&#45;biokemijski te jedan zubotehni&#269;ki tim, nabrojila je ravnateljica dr. Renata Bek.

Za kraj posjeta Biogradu &#382;upan Zrili&#263; je obi&#353;ao Specijalnu bolnicu za ortopediju Biograd na Moru, jednu od &#353;est zdravstvenih ustanova kojoj je osniva&#269; Zadarska &#382;upanija. Nakon obilaska bolnice ravnatelj dr. Branko Uhoda upoznao je &#382;upana s radovima vrijednim &#353;est milijuna kuna koji su upravo u tijeku i &#269;iji se zavr&#353;etak o&#269;ekuje za mjesec dana. Najavio je radove na obnovi bazena za bolni&#269;ke pacijente i kuhinje te dogradnji novih kapaciteta koji &#263;e pomo&#263;i u razvoju zdravstvenog turizma. Tako&#273;er je zahvalio na nesebi&#269;noj pomo&#263;i Zadarske &#382;upanije u financiranju raznih projekata bolnice te nabavi novih ure&#273;aja.

 BIOGRAD POVE&#262;AO PRORA&#268;UN! 
Biograd unato&#269; op&#263;epoznatoj svjetskoj financijskoj krizi, kao da je krenuo &quot;kontra cilog svita&quot; ponudiv&#353;i svoj antirecesijski program. Iako se recesija uvukla u na&#353;e gospodarstvo, a time i druge djelatnosti, &#269;ini se da Biograd uop&#263;e ne osje&#263;a posljedice krize. Umjesto da smanjuju prora&#269;un, kako to jedna za drugom &#269;ine lokalne uprave i samouprave u Hrvatskoj, Biogra&#273;ani &#263;e ga nakon tromjese&#269;nog obra&#269;una pove&#263;ati &#269;ak za 9 milijuna kuna, od 37 na 46 milijuna. Takav prijedlog prora&#269;unske izmjene i dopune Gradskog poglavarstva bit &#263;e predlo&#382;en vije&#263;nicima Gradskog vije&#263;a na usvajanje na sjednici koja &#263;e se odr&#382;ati sutra nave&#269;er, u petak. Svojevrsnim financijskim transferom zbog pla&#263;anja naknade Hrvatskim &#353;umama za izgradnju zabavnog centra Grad &#263;e odvojiti 6 milijuna kuna koje su uprihodili prodajom navedenog zemlji&#353;ta. Hvalevrijednim isho&#273;enjem kapitalnih potpora iz dr&#382;avnog prora&#269;una za 2,9 milijuna kuna isti &#263;e se iznos raspodijeliti za pove&#263;anje izdvajanja za &#352;RU Podlanica (450.000 kn), izgradnju druge faze Gradskog groblja (900.000 kn), adaptaciju Gradske knji&#382;nice (750.000 kn), dje&#269;ji vrti&#263; u hotelu Albamaris (527.000 kn) i Zavi&#269;ajni muzej (85.000 kn) te u stavci &quot;posebna prora&#269;unska sredstva&quot; za podr&#353;ku glazbenoj manifestaciji Porin (100.000 kn).

Na posljednjoj sjednici u ovom sastavu na kojoj &#263;e pored &#269;lanova Gradskog poglavarstva i Vije&#263;a nazo&#269;iti i &#269;lanovi Vije&#263;a mjesnih odbora kojima tako&#273;er prestaju &#269;etverogodi&#353;nji mandati, izme&#273;u ostalog, donijet &#263;e se odluka o osnivanju Gradske lu&#269;ke uprave Biograd na Moru &#45; Tkon, zbog upravljanja, izgradnje i kori&#353;tenja luka Biograd i Tkon, odnosno odvajanje od &#381;upanijske lu&#269;ke uprave. Bit &#263;e to i prva uop&#263;e samostalna Lu&#269;ka &#382;upanija u Zadarskoj &#382;upaniji. Gradski vije&#263;nici trebali bi donijeti i odluku o usvajanju Prometne studije grada Biograda, odluku o dono&#353;enju izmjena i dopuna Prostornog plana ure&#273;enja grada Biograda, razna razrje&#353;enja, nova imenovanja i drugo, u &#269;ak 23. to&#269;ke dnevnog reda prije zajedni&#269;kog, prigodno&#45;opro&#353;tajnog domjenka.
 
 ZDRAVSTVENI TURIZAM 
Najzanimljiviji biogradski DPU je onaj koji obuhva&#263;a isto&#269;ni predio od Ortopedske bolnice. Tu se predvi&#273;a gradnja stara&#269;kog doma i zatvorenog bazena. Biograd je, naime, u&#353;ao u &#382;upanijsku mre&#382;u domova te vrste, a na tom se mjestu planira gradnja doma s 90 le&#382;ajeva. Zatvoreni bazen gradio bi se po uzoru na onaj u Koprivnici, ponajprije zbog Vaterpolskog kluba &quot;Biograd&quot; koji je samo zbog nedostatka zatvorenog bazena odbio sudjelovati u prvoj ligi. Za Grad je to, priznaje gradona&#269;elnik, ipak preveliki financijski zalogaj. Dom umirovljenika ko&#353;tao bi oko 12 milijuna kuna, a bazen oko 25 milijuna, stoga &#263;e se u cijelom projektu tra&#382;iti podr&#353;ka ministarstava razvitka, turizma i zdravstva. Na tu bi se zonu naslonila i zona Specijalne bolnice za ortopediju Biograd, &#269;ime bi se stvorili preduvjeti za zamah zdravstvenog turizma.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Prora&#269;un pove&#263;an za 8,89 milijuna kuna</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/proraun-povean-za-889-milijuna-kuna/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/proraun-povean-za-889-milijuna-kuna/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Pove&#263;anje prora&#269;una obrazlo&#382;eno je pove&#263;anim kapitalnim potporama iz Dr&#382;avnog prora&#269;una i to za 2.891.600 te prihodom od prodaje zemlji&#353;ta za zabavni centar za 6.000.000 kuna. No, taj iznos &#263;e se u obliku pla&#263;anja naknade uplatiti Hrvatskim &#353;umama, jer je poznato da je teren za izgradnju golfskih terena u vlasni&#353;tvu Hrvatskih &#353;uma
Zadnja sjednica biogradskog Gradskog vije&#263;a u ovom sazivu odr&#382;ana je u petak 3. travnja u prostorijama Gradske vije&#263;nice. Sjednici su uz vije&#263;nike bili nazo&#269;ni i predsjednici te &#269;lanovi sva &#269;etiri mjesna odbora Grada Biograda.
Kako je trebalo usvojiti niz odluka od va&#382;nosti za grad i normalno funkcioniranje slu&#382;bi, ustanova, kao i osigurati normalan nastavak radova na ve&#263; zapo&#269;etim projektima prije novih lokalnih izbora, na njoj se na&#353;lo preko 20 to&#269;aka dnevnog reda. Jedna od va&#382;nijih i prva na dnevnom redu bila je izmjena i dopuna Prora&#269;una grada Biograda za 2009. godinu.

Gradsko groblje Grada Biograd na moru

Prvim ovogodi&#353;njim rebalansom koji je jednoglasno prihva&#263;en Gradski prora&#269;un pove&#263;ava se za 8.891.600 kuna te umjesto dosada&#353;njih 37.227.400 sada iznosi 46.119.000 kuna, a &#353;to je pove&#263;anje za 23%. Pove&#263;anje prora&#269;una obrazlo&#382;eno je pove&#263;anim kapitalnim potporama iz Dr&#382;avnog prora&#269;una i to za 2.891.600 te prihodom od prodaje zemlji&#353;ta za zabavni centar za 6.000.000 kuna. No, taj iznos &#263;e se u obliku pla&#263;anja naknade uplatiti Hrvatskim &#353;umama, jer je poznato da je teren za izgradnju golfskih terena u vlasni&#353;tvu Hrvatskih &#353;uma, to&#269;nije dr&#382;ave, tako da je ova kupnja Grada bila samo transakcija, koja je omogu&#263;ila br&#382;e i jednostavnije rje&#353;avanje ovog problema. To je ujedno bio i odgovor na pitanje vije&#263;nice Ljubice Budan, SDP, za&#353;to kupac zemlji&#353;ta nije kupio terene direktno od Hrvatskih &#353;uma, ve&#263; preko Grada. Rashodi se pove&#263;avaju za navedenih 6.000.000 kn transakcije prema Hrvatskim &#353;umama, a od ostalih izmjena na strani rashoda vrijedno je spomenuti pove&#263;anje donacije &#352;RD Podlanica i to za 450.000 kuna, zbog nabavke ekolo&#353;kog broda za hitne intervencije na moru. Zatim slijedi pove&#263;anje iznosa za drugu fazu izgradnje gradskog groblja za 900.000 kuna, jer sve grobnice nisu prodane, a nu&#382;no je osigurati sredstva za njihov dovr&#353;etak.

Adaptacija knji&#382;nice Grada Biograd na moru

Kako slijedi rekonstrukcija i adaptacija prostora Gradske knji&#382;nice, pove&#263;an je iznos za 750.000 kuna, &#353;to &#263;e osigurati Ministarstvo kulture, a pove&#263;anje iznosa od 85.600 kuna slijedi i biogradskom Zavi&#269;ajnom muzeju za tri djelatnika na odre&#273;eno vrijeme, koji &#263;e raditi na obradi predmeta prona&#273;enih prilikom za&#353;titnih arheolo&#353;kih istra&#382;ivanja povijesne jezgre grada. Tako&#273;er je predvi&#273;eno pove&#263;anje sredstava za dje&#269;ji vrti&#263; u iznosu od 527.000 kuna, zbog otvaranja odjela vrti&#263;a u prostoru hotela Alba maris, a tu je i iznos od 100.000 kuna kao donacija Grada glazbenoj manifestaciji Porin, koja &#263;e se odr&#382;ati i Biogradu na Moru. Vije&#263;nici ove sjednice prihvatili su zatim i nekoliko odluka, me&#273;u kojima i onu o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Trgova&#269;kog dru&#353;tva Bo&#353;ana d.o.o za turizam i usluge, kao i izmjenu i dopunu odluke o osnivanju Trgova&#269;kog dru&#353;tva Ba&#353;tijunski brig. Nakon kra&#263;e rasprave prihva&#263;ena je i Prometna studija grada Biograda, zatim odluka o izradi urbanisti&#269;kog plana ure&#273;enja izgra&#273;ene poslovne zone prete&#382;ito trgova&#269;ke namjene, kao i izradi urbanisti&#269;kog plana ure&#273;enja cjelovite prostorne cjeline na potezu od ju&#382;ne granice GP naselja Biograd sa zonom hotela uz naselja do rta Dominis, odnosno granice GP s autohtonim predjelom bez dopu&#353;tene gradnje. Prihva&#263;en je i prijedlog o razrje&#353;enju i imenovanju &#269;lanova Nadzornog odbora T.D. u vlasni&#353;tvu Grada Biograda Bo&#353;ana d.o.o. Tako su du&#382;nosti &#269;lanova Nadzornog odbora T.D. razrije&#353;eni Eddie Stami&#269;ar i Ivan &#352;ari&#263;, a na njihovo mjesto imenovani su &#352;ime Toli&#263; i Slavko Ad&#382;i&#263; Kapitanovi&#263;.

Opro&#353;tajni domjenak

Vije&#263;nici ove sjednice prihvatili su uz ostalo i prijedlog zaklju&#269;ka za podno&#353;enje zahtijeva za osnivanje &#381;upanijske lu&#269;ke uprave Biograd na Moru &#45; Tkon. Kako se taj zahtijev odnosi na izdvajanje iz &#381;upanijske lu&#269;ke uprave, vije&#263;nica Ljubica Budan pitala je mo&#382;e li taj korak imati dalekose&#382;ne posljedice, s obzirom da je &#381;upanija ipak ta koja treba pomo&#263;i izme&#273;u ostalog i u rje&#353;avanju sanacije glavnog mula u staroj gradskoj jezgri grada. Gradona&#269;elnik Ivan Knez kazao je daje iznos od tri milijuna kuna koji se kao pristojba upla&#263;uje u korist &#381;upanije, dostatan za normalno funkcioniranje lu&#269;ke Uprave dvaju mjesta, odnosno Grada Biograda i Tkona, a kojima je to od velikog interesa. Ve&#263;i zahvati, primjerice, sanacija glavnog mula bit &#263;e realizirani sredstvima nadle&#382;nih ministarstava, odnosno dr&#382;ave. Na sjednici su prihva&#263;ena i izvje&#353;&#263;a o izvr&#353;enju Programa gradnje objekata i ure&#273;aja komunalne infrastrukture za 2008. godinu s prijedlogom zaklju&#269;ka, kao i izvje&#353;&#263;e o obavljenoj reviziji Bo&#353;ana d.o.o. Biograd  na Moru. S nalazom revizije, to&#269;nije ukazanim nepravilnostima nije se usuglasila vije&#263;nica Ljubica Budan, jer se navedene pogre&#353;ke iako sitne u jednoj takvoj tvrtki ne bi smjele doga&#273;ati, kazala je ona. Tako je ova to&#269;ka dnevnog reda prihva&#263;ena s jednim glasom protiv. Nakon toga jednoglasno su prihva&#263;ena izvje&#353;&#263;a o radu i financijskom poslovanju za 2008. godinu i to Savjeta mladih grada Biograda, zatim Pu&#269;kog otvorenog u&#269;ili&#353;ta, Zavi&#269;ajnog muzeja, Gradske knji&#382;nice, Dje&#269;jeg vrti&#263;a te Gradskog dru&#353;tva CK Biograd na Moru. Nakon sjednice za sve sudionike, vije&#263;nike i &#269;lanove mjesnih odbora uprili&#269;eno je zajedni&#269;ko fotografiranje te prigodan domjenak.
Izvor: Zadarski List
Pi&#353;e: Jelica Farka&#353;</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#352;uker i Milinovi&#263; umalo se potukli</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/uker-i-milinovi-umalo-se-potukli/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/uker-i-milinovi-umalo-se-potukli/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Na sjednici predsjedni&#353;tva HDZ&#45;a, odr&#382;anoj prije dva tjedna, &#382;estoko su se posva&#273;ali ministri Ivan &#352;uker i Darko Milinovi&#263;. Fizi&#269;ki sraz navodno je jedva sprije&#269;en. Anketa! Sukob dvojice ministara financija Ivana &#352;ukera i ministra zdravstva Darka Milinovi&#263;a , prema izvorima Nacionala, isprovocirao je Milinovi&#263;.
Naime, nakon &#353;to je &#352;uker odbio jedan Milinovi&#263;ev zahtjev, ministra zdravstva mu je navodno na to replicirao rije&#269;ima: &#39;&#39;Je li te Pa&#353;ali&#263; nau&#269;io da se tako razgovara&#353;?&#39;&#39;. U tom trenutku obojica su ustali sa svojih mjesta i skoro se potukli, ali su ih u tome sprije&#269;ili ostali &#269;lanovi Predsjedni&#353;tva. Nakon &#353;to su se obojica smirili, predsjednik HDZ&#45;a Ivo Sanader svima prisutnima nalo&#382;io je da cijeli incident dr&#382;e u tajnosti. Ve&#263; dulje vrijeme ministar &#352;uker ima velikih problema unutar vlade, o &#269;emu svjedo&#269;e i nesuglasice s potpredsjednikom vlade Damirom Polan&#269;ecom, ali i sve &#269;e&#353;&#263;e sva&#273;e s Milinovi&#263;em, pi&#353;e Nacional.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Italija: Najmanje 6 mrtvih u potresu</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/italija-najmanje-6-mrtvih-u-potresu/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/italija-najmanje-6-mrtvih-u-potresu/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>U potresu ja&#269;ine 6,3 po Richteru koji je pogodio sredi&#353;nju Italiju poginulo je najmanje &#353;est osoba, me&#273;u kojima je &#269;etvero djece. Stanovnici L&#39;Aquila ostali su zarobljen pod ru&#353;evinama.

Vi&#353;e osoba, me&#273;u kojima je i &#269;etvoro djece poginulo je u sna&#382;nom potresu koji je no&#263;as pogodio velik dio sredi&#353;nje Italije, objavili su talijanski mediji.

Neki mediji izvje&#353;&#263;uju da je poginulo vi&#353;e od 13 osoba i navode da su djeca umrla u bolnici u gradu L&#39;Aquili, dok je najmanje dvoje ljudi poginulo u obli&#382;njem selu.

U tom gradu, 100 kilometara isto&#269;no od Rima, ima ranjenih i zato&#269;enih ispod ru&#353;evina. Uru&#353;en je dio studentskog doma, ali jo&#353; se ne zna je li koga bilo unutra, a sru&#353;io se i crkveni toranj te druge zgrade.

Rije&#269; je o potresu 6,3 Richtera &#353;to je najja&#269;i zabilje&#382;eni potres u Italiji posljednih godina. Epicentar potresa, po ameri&#269;kim geolo&#353;kim mjerenjima, bio je u sredi&#353;njoj Italiji gdje je iznosio 6,3 Richtera. Potres se dogodio oko 3:30 sati.

U bre&#382;uljkastom podru&#269;ju isto&#269;no od Rima neke su zgrade o&#353;te&#263;ene, a stanovnici su istr&#269;ali na ulice.

U Rimu gdje se potres tako&#273;er osjetio, tresao se namje&#353;taj, a upalili su se i alarmi na automobilima, prenosi Reuters.

Potres koji je no&#263;as pogodio Italiju osjetili su i stanovnici Pule koji stanuju na vi&#353;im katovima, izvijestili su jutros iz Dr&#382;avnog centra 112.

Seizmolo&#353;ka slu&#382;ba RH zabilje&#382;ila je na podru&#269;ju sjeverne Italije, kod Bolonje, potres od 4,7 po Mercaliju, a &#381;upanijski centar u Pazinu primio je u nedjelju oko 22,30 sati nekoliko dojava stanovnika Pule da su osjetili potres, no, kako navode iz Dr&#382;avnog centra 112, nema nikakvih informacija o &#353;tetama. 

Izvor: Net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#381;upan u radnom posjetu gradu Biogradu na Moru</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/upan-u-radnom-posjetu-gradu-biogradu-na-moru/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/upan-u-radnom-posjetu-gradu-biogradu-na-moru/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Zadarski &#382;upan Stipe Zrili&#263; u pratnji zamjenika Josipa Mileti&#263;a, &#269;lana poglavarstva Mladena Mavara i pro&#269;elnika za zdravstvo i socijalnu skrb Josipa Kralji&#263;a, ju&#269;er je boravio u radnom posjetu Gradu Biogradu. Primio ga je biogradski gradona&#269;elnik Ivan Knez, upoznav&#353;i ga s najva&#382;nijim projektima koji su u tijeku. Pored Kneza na radnom sastanku u Gradskoj vije&#263;nici nazo&#269;ili su dogradona&#269;elnik Ton&#269;i &#352;angulin i Ljubica Labar, predsjednica povjerenstva &quot;Biograd na Moru &#45; zdravi grad&quot;.

U posljednje vrijeme, istaknuo je Knez, Biograd se sve vi&#353;e okre&#263;e rje&#353;avanju desetlje&#263;ima nagomilanih &#382;ivotnih problema i potreba svojih gra&#273;ana. Iako je Biograd godinama vrijedio za turisti&#269;ko odredi&#353;te broj jedan u ovom dijelu Jadrana, osnovna pitanja infrastrukture nisu bila rije&#353;ena. To je u ovom mandatu udvostru&#269;ilo napore gradskih vlasti, jer kako ka&#382;e gradona&#269;elnik Knez, razvojni ciklus ne&#263;e nikog &#269;ekati.

&#381;upan Stipe Zrili&#263; je istaknuo da je kraljevski grad Biograd jako turisti&#269;ko odredi&#353;te te da s gotovo 140.000 turisti&#269;kih dolazaka i vi&#353;e od 800.000 no&#263;enja zauzima &#269;vrsto drugo mjesto u Zadarskoj &#382;upaniji. Tako&#273;er je kazao kako je suradnja Zadarske &#382;upanije i Grada Biograda na zavidnoj razini, &#353;to se vidi po ostvarenim rezultatima te realiziranim projektima. Istaknuta je va&#382;nost uspostave Centra za gospodarenje otpadom te ulaganje u &#353;kolstvo i zdravstvo.

&#381;upan Zrili&#263; sa suradnicima i svojim doma&#263;inima zatim je posjetio obnovljenu zgradu Doma zdravlja Zadarske &#382;upanije &#45; radne jedinice Biograd. Kako je kazala ravnateljica Doma zdravlja Zadarske &#382;upanije Renata Bek, u sklopu sanacije objekta koja je po&#269;ela 2007. godine, kompletno su obnovljene elektri&#269;ne i vodovodne instalacije, svi sanitarni &#269;vorovi, sustav grijanja i hla&#273;enja. Izgra&#273;en je i novi sanitarni &#269;vor te je zbog pobolj&#353;anja pristupa&#269;nosti zdravstvene za&#353;tite za osobe s invaliditetom ugra&#273;eno dizalo. Ukupna vrijednost investicije je 6,2 milijuna kuna, a sredstva su osigurana iz decentraliziranih sredstava kroz dvogodi&#353;nji prora&#269;un.

Ju&#269;era&#353;nji posjet &#382;upana sa suradnicima ovom objektu ujedno je i prvi slu&#382;beni posjet predstavnika &#381;upanije nakon adaptacije zgrade koja je zavr&#353;ena pro&#353;le godine pa mo&#382;emo kazati da je od danas radna jedinica Biograd i slu&#382;beno otvorena.

&#45; U biogradskom Domu zdravlja u zakupu je &#353;est timova op&#263;e medicine, &#269;etiri stomatolo&#353;ka tima, jedan pedijatrijski tim, jedan ginekolo&#353;ki, medicinsko&#45;biokemijski te jedan zubotehni&#269;ki tim, nabrojila je ravnateljica dr. Renata Bek.

Za kraj posjeta Biogradu &#382;upan Zrili&#263; je obi&#353;ao Specijalnu bolnicu za ortopediju Biograd na Moru, jednu od &#353;est zdravstvenih ustanova kojoj je osniva&#269; Zadarska &#382;upanija. Nakon obilaska bolnice ravnatelj dr. Branko Uhoda upoznao je &#382;upana s radovima vrijednim &#353;est milijuna kuna koji su upravo u tijeku i &#269;iji se zavr&#353;etak o&#269;ekuje za mjesec dana. Najavio je radove na obnovi bazena za bolni&#269;ke pacijente i kuhinje te dogradnji novih kapaciteta koji &#263;e pomo&#263;i u razvoju zdravstvenog turizma. Tako&#273;er je zahvalio na nesebi&#269;noj pomo&#263;i Zadarske &#382;upanije u financiranju raznih projekata bolnice te nabavi novih ure&#273;aja.

BIOGRAD POVE&#262;AO PRORA&#268;UN!

Biograd unato&#269; op&#263;epoznatoj svjetskoj financijskoj krizi, kao da je krenuo &quot;kontra cilog svita&quot; ponudiv&#353;i svoj antirecesijski program. Iako se recesija uvukla u na&#353;e gospodarstvo, a time i druge djelatnosti, &#269;ini se da Biograd uop&#263;e ne osje&#263;a posljedice krize. Umjesto da smanjuju prora&#269;un, kako to jedna za drugom &#269;ine lokalne uprave i samouprave u Hrvatskoj, Biogra&#273;ani &#263;e ga nakon tromjese&#269;nog obra&#269;una pove&#263;ati &#269;ak za 9 milijuna kuna, od 37 na 46 milijuna. Takav prijedlog prora&#269;unske izmjene i dopune Gradskog poglavarstva bit &#263;e predlo&#382;en vije&#263;nicima Gradskog vije&#263;a na usvajanje na sjednici koja &#263;e se odr&#382;ati sutra nave&#269;er, u petak.

Svojevrsnim financijskim transferom zbog pla&#263;anja naknade Hrvatskim &#353;umama za izgradnju zabavnog centra Grad &#263;e odvojiti 6 milijuna kuna koje su uprihodili prodajom navedenog zemlji&#353;ta. Hvalevrijednim isho&#273;enjem kapitalnih potpora iz dr&#382;avnog prora&#269;una za 2,9 milijuna kuna isti &#263;e se iznos raspodijeliti za pove&#263;anje izdvajanja za &#352;RU Podlanica (450.000 kn), izgradnju druge faze Gradskog groblja (900.000 kn), adaptaciju Gradske knji&#382;nice (750.000 kn), dje&#269;ji vrti&#263; u hotelu Albamaris (527.000 kn) i Zavi&#269;ajni muzej (85.000 kn) te u stavci &quot;posebna prora&#269;unska sredstva&quot; za podr&#353;ku glazbenoj manifestaciji Porin (100.000 kn).

Na posljednjoj sjednici u ovom sastavu na kojoj &#263;e pored &#269;lanova Gradskog poglavarstva i Vije&#263;a nazo&#269;iti i &#269;lanovi Vije&#263;a mjesnih odbora kojima tako&#273;er prestaju &#269;etverogodi&#353;nji mandati, izme&#273;u ostalog, donijet &#263;e se odluka o osnivanju Gradske lu&#269;ke uprave Biograd na Moru &#45; Tkon, zbog upravljanja, izgradnje i kori&#353;tenja luka Biograd i Tkon, odnosno odvajanje od &#381;upanijske lu&#269;ke uprave. Bit &#263;e to i prva uop&#263;e samostalna Lu&#269;ka &#382;upanija u Zadarskoj &#382;upaniji. Gradski vije&#263;nici trebali bi donijeti i odluku o usvajanju Prometne studije grada Biograda, odluku o dono&#353;enju izmjena i dopuna Prostornog plana ure&#273;enja grada Biograda, razna razrje&#353;enja, nova imenovanja i drugo, u &#269;ak 23. to&#269;ke dnevnog reda prije zajedni&#269;kog, prigodno&#45;opro&#353;tajnog domjenka.

ZDRAVSTVENI TURIZAM

Najzanimljiviji biogradski DPU je onaj koji obuhva&#263;a isto&#269;ni predio od Ortopedske bolnice. Tu se predvi&#273;a gradnja stara&#269;kog doma i zatvorenog bazena. Biograd je, naime, u&#353;ao u &#382;upanijsku mre&#382;u domova te vrste, a na tom se mjestu planira gradnja doma s 90 le&#382;ajeva. Zatvoreni bazen gradio bi se po uzoru na onaj u Koprivnici, ponajprije zbog Vaterpolskog kluba &quot;Biograd&quot; koji je samo zbog nedostatka zatvorenog bazena odbio sudjelovati u prvoj ligi. Za Grad je to, priznaje gradona&#269;elnik, ipak preveliki financijski zalogaj. Dom umirovljenika ko&#353;tao bi oko 12 milijuna kuna, a bazen oko 25 milijuna, stoga &#263;e se u cijelom projektu tra&#382;iti podr&#353;ka ministarstava razvitka, turizma i zdravstva. Na tu bi se zonu naslonila i zona Specijalne bolnice za ortopediju Biograd, &#269;ime bi se stvorili preduvjeti za zamah zdravstvenog turizma.

Izvor: Zadarska &#382;upanija (www.zadarska&#45;zupanija.hr)</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Antirecesijske mjere ne&#263;e spasiti tr&#382;i&#353;te nekretnina</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/antirecesijske-mjere-nee-spasiti-trite-nekretnina/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/antirecesijske-mjere-nee-spasiti-trite-nekretnina/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Antirecesijske mjere ne&#263;e spasiti tr&#382;i&#353;te nekretnina
Dubinu krize na tr&#382;i&#353;tu stambenih nekretnina priznaju ve&#263; mjesecima svi relevantni akteri. Prepoznala ju je i Vlada koja je me&#273;u antirecesijskim mjerama istaknula i mjeru za poticaj prodaje stambenih nekretnine putem subvencioniranja kamatnih stopa i pregovora s bankama i investitorima o povoljnijim uvjetima kupnje. Mjera svoju uspje&#353;nost bazira na, kako ministar Ivan &#352;uker ka&#382;e, solidarnom poslovanju, gdje se o&#269;ekuje od poslovnih banaka da &#263;e spustiti ili zamrznuti rast kamatnih stopa,a od investitora da se odreknu dijela profita.
&#381;arko Kova&#269;i&#263; iz Ilirika nekretnina dr&#382;i da sve  antirecesijske mjere imaju prvenstveno psiholo&#353;ki efekt,a da je za tr&#382;i&#353;te nekretnine klju&#269;na stabilnost kune. &#39;Nakon vremena heroizma iz Domovinskog rata, zatim konzumerizma koje je grani&#269;ilo s investicijskom histerijom, nastupilo je vrijeme oklijevanja. Oklijevali su posebno mali investitori i nisu odlazili u banke  tra&#382;iti  kredite za kupnju nekretnina boje&#263;i se rasta te&#269;aja i kamatnih stopa&#39;, obja&#353;njava Kova&#269;i&#263;. Uspore&#273;uju&#263;i tr&#382;i&#353;te nekretnina s tr&#382;i&#353;tem kapitala nagla&#353;ava kako se ne mo&#382;e o&#269;ekivati da &#263;e cijene drasti&#269;no padati niti da &#263;e tr&#382;i&#353;te vrlo brzo regulirati cijene, poput tr&#382;i&#353;ta kapitala, jer je svijet nekretnina potpuno netransparentan.

&#39;Mnoge gra&#273;evinske tvrtke &#263;e bankrotirati jer njihovi &#269;elnici nisu fleksibilni, te imaju druga&#269;iju logiku nego &#269;elnici na financijskom tr&#382;i&#353;tu. Ako kupite dionicu tvrtke ni&#353;ta vas ne ve&#382;e za tu kompaniju i mo&#382;ete elegantno prihvatiti gubitak od 20 posto i prodati je. Nekretnine su opipljive  i vidljive, a  njihovi vlasnici se za njih emotivno ve&#382;u&#39;, govori Kova&#269;i&#263;.

Upozorava da je ve&#263; sada ve&#263;ina investitora prezadu&#382;ena, ali imaju iluziju da &#263;e opstati i ne &#382;ele&#263;i priznat mali gubitak sada, Kova&#269;i&#263; upozorava, poslije &#263;e izgubiti sve. 

U Ingri (ZSE:INGR&#45;R&#45;A), jednoj od kompanija s respektabilnim udjelom stambenih nekretnina u portfelju ne razmi&#353;ljaju o spu&#353;tanju cijena.

&#39;Antirecesijske mjere su tek objavljene i ne&#263;emo prije dublje analize izlaziti u javnost s informacijama o daljnjim potezima&#39;, objasnio je Danko Dru&#382;ijani&#263; iz Ingre.

U slab utjecaj antirecesijskih mjera vjeruje i Marina Mihaljinac, direktorica agencije za nekretnine Zagreb West, koja tvrdi da takve mjere ne mogu potaknuti tr&#382;i&#353;te barem pola godine. Kao svoje iskustvo navodi potpuni prestanak realizacije kupnje nekretnina putem kredita ve&#263; se, ka&#382;e, isklju&#269;ivo kupuje gotovinom. Mihaljinac dr&#382;i da &#263;e recesija na tr&#382;i&#353;tu potrajati s obzirom na ogromnu koli&#269;inu neprodanih stanova, a potvr&#273;uje i Kova&#269;i&#263;ev stav o velikim problemima za investitore koji su u&#353;li u kreditne linije.

Agencije za nekretnine rade na rubu legalnosti ? 

Dubravko Ranilovi&#263;, predsjednik Udru&#382;enja agenata za nekretnine nedavno je, podsjetimo, izjavio kako je tr&#382;i&#353;te u takvom stanju da bi veliki broj agencija za trgovinu nekretninama mogao propasti.

Taj scenarij za na&#353;e sugovornike nije neo&#269;ekivan me&#273;utim kao razloge navode na&#269;in rada i poslovanja konkurencije, a ne tek recesiju u prodaji. ‘’Ve&#263;ina  agencija radi na granici legalnosti’’, uvjeren je Kova&#269;i&#263;, koji navodi da su mnoge agencije kako bi prikupile &#353;to ve&#263;u bazu klijenata i ugovora od investitora, podizale cijene nekretnine na nerealnu visoku razinu &#269;ime su &#353;tetile tr&#382;i&#353;tu.

Mihaljinac pak isti&#269;e skora&#353;nje stupanje na snagu Zakona o agencijama, koji &#263;e biti u primjeni od 3.travnja.

&#39;Ve&#263;ina agencija na tr&#382;i&#353;tu je &#39;one man show&#39; i ne zadovoljavaju niti osnovne zakonske uvjete za poslovanje&#39;, nagla&#353;ava Mihaljinac.

Imat &#263;e ka&#382;e mnogo problema i agencije koje se isklju&#269;ivo bave prodajom, koja se dr&#382;i agentica, bez obzira na mjere i poticaje ne&#263;e uspjeti zna&#269;ajno pokrenuti tako skoro.
 

Izvor: Seebiz | Poslovne vijesti</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>NATO nas &#353;titi</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/nato-nas-titi/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/nato-nas-titi/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Nakon &#353;to je veleposlanica Grabar Kitarovi&#263; deponirala ratifikacijske dokumente u ameri&#269;ki State Department, Hrvatska je i formalno postala &#269;lanica najmo&#263;nijeg vojno politi&#269;kog saveza.
Polaganjem hrvatskog ratifikacijskog dokumenta u State Departmentu Hrvatska je postala punopravna &#269;lanica Saveza, i kao takva &#263;e sudjelovati na sastanku na vrhu NATO&#45;a u Strasbourgu i Kehlu 3. i 4. travnja na kojem &#263;e se proslaviti 60. obljetnica Saveza. U ime Hrvatske na sve&#269;anosti u State Departmentu dokumente je polo&#382;ila hrvatska veleposlanica u SAD&#45;u Kolinda Grabar Kitarovi&#263;. Na sve&#269;anosti u State Departmentu zamjenik dr&#382;avne tajnice James Steinberg prihvatio je instrumente o pristupu Hrvatske i Albanije u Sjevernoatlantski sporazum za koji je vlada Sjedinjenih Dr&#382;ava depozitar. U trenutku kada je zaprimio instument o pristupanju Hrvatska i Albanija postale su NATO saveznice. Ovo je povijesni trenutak u kojem je Hrvatska postala &#269;lanica NATO&#45;a, u cijelosti predana vrijednostima, interesima i na&#269;elima svih na&#353;ih saveznika. &#268;lanstvo u NATO&#45;u bilo je cilj svih na&#353;ih vlada od stjecanja neovisnosti&quot;, kazala je veleposlanica Grabar Kitarovi&#263;.

&quot;Euroatlantska orijentacija bila je i ostaje temeljni okvir kroz koji Hrvatska ostvaruje svoje nacionalne ciljeve&quot;, naglasila je.

&#268;estitaju&#263;i Albaniji, hrvatska veleposlanica je istaknula da &#263;e ulazak dviju zemalja u NATO &quot;donijeti prosperitet i stabilnost u jugoisto&#269;nu Europu&quot;, koji &#263;e se u cijelosti realizirati kada sve zemlje regije postanu &#269;lanicama NATO&#45;a i Europske unije.

Grabar Kitarovi&#263; tako&#273;er je istaknula &quot;sna&#382;no vodstvo SAD u pro&#353;irenju NATO&#45;a&quot; i zahvalila na &quot;svoj potpori, savjetima i prijateljstvu koje je SAD pokazao prema Hrvatskoj na putu u NATO&quot;.

Primanje Hrvatske u NATO u&#382;ivalo je dvostrana&#269;ku potporu u ameri&#269;kom Kongresu te kod predsjednika i drugih najvi&#353;ih du&#382;nosnika sada&#353;nje i prethodne administracije, a u pripremama za &#269;lanstvo klju&#269;nu ulogu odigrala je suradnja kroz Jadransku povelju i druge regionalne incijative, dodala je Grabar Kitarovi&#263;.

&quot;Hrvatska je odlu&#269;na preuzeti svoj dio odgovornosti za sigurnost i stabilnost u svijetu, uklju&#269;uju&#263;i Afganistan i druga mjesta&quot;, kazala je.

Isti&#269;u&#263;i da je RH pro&#353;la transformaciju od zemlje koja je primala do one koja pru&#382;a sigurnost i koja danas stoji uz bok SAD&#45;u i drugim saveznicima, veleposlanica je kazala da Hrvatska taj uspjeh duguje svojem vodstvu i narodu, te onima koji su dali &#382;ivote za njezinu slobodu.

&quot;Dopustite mi da vam pru&#382;im jamstva da mo&#382;ete ra&#269;unati na Hrvatsku kao na odgovornog i pouzdanog saveznika&quot;, rekla je na sve&#269;anosti veleposlanica Grabar Kitarovi&#263;.

Zamjenik ameri&#269;ke dr&#382;avne tajnice James Steinberg, u svom je istupu ocijenio da je ulazak u NATO &quot;ogromno postignu&#263;e na samo za vlade Hrvatske i Albanije ve&#263; i za njihove narode, koji su pokazali predanost u te&#353;kom poslu ispunjenja visokih kriterija za ulazak u NATO&quot;.

Ponosni smo na va&#353;a postignu&#263;a i pozdravljamo doprinos koji dajete regionalnoj stabilnosti i va&#382;noj misiji NATO&#45;a u Afganistanu, kojoj predsjednik Barack Obama i dr&#382;avna tajnica Hillary Clinton posve&#263;uju veliku pozornost, rekao je.

&#268;estitaju&#263;i Hrvatskoj i Albaniji kao &quot;najnovijim &#269;lanicama NATO&#45;a&quot;, Steinberg je izrazio predanost nove ameri&#269;ke administracije politici &quot;otvorenih vrata&quot; i daljnjem &#353;irenju NATO&#45;a na &quot;sve europske zemlje koje poka&#382;u aspiraciju za &#269;lanstvo i ispune kriterije&quot;.

Posebno je istaknuo da je Makedonija dobrodo&#353;la u &#269;lanstvo &#269;im rije&#353;i spor oko imena s Gr&#269;kom, te najavio aktivnu suradnju SAD s BiH i Crnom Gorom u njihovom pribli&#382;avanju &#269;lanstvu u Savezu, posebno kroz Jadransku povelju. Izrazio je &quot;duboku predanost SAD&#45;a dugoro&#269;noj stabilnosti&quot; jugoisto&#269;ne Europe, za koju je ocjenio va&#382;nim daljnje &#353;irenje NATO u regiji.

Steinberg je tako&#273;er naglasio kako je uloga NATO&#45;a uklanjanje naslije&#273;a Hladnog rata i &#353;irenje stabilnosti izvan njegovih granica, na cijelu Europu.

&quot;Kao &#269;lanica NATO&#45;a Albanija je spremna preuzeti sve izazove i odgovornosti koje sudjelovanje u Savezu podrazumijeva&quot;, rekao je veleposlanik Sallabanda, posebno zahvaliv&#353;i vladi SAD kao najzaslu&#382;nijoj za &#269;lanstvo njegove zemlje u NATO&#45;u.

Ameri&#269;ka vlada pozdravila je zavr&#353;etak procesa ratifikacije uo&#269;i 60. obljetni&#269;kog summita NATO&#45;a 3. i 4. travnja na kojem &#263;e svoje mjesto punopravnih &#269;lanica prvi puta zauzeti hrvatski premijer i predsjednik Ivo Sanader i Stjepan Mesi&#263;, te najvi&#353;i albanski du&#382;nosnici.

Ispunjen jedan od dva strate&#353;ka cilja
&quot;Republika Hrvatska je imala dva strate&#353;ka vanjskopoliti&#269;ka cilja: ulaz u EU i NATO. Danas je ostvaren prvi od tih dvaju ciljeva, postajemo punopravna &#269;lanica NATO saveza i time smo ostvarili sigurnost za na&#353;u zemlju&quot;, rekao je, povodom ulaska Hrvatske u NATO, predsjednik Stjepan Mesi&#263;.

&quot;Me&#273;utim, NATO savez nije samo vojni savez ve&#263; i savez koji &#353;titi demokratske vrijednosti pa ulazak u taj Savez potvr&#273;uje kako je Hrvatska usvojila i brani visoke demokratske standarde&quot;, nastavio je hrvatski predsjednik.

&quot;Ulaskom u NATO Hrvatska ulazi u krug gospodarski razvijenih zemalja s kojima &#263;e mo&#263;i razvijati gospodarske odnose intenzivnije nego do sada &#353;to &#263;e se sigurno odraziti i na na&#353;e gospodarstvo&quot;, zaklju&#269;io je hrvatski predsjednik, te &#269;estitao i Albaniji koja je u srijedu, zajedno s Hrvatskom, postala nova &#269;lanica NATO&#45;a.

Hrvatski Sabor ratificirao je Washingtonski ugovor 25. o&#382;ujka i poslao ga, na poziv glavnog tajnika NATO&#45;a, u Washington.

Hrvatska i Albanija dobile su pozivnicu 3. travnja 2008. godine na summitu u Bukure&#353;tu. U Bruxellesu je 9. srpnja 2008. 26 veleposlanika zemalja &#269;lanica NATO&#45;a potpisalo protokol o pro&#353;irenju Saveza na Hrvatsku i Albaniju. Time predstavnici tih dviju zemalja mogu sudjelovati na gotovo svim sastancima Saveza. Nakon toga je slijedio proces ratifikacije u zemljama &#269;lanicama NATO&#45;a.
Izvor: Net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Slu&#269;aj banka</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/sluaj-banka/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/sluaj-banka/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Nedavno smo &#269;itali u nekim &#269;lancima kako se dizanje love iz banaka bez znanja vlasnika vrlo &#269;esto doga&#273;a i kod nas.Bez obzira na razli&#269;ite prijedloge i savjete stru&#269;njaka, kao npr sakrij rukom pin ili novinama ako ih ima&#353; pri ruci. Za neke to zvu&#269;i suludo, ali ipalk za neke to je &#269;ista zbilja. Ne bi to bilo toliko interesantnio i zbunjuju&#263;e da na&#353;e banke (ili ve&#263;inom strane) izlaze u susret svojim klijentima pa ih utje&#353;e vra&#263;aju&#263;i im novac, nego ih otpile kao da su sav taj novac na&#353;li na cesti. Onaj koji ne dobiva novac od bake, tetke ili tatice zna kako je te&#353;ko do&#263;i do kune. Kao &#269;lan jedne web stranice i njihovog foruma saznah za slu&#269;aj „Ukradi novac s ra&#269;una“ i ponudih se kolegi napisati &#269;lanak kako bi svi stvarno pripazili na svoje ra&#269;une i po svemu sude&#263;i dr&#382;ali bolje novac u &#269;arapi pod jorganom i naposlijetku krevetom. Opcija ne za 5, nego za 7.
Evo slu&#269;aja, dodu&#353;e malo ispravljeno ali to je to.
„Imam ra&#269;un u Erste banci ve&#263; nekoliko godina. Prije 14 dana sa ra&#269;una je netragom nestalo 900kn. Odmah sam to prijavio banci jer kako ka&#382;u brzina je va&#382;na u tim slu&#269;ajevima. Odgovor je da ne mogu ni&#353;ta telefonski ve&#263; da moram do&#263;i u mati&#269;nu banku. U Zagreba&#269;kom prometu to je jo&#353; dodatnih sat vremena. I kad kona&#269;no stignem u banku, moram stati u red sa ostalim ljudima koji pla&#263;aju ra&#269;une, zna&#269;i jo&#353; se gubi na vremenu od 30 do 60 min.
Na &#353;alteru sam pisao izjavu da nisam podizao novac. Ka&#382;u javiti &#263;emo se za koji dan!? Pitam, treba li blokirati karticu na &#353;to je bio odgovor „ Pa ne znam, mo&#382;da, ako Vi &#382;elite“ Odgovor za iznena&#273;enje mozga. Karticu nisu blokirali, pa sam zatra&#382;io sav novac s ra&#269;una.
Kako sam nezaposlen, meni je 900 kn jako veliki novac, a oni se evo ve&#263; 14 dana ne javljaju i nemam nikakve informacije. Eto koliko banka brine o svojim klijentima. Mo&#382;da da na ra&#269;unu le&#382;i brojka od 7 nula dalo bi se razgovarati i iza zatvorenih vrata, a ne na &#353;alteru.„
I naposlijetku, jedan mali savjet bankama, provjerite svoje zaposlenike jer zapo&#353;ljavanje ljudi koji imaju te&#269;ajeve (&#269;ast iznimkama) nije prihvatljivo. Tko nam jam&#269;i da je netko kriv izvana? Ubrzajte malo produktivnost svojih djelatnika jer imam jo&#353; tema koje bi mogle iz&#263;i na vidjelo kao slu&#269;aj s ZABA bankom gdje sam 4 puta poku&#353;avala dobiti novi pin i karticu koju sam blokirala. Na kraju sam u o&#269;aju zatvorila ra&#269;un i podigla novac. Ima jo&#353;.......Drugom prilikom .......za sad to je to......
Izvor: portal grad&#45;brod.info</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Apartments Biograd, private accommodation Biograd</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/apartments-biograd-private-accommodation-biograd-skver-tours-in-biograd-cro/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/apartments-biograd-private-accommodation-biograd-skver-tours-in-biograd-cro/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Apartments Biograd, private accommodation, Travel Agency &#45; Biograd Skver Tours
Croatia is a country located in Central Europe; but many travelers are unaware of the hot destination spot that is Biograd, Croatia.  However, Skver Tours, a Travel Agency Biograd knows all of the best&#45;kept secrets in around the city; and theyre willing to share them with you via their beautiful Private accommodation Biograd. Indeed if youre looking for inexpensive Apartments Biograd, youve come to the right place.

Also known as Biograd na Moru, this quant city boasts a population of just over 6,000 and offers some breathtaking views of the Adriatic Sea on the Western coast of the city.. And thanks to Skver Tours, the number one Travel Agency Biograd, you can make your home in one of the remarkable Apartments Biograd overlooking the Pasman Island. If its a Private accommodation Biograd that you are after, look no further than Skver Tours. But just because the citys roots are based on medieval history and tradition doesnt mean that Biograd is lacking by any means; in fact, its just the opposite. Here you can find a wealth of activities such as various adventures and excursions, nature walks, water sports and plenty of beach activities. You can take a day&#45;long trip to the Nature Park Tela&#353;&#269;ica, a series of over 100 small islands, go rafting, canoeing or kayaking through the awe&#45;inspiring Zrmanja Canyon, or take a look at the many beautiful waterfalls of Nacionalni Park Krka, and there are plenty of antiques and stunning architecture to look at in Zadar and Sibenik. And the nightlife in and around Biograd is sure to please everyones tastes, as well. But if youre into winter sports, Skver Tours can provide you with an unforgettable winter vacation on ski tracks and trails that are meant for all ages and all skill levels. Biograd na Moru really does have something to offer for every single member of your  family.

If Biograd na Moru, Croatia sounds like the place for you, or even if you are just considering Apartments Biograd for rent or purchase, Skver Tours can help make all of your dreams into a reality. We are a Travel Agency Biograd that cares about our community, our citizens, and even outsiders who hope to take up residence and  make a living here, as well. We have access to some of the best Private accommodation Biograd has to offer, and our prices simply cannot be beat by anyone, anywhere.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Za sve su &#8220;krivi&#8221; ti predivni Pako&#353;tanci</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/za-sve-su-krivi-ti-predivni-pakotanci/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/za-sve-su-krivi-ti-predivni-pakotanci/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Pako&#353;tane &#45; mjesto s ne&#353;to vi&#353;e od dvije tisu&#263;a stanovnika ima vjerojatno najve&#263;i postotak stranih nevjesta u dr&#382;avi. Tako su pako&#353;tanske nevjeste do&#353;le iz daleke Australije, Indonezije, Egipta, Rusije, Italije, Njema&#269;ke, po dvije nevjeste iz Francuske, &#268;e&#353;ke i Gr&#269;ke, tri iz Crne Gore, pet iz Bosne i Hercegovine, nekoliko iz Slovenije, Makedonije...
Pako&#353;tane &#45; mjesto poznato po generalu Anti Gotovini, arhitektu Lucijanu Vranjaninu, kiparu Franji Vranjaninu, oto&#269;i&#263;u Sv. Justina kao i po Pako&#353;kim ma&#382;oretkinjama. No malo je poznato da se u ovom mjestu s ne&#353;to vi&#353;e od dvije tisu&#263;a stanovnika znatan broj momaka o&#382;enio za strankinje.

Tako su pako&#353;tanske nevjeste do&#353;le iz daleke Australije, Indonezije, Egipta, Rusije, Italije, Njema&#269;ke, po dvije nevjeste iz Francuske, &#268;e&#353;ke i Gr&#269;ke, tri iz Crne Gore, pet iz Bosne i Hercegovine, nekoliko iz Slovenije, Makedonije...

&#45; Pored o&#269;itog &#353;arma Pako&#353;tanaca, za ovaj svojevrsni fenomen dio krivice sigurno pripada i ljetovali&#353;tu Club Mediteranee u Pako&#353;tanima, gdje su neke od na&#353;ih nevjesta ili ljetovale ili radile. A kako je Club Mediteranee rasprostranjen po cijelom svijetu u tim ljetovali&#353;tima su radili i Pako&#353;tanci. Dakako, Pako&#353;tane je zna&#269;ajna top turisti&#269;ka destinacija u kojoj se turizam razvija od &#353;ezdesetih godina, kada se grade turisti&#269;ka naselja i ostali, vrhunski turisti&#269;ki smje&#353;taji, te smo proteklu godinu prestigli broj od 420.000 no&#263;enja, govori Danijela Vulin, direktorica TZO Pako&#353;tane.

&#45; Zahvaljuju&#263;i ekoudruzi DAN i njenim voditeljicama, trima prosvjetnim djelatnicama, Dijani Vukoji, Ankici Kova&#269;i&#263; i Nives Mari&#263;, te Op&#263;ini Pako&#353;tane i Turisti&#269;koj zajednici za prvu proslavu prve godi&#353;njice osnutka udruge hvalevrijednim projektom pod nazivom &quot;Lijepo je biti razli&#269;it&quot;, prije 10&#45;ak dana predstavile su pako&#353;ke nevjeste najprije svojim Pako&#353;tanima, a putem Zadarskog lista i cijelom svijetu.

&#45; Projektom &quot;Lijepo je biti razli&#269;it&quot;, kojim pako&#353;tanske nevjeste prezentiraju posebnosti svojih dr&#382;ava ro&#273;enja, gastronomiju, kulturu, glazbu, tradiciju i etnoobi&#269;aje, &#382;elimo izraziti mulitikulturnost Pako&#353;tana, bogatstvo i ljepotu u razli&#269;itostima, rekla nam je Dijana Vukoja dodaju&#263;i kako se svaka od nevjesta morala itekako truditi naviknuti na druga&#269;ije uvjete &#382;ivota, jezik, obi&#269;aje i uklopiti se u svakodnevicu Pako&#353;tana.

&#45; Morale su puno u&#269;iti, ali smo mi puno toga nau&#269;ile od njih, rekla nam je Dijana Vukoja.

Za potrebe reporta&#382;e odazvalo se 11 pako&#353;kih nevjesta. &#352;to zbog radnih obveza, &#353;to zbog sezonskih viroza ostale nevjeste su ispri&#269;ale svoj nedolazak. Me&#273;u njima i Francesca Gotovina, supruga Branimira Gotovine, polubrata generala Ante.
Jezik kao prva prepreka

Egip&#263;anki Gamili Stojanov, profesorici engleskog jezika iz Kaira, kod dolaska u Pako&#353;tane prije 20 godina jedna od pote&#353;ko&#263;a koje je morala svladati bio je i hrvatski jezik. Osobito gramatika, i to posebno pade&#382;i i rodovi. Stoga, je Gamila marljivo po&#269;ela u&#269;iti hrvatski. Ova je Egip&#263;anka morala nau&#269;iti ne samo hrvatski knji&#382;evni jezik, ve&#263; i dijalekt.

&#45; Stvarno bi bilo lijepo kad bi za sve nas nevjeste bio organiziran te&#269;aj hrvatskog jezika, sa smije&#353;kom na licu poru&#269;uje Gamila kojoj je po dolasku ipak najvi&#353;e nedostajalo za&#269;ina u hrani.

&#45; Vi&#353;e se ne bunim jer je ovdje znatno lak&#353;e kuhati nego u mom rodnom Egiptu. Egipatsku kuhinju &#269;ine jela koja su uglavnom na bazi povr&#263;a, uz obilnu upotrebu aromati&#269;nog bilja, a meso se koristi tek kao za&#269;in jelu. Egipatski grah, salate od narana&#269;a i maslina s kuminom, salate michoteta, tigrove loptice i vinske torte su za prste polizati. Dalmatinska kuhinja bazira se uglavnom na laganim namirnicima. Ni&#353;ta lak&#353;e, stavi&#353; u lonac i samo &#269;eka&#353;, smije&#353;e&#263;i se govori Gamila koja je svog supruga, elektrotehni&#269;ara Nedjeljka Stojanova upoznala u Kairu gdje je radio u naftnoj kompaniji. Nedjeljko ju je dvije godine pri&#269;ekao dok nije zavr&#353;ila studij engleskog jezika te su bra&#269;ni &#382;ivot u kojem imaju &#269;ak &#269;etvero djece, nastavili u Pako&#353;tanima. Nakon dolaska u Pako&#353;tane strpljivo se navikavala na novu kulturu, obi&#269;aje, kuhinju, ali i znatno hladniju klimu.

&#45; Moj Pako&#353;tanac me dobro prevario. Iz Kaira koji ima 18 milijuna stanovnika u Pako&#353;tane sam do&#353;la ljeti i sve je bilo super. Bilo je vru&#263;e, puno turista, gu&#382;va kao u mojoj domovini. A onda je pro&#353;lo ljeto i zavr&#353;ila turisti&#269;ka sezona, zapo&#269;ela je opaka i hladna bura. A &#353;to da ka&#382;em, morala sam se priviknuti, ka&#382;e ova simpati&#269;na Egip&#263;anka.

Najmla&#273;a pako&#353;tanska nevjesta je Sylvia Krpeta ro&#273;ena Wrublewski koja je u Pako&#353;tane do&#353;la iz Njema&#269;ke.

&#45; Ljetovala sam u Pako&#353;tanima gdje sam mog Ivicu, sad rend&#382;era na Vranskom jezeru upoznala dok je radio kao konobar u Gabre. Trogodi&#353;nje poznanstvo i simpatija prerasli su u ljubav koja je prije dvije urodila brakom. Odmah smo vidjeli kako smo du&#353;e. Ja sam iz njema&#269;kog grada Bielefelda, doma nogometnog kluba Arminia, a Ivica je strastveni torcida&#353;. Dok pri&#269;a Sylvia u naru&#269;ju dr&#382;i sin&#269;i&#263;a Fabiana.
Zlatni pir u Hrvatskoj

&#45; U Hrvatskoj su obitelji brojnije i kvalitetnije, pogotovo zato jer obi&#269;no samo otac radi, a majka je kod ku&#263;e i brine se o djeci. U Njema&#269;koj djeca se brzo otu&#273;uju, jer roditelja nema po cijeli dan kod ku&#263;e. Osim toga zbog vrlo skupih re&#382;ija i stanarine, oba roditelja su primorana raditi, a za to vrijeme djeca su sama kod ku&#263;e te se vrlo brzo okre&#263;u ulici, lo&#353;em dru&#353;tvu i drogi. Prednost &#382;ivljenja u Njema&#269;koj je u radnim navikama i discipliniranosti na svim podru&#269;jima ljudske djelatnosti. No, o povratku u Njema&#269;ku i ne razmi&#353;ljam jer tu &#382;elim &#382;ivjeti, do&#269;ekati zlatni pir, ostarjeti, poru&#269;ila je Sylvia.

 Fabienne &#352;arin i Guylaine Ra&#353;in, Francuskinje koje dolaze iz razli&#269;itih krajeva Francuske svoje supruge Pako&#353;tance upoznale su u Clubu Mediteranee gdje su radile. Fabienne, supruga Belmonda &#352;arina s kojim zajedno radi u tvornici ribe Dal Maru, majka 12&#45;godi&#353;njakinje Marike i 9&#45;godi&#353;njeg Marka, dolazi s francuskog sjevera, uz samu granicu s Belgijom.

&#45; &#381;ivjeli smo sedam godina u Francuskoj dok smo se prije pet godina nastanili ovdje u ovom prelijepom mjestu. Moja Marika je do&#353;la u drugi razred pako&#353;tanske &#353;kole te smo zajedno u&#269;ile nimalo lak hrvatski jezik, prisje&#263;a se Fabienne.
U malom mjestu pokraj mora

Guylaine, supruga Ante Ra&#353;ina, majka troje djece, ponosno isti&#269;e da je francuska Bretagna njezin rodni kraj.

&#45; &#381;ivjela sam uz obalu Atlantika, u malom mjestu koji se zove Plouemel, na novoj Azurnoj obali. I sad sam u malom mjestu pokraj mora. Supruga sam upoznala u Clubu Mediteranee u Turskoj prije 13 godina. Pako&#353;tanci su me izvrsno prihvatili. Ovdje pri&#269;am o svojoj zemlji i obi&#269;ajima a kad odem u Bretagnu Francuzima pri&#269;am o ljepotama Pako&#353;tana, Hrvatske, govori Guylaine koja u Pako&#353;tanima ima uspje&#353;nu turisti&#269;ku agenciju &quot;Dalmagite&quot;.

Grkinja Spiriduli &#352;arliji, koja u braku sa suprugom Antom ima troje djece i Ermioni Kazija koja u braku s Mladenom ima &#269;ak &#269;etvero djece, ve&#263; su i zaboravile &#353;to to zna&#269;i u&#269;iti hrvatski jezik. A kako i ne bi kad je Grkinja s Krfa Spiridula 33, a Ermioni 38 godina u Pako&#353;tanima. I one su radile u Clubu Mediteranee, Spiridula u Gr&#269;koj, a Ermioni u &#352;vicarskoj, gdje su im radili i mu&#382;evi. Za Hrvatsku i Gr&#269;ku ka&#382;u da su sli&#269;ne po temperamentu ljudi, pripravi hrane i brojnim obi&#269;ajima. Nedostaju im tek planta&#382;e naran&#269;i. Naravno, nije im se bilo lako priviknuti na malu sredinu, pogotovo na hrvatski jezik.

&#45; Svi su nas dobro prihvatili. Naravno i svekrve. Nismo se razumjele, pa se i nismo ni sva&#273;ale, uglas &#263;e Spiridula i Ermioni, fetive Pako&#353;tanke.

 &#268;ehinja Ru&#382;ena Juri&#269;in, sa suprugom Jankom je u braku ve&#263; 43 godine. Imaju dvoje djece i posljednjih 30 godina za stalno &#382;ive u Pako&#353;tanima. Supruga je upoznala tijekom ljetovanja. Osje&#263;a se nadasve udoma&#263;eno i prihva&#263;eno kao i Moskovljanka Viktorija Kazija, magistrica strojarstva. Viktorija se sa suprugom Damirom upoznala prije 20 i vi&#353;e godina dok je radio na moskovskom Velesajmu. S dvoje djece prvih 10 godina bra&#269;nog &#382;ivota proveli su u Moskvi. Ve&#263; 10 godina su u Pako&#353;tanima i jedino &#353;to joj nedostaje to je posao u struci.

Indone&#382;anka Djulija Maksan iz grada Surabaya na Javi, u pako&#353;ki Club Mediteranee do&#353;la je raditi 1988. godine te se zaljubila u &#381;eljka Maksana, sada konobara u kafi&#263;u Do&#273;i. U 19&#45;godi&#353;njem skladnom braku imaju troje. A kako voli pri&#269;ati, ka&#382;e, jezik joj nije bio problem. Dok je &#382;ivjela na Javi bila je aktivna &#269;lanica folklorne skupine. U Pako&#353;tanima joj je predivno iako osje&#263;a nostalgiju za svojom domovinom.

&#45; Na svojoj rodnoj Javi od udaje sam bila tek jednom. No, uskoro &#263;u s obitelji otputovati na Javu u posjet rodbini. Jedva &#269;ekam, ka&#382;e Indone&#382;anka Djulia.

&#268;ehinja Martina Hlavata  radila je u jednom butiku u &#269;e&#353;kom Prostejovu. A onda je pro&#353;lo ljeto do&#353;la na ljetovanje u Pako&#353;tane, zaljubila se do u&#353;iju te je uskoro o&#269;ekuje udaja za Pako&#353;tanca Krpetu. Australka Marie Kukin, &#269;iji su roditelji porijeklom iz Visa, bila je na ljetovanju u Hrvatskoj. Kako je u obitelji odgojena u hrvatskom duhu, ali i kao navija&#269;ica splitskog Hajduka, po&#382;eljela je ratne 1994. godine oti&#263;i na splitski Poljud.

&#45; Kako moja prijateljica i ja nismo imale prijevoz na utakmicu kao voza&#269; nam se ljubazno ponudio nao&#269;it Pako&#353;tanac Marjan Kukin. I ljubav je jednostavno planula. Dvije godine potom smo se o&#382;enili i sad imamo &#269;etvero djece. Pet godina smo &#382;ivjeli u Australiji, a potom smo se vratili u Pako&#353;tane.

Prednost &#382;ivljenja u Pako&#353;tanima Maria prije svega vidi u &#382;ivotu bez stresa. Osim toga, ljudi su vrlo otvoreni, srda&#269;ni i spremni bezuvjetno pomo&#263;i.

Izvor: Zadarski list</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Zaboravljena jela na&#353;ih baka adut turisti&#269;ke sezone</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/zaboravljena-jela-naih-baka-adut-turistike-sezone/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/zaboravljena-jela-naih-baka-adut-turistike-sezone/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Biogradski srednjo&#353;kolci su i ove godine u sportskoj dvorani Srednje &#353;kole Biograd  na Moru priredili gastro priredbu &quot;&#352;to su i kako kuhale na&#353;e bake&quot;. Na priredbi su sudjelovali brojni ugostitelji, hotelijeri i drugi gospodarstvenici iz Biograda, a me&#273;u uzvanicima su se na&#353;li i Ivan &#352;imuni&#263;, pro&#269;elnik Upravnog odjela za dru&#353;tvene djelatnosti Zadarske &#382;upanije i Ivan Knez, biogradski gradona&#269;elnik. Otvaraju&#263;i manifestaciju, ravnatelj &#353;kole Bo&#382;o Do&#353;en pozdravio je sve nazo&#269;ne naglasiv&#353;i da je manifestacija plod zajedni&#269;ke suradnje Srednje &#353;kole Biograd na Moru s gospodarskim tvrtkama Biograda te onih iz &#353;ireg gradskog okru&#382;enja.
&#45; Uvjeren sam da &#263;e i ova degustacija pomo&#263;i razvoju budu&#263;ih ugostiteljskih djelatnika i potaknuti na&#353;e ugostitelje da se neka od ovih starih jela na&#273;u na njihovim jelovnicima, rekao je Knez. Cilj degustacije je predstavljanje originalnih doma&#263;ih, starih jela biogradskog priobalja, Ravnih kotara i na&#353;ih otoka, koja su pripremale na&#353;e bake. Jela su pripremali u&#269;enici ugostiteljskog smjera zajedno sa svojim mentorima Pavom Valerijem, Renatom Polegubi&#263;&#45;Vla&#353;e i suradnikom Zdenkom Mikasom. Nakon &#353;to je don Zdenko Mili&#263; blagoslovio stolove, prisutni su mogli ku&#353;ati jela. Na stolovima se na&#353;lo vi&#353;e od 50, uglavnom zaboravljenih jela koja su pripremljena prema receptima na&#353;ih baka, a predstavljaju izvor zdrave prehrane kojoj se danas pridaje sve vi&#353;e pozornosti. Prisutni su mogli birati izme&#273;u jela od ribe, mesa, zatim jela od svje&#382;eg i suhog povr&#263;a te razli&#269;itih salata i drugih doma&#263;ih specijaliteta poput kruha ispod peke, prisnaca i sli&#269;nih specijaliteta. Posebnu pozornost okupljenih privukli su zaboravljeni specijaliteti poput &#269;i&#269;varde, le&#263;e, graha sikera&#353;a ili &#263;u&#263;ke te boba s blitvom i slaninom. Za vrijeme degustacije uzvanike su zabavljali &#269;lanovi biogradske Gradske glazbe i &#269;lanice KUD Kralj Tomislav.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kenijci uhitili Mladi&#263;a ili Had&#382;i&#263;a?</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/kenijci-uhitili-mladia-ili-hadia/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/kenijci-uhitili-mladia-ili-hadia/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Kenijska policija u Mombasi je uhitila 65&#45; godi&#353;njeg vlasnika ronila&#269;kog kluba vjeruju&#263;i kako je rije&#269; o haa&#353;kom optu&#382;eniku. Nije poznato radi li se o Mladi&#263;u ili Had&#382;i&#263;u.

Kako javlja AFP, 65&#45; godi&#353;njak je uhi&#263;en u raciji koju je kenijska policija provela u jednom ronila&#269;kom klubu. Poznato je da je nekad bio vi&#353;i vojni &#269;asnik, a policija vjeruje i da je haa&#353;ki optu&#382;enik. Ho&#353; uvijek nije poznato o kome se radi, no pretpostavlja se da je rije&#269; o Ratku Mladi&#263;u ili Goranu Had&#382;i&#263;u.

&quot;Jedan &#269;ovjek za kojeg sumnjamo da ga tra&#382;i Haa&#353;ki sud uhi&#263;en je danas poslije podne i trenuta&#269;no je na ispitivanju. Ako je nevin, oslobodit &#263;emo ga. Uzeli smo mu otiske prstiju, a sa nama &#263;e sura&#273;ivati i predstavnici Interpola.&quot;, izjavio je glasnogovornik kenijske policije Eric Kiraithe. Policajac je rekao kako su dobili dojavu da njihov uhi&#263;enik ondje &#382;ivi od 1998. godine, kada je investirao u hotelijerstvo na jugu obale.

Osumnji&#269;ena osoba se kenijskim istra&#382;nim tijelima predstavila kao strani investitor koji posjeduje veliki udio u hotelijerstvu.

Glasnogovornica Haa&#353;kog suda Olga Kavran, pak, tvrdi da o uhi&#263;enjima dvojce optu&#382;enika nemaju nikakvih informacija.

Glavni tu&#382;itelj haa&#353;kog suda Serge Brammertz, koji se nalazi u posjetu Beogradu kako bi ocijenio trud vezan uz uhi&#263;enje Mladi&#263;a i Karad&#382;i&#263;a, nije &#382;elio komentirati navodno uhi&#263;enje.

Rasim Ljaji&#263;, srpski ministar zadu&#382;en za suradnju s Haa&#353;kim sudom, izjavio je kako ne bi trebalo biti izena&#273;enja oko Brammertzova posjeta.

&quot;Vjerujem da &#263;e glavni tu&#382;itelj biti zadovoljan vi&#273;enim&quot;, izjavio je Ljaji&#263;.

Uhi&#263;enje Mladi&#263;a i Had&#382;i&#263;a glavni su uvjeti za ulazak Srbije u Europsku uniju.


Sud u Haagu, koji je 1993. godine osnovalo UN&#45;ovo Vije&#263;e sigurnosti kako bi se kaznili zlo&#269;inci iz rata nakon raspada Jugoslavije, ima jo&#353; samo dva preostala osumnji&#269;enika za ratne zlo&#269;ine za kojima je izdana tjeralica. Rije&#269; je o ratnom zapovijedniku bosanskih Srba Ratku Mladi&#263;u, koji je u bijegu ve&#263; 13 godina i koji se tereti za zlo&#269;in genocida, te vo&#273;i hratskih Srba Goranu Had&#382;i&#263;u, optu&#382;enom za zlo&#269;ine protiv &#269;ovje&#269;nosti.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kako u&#269;initi da mala stan djeluje ve&#263;e ?</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/kako-uiniti-da-mala-stan-djeluje-vee/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/kako-uiniti-da-mala-stan-djeluje-vee/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Kako u&#269;initi da mala stan djeluje ve&#263;e ?
1.	Obojite razli&#269;ite dijelove prostorije ili stana kontrastnim bojama. Dajte svakom dijelu stana svoju vlastitu boju. Obojite zidove ulaza ili hodnika va&#353;eg stana u neku zabavnu i veselu boju. Isto u&#269;inite za va&#353;u kuhinju i male i sakrivene dijelove va&#353;eg stana. To &#263;e stvoriti dojam da stvarate vi&#353;e prostora unutar va&#353;eg stana nego da sve obojite u jednu jedinu boju.
2.	Ponavljajte razli&#269;ite crte&#382;e, grafike i motive, kao &#353;to su moderni rubovi ili metalik tapete u kuhinji. To je jedan od zabavnijih na&#269;ina da stvorite dojam ve&#263;eg prostora za manji stan bez velikog pretjerivanja.
3.	Koristite svjetlije boje za podove. Bilo da imate drvene ili tvrde podove tepiha. Pod mo&#382;e biti u nekoj svijetloj ili bijeloj boji. Ako svijetlost dopire do poda va&#353;e prostorije, upamtite da ima tedenciju odbijanja od poda, te &#263;e na taj na&#269;in kreirati efekt prozra&#269;nosti, a prostorija biti dovoljno osvijetljena.
4.	Uvrstite umjetni&#269;ke radove, pruge, motive i razno od poda do stropa. Trik je u tome da se pogled provu&#269;e odozdo nagore, odnosno vu&#269;e pogled prema gore &#353;to &#269;ini bilo koji prostor vi&#353;im nego &#353;to je. Tapete uvijek nagla&#353;avaju visok strop i ako objesite nekakav velik objekt da visi sa stropa poput nekog ukrasnog lustera ili umjetnine, tako&#273;er &#263;e te posti&#263;i isti efekt. Trakice koje slobodno padaju od stropa do poda tako&#273;er nagla&#353;avaju ovaj efekt.
5.	Ubacite u miks 2 prekomjerno velika komada namje&#353;taja. Na prvi pogled mo&#382;e djelovati kontraproduktivno,  ali oku dva velika komada namje&#353;taja mogu ostali namje&#353;taj u prostoriji u&#269;initi sitnim. Plus tako velika i neo&#269;ekivana 2 komada namje&#353;taja mogu u razgovoru odvu&#263;i fokus sa same prostorije. Neo&#269;ekivano je uvijek Zabavno !</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Gradona&#269;enik Biograda kod gradona&#269;elnika Zagreba</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/gradonaenik-biograda-kod-gradonaelnika-zagreba/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/gradonaenik-biograda-kod-gradonaelnika-zagreba/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Pored Kneza na sastanku u zagreba&#269;­kom Gradskom poglavarstvu nazo&#269;ili su i dogradona&#269;elnik Ton&#269;i &#352;angulin, direktor komunalnog poduze&#263;a &quot;Bo&#353;ana&quot; Krunoslav Pe&#353;i&#263;, zapovjednik JVP Biograd Darko Bani&#263; te Zoran Mati&#263;, kulturnjak iz Pu&#269;­kog veleu&#269;ili&#353;ta Biograd. Dolazak &#269;elni&#353;va grada Biograda u grad Za­greb prvenstveno se zbio zbog slu&#382;benog &quot;amenovanja&quot; ve&#263; prije dogovarane suradnje s gradom Zagrebom pri nabavci&#45;sponzorstvu vatrogasnog vo­zila za potrebe JVP Biograd, specijalnog &quot;pauka&quot; za &quot;Bo&#353;anu&quot; i 500&#45;tinjak stolica za tribine nogometnog igrali&#353;ta HNK Primorac. Istovremeno je uspostavljen i kulturno&#45;turisti&#269;ki most suradnje Zagreba s Biogradom. Suradnju Biograda sa Zagre­bom, izme&#273;u ostalog pokrenu­ta je i zahvaljuju&#263;i potpori bri­gadira Miodraga Deme iz Gregurica u Op&#263;ini Posedarje, pro­&#269;elnika zagreba&#269;kog Odjela za branitelje. Smatraju ga hero­jem Domovinskog rata u kojem je pro&#353;ao sva rati&#353;ta.
Povod posjetu, medu osta­lim, bio je i osobni poziv gra­dona&#269;elniku Bandi&#263;u da pot­kraj mjeseca travnja nazo&#269;i na sve&#269;anosti otkrivanja spomeni­ka ptici &#382;dral, kao simbolu sre­&#263;e i dugoga &#382;ivota, djela za­greba&#269;kog akademika Ante Br­&#269;i&#263;a. Do toga datuma u&#269;enici iz Biograda i okolice izradit &#263;e dvije tisu&#263;e origami &#382;dralova od kojih &#263;e polovica krasiti dje&#269;ji spomenik mira u Memorijalnom parku mira u Hiro&#353;imi, podignutom u &#269;ast jedanaestogodi&#353;nje Sadako Sasaki obo­ljele od leukemije prouzrokovane atomskom bombom ba­&#269;enom na taj japanski grad. Ti­su&#263;u preostalih origami &#382;dra­lova namijenjeno je najavljenoj sve&#269;anosti otvaranja spomeni­ka na biogradskoj obali, a samo uklju&#269;ivanje u&#269;enika s tisu&#263;u papirnatih ptica mira dio je manifestacije za ulazak u Guinnessovu knjigu rekorda.
&#45; Zagreba&#269;ki gradona&#269;elnik Bandi&#263; zajedno s predsjedni­kom RH Stjepanom Mesi&#263;em otvorit &#263;e spomenik na bio­gradskoj rivi, obznanio je Knez.
Izra&#382;avaju&#263;i zadovoljstvo zbog posjeta i plodonosnog sus­reta s gradona&#269;elnikom glav­nog grada, biogradski grado­na&#269;elnik Knez kao potpredsje­dnik me&#273;unarodne organizaci­je &quot;Gradona&#269;elnici za mir&quot;, gra­dona&#269;elnika Bandi&#263;a je pozvao da se i Zagreb pridru&#382;i obitelji od 2777 gradova iz 134 zemlje svijeta koje su slu&#382;beno dale podr&#353;ku gradona&#269;elniku Hiro&#353;ime, pokreta&#269;u programa solidarnosti gradova za potpuno ukidanje nuklearnog oru&#382;ja. Poziv je upu&#263;en i za dodjelu diskografske nagrade Porin 2009. koji &#263;e se odr&#382;ati po&#269;et­kom mjeseca svibnja u Biogra­du.
&#45; Jedna od tema razgovora bila je i &quot;Biogradsko ljeto&quot;, kulturno doga&#273;anje tijekom nadolaze&#263;e ljetne sezone koje &#263;e se programski znatno obogatiti zahvaljuju&#263;i dogovoru o pomo&#263;i u organizaciji i programu zagreba&#269;kog ureda za kulturu, najavio je Knez.
A kao skora&#353;nji, shodno no­vom Zakonu o turisti&#269;kim za­jednicama, predsjednik grad­ske Turisti&#269;ke zajednice Knez je na ljetovanje u ovaj kraljevski grad s kornatskim arhipelagom pored Bandi&#263;a pozvao i sve Za­grep&#269;ane.
&#45;  Turizam je jedna od strate&#353;kih odrednica biogradskog gospodarstva. Zbog svog turisti&#269;kog iskoraka Biograd postaje sve primamljivija turisti&#269;ka destinacija. Poziv Zagrep&#269;anima, kao i nedavno Vara&#382;dincima, je u cilju osvajanja turisti&#269;kog tr&#382;i&#353;ta u Hrvatskoj i nama susjednim dr&#382;avama.
Naime, svaki pozitivni turisti&#269;ki pomak u broju dolazaka gostiju i no&#263;enja bio bi, kako ka&#382;u mladi, super, re&#263;i &#263;e Knez.
Izvor: Zadarski list</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Traveler: Hrvatski otoci su najljep&#353;i</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/traveler-hrvatski-otoci-su-najljepi/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/traveler-hrvatski-otoci-su-najljepi/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Traveler: Hrvatski otoci su najljep&#353;i
Ne mogav&#353;i se vjerojatno odlu&#269;iti samo za jedan, &#353;panjolski Traveler dodijelilo je nagradu &#39;otocima hrvatskog Jadrana&#39; u kategoriji najljep&#353;eg otoka na svijetu. &#268;itatelji &#353;panjolskog Condé Nast Travelera, presti&#382;nog &#269;asopisa u svijetu turizma, glasali su u petnaest kategorija, izme&#273;u ostalih, za najbolji gradski hotel, negradski hotel, najbolji resort, najbolji wellnes&#45;centar, najbolju destinaciju, najljep&#353;i grad, najljep&#353;i otok, najbolju aviokompaniju i druge. U jakoj konkurenciji gr&#269;kih otoka, Korzike, Portorika i Mauriciusa, ove godine u kategoriji najljep&#353;eg otoka na svijetu nagradu su dobili &quot;otoci hrvatskog Jadrana&quot;.
Tim su povodom na sve&#269;anosti uru&#269;enja nagrada sudjelovali hrvatski veleposlanik u &#352;panjolskoj Neven Pelicari&#263; i direktorica Ureda Hrvatske turisti&#269;ke zajednice u Madridu Sanja Jeli&#263;.
Prilikom preuzimanja nagrade u ime Republike Hrvatske i hrvatskih otoka, veleposlanik Pelicari&#263; je u kratkom govoru napomenuo da je velika &#269;ast primiti ovu nagradu, svojevrsnog Oskara u turisti&#269;kom sektoru, te kako je siguran da &#263;e odjek ove nagrade, osobito na &#353;panjolskom turisti&#269;kom tr&#382;i&#353;tu, biti velik. Stoga &#263;e naseljeni otoci mo&#263;i dokazati svoju gostoljubivost, dok &#263;e one nenaseljene – koji su pravi biseri hrvatskog Jadrana – zasigurno jo&#353; vi&#353;e posje&#263;ivati &#353;panjolski i ini brodovi, navodi se u priop&#263;enju.
&#352;panjolsko izdanje Condé Nast Traveller jedan je od &#269;asopisa koji pripadaju grupi Condé Nast Publications, a me&#273;u kojima se nalaze presti&#382;ni &#269;asopisi kao &#353;to su Vogue, Architectural Digest, Vanity Fair, The New Yorker i Brides.
izvor: net.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vinkovci: Sajam Poslova 2009. u &#381;upanji</title>
      <link>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/vinkovci-sajam-poslova-2009-u-upanji/</link>
      <guid>http://grad-biograd.net/biograd/hrvatska/vinkovci-sajam-poslova-2009-u-upanji/#When:10:34:48Z</guid>
      <description>Vinkovci &#45; Podru&#269;na slu&#382;ba Vinkovci odr&#382;at &#263;e Sajam poslova u &#381;upanji 16. o&#382;ujka 2009. godine u trajanju od 10 do 15 sati, u prostorima Gimnazije &#381;upanja. Pokrovitelj Sajma je Vukovarsko&#45;srijemska &#382;upanija. 

Na Sajmu &#263;e sudjelovati poslodavci, obrazovne institucije, te druge institucije uklju&#269;ene u razvoj tr&#382;i&#353;ta rada s podru&#269;ja Vukovarsko&#45;srijemske &#382;upanije i &#353;ire. Namijenjen je nezaposlenim osobama, tra&#382;iteljima zaposlenja i ostalima koji planiraju promjenu zaposlenja, te u&#269;enicima osnovnih i srednjih &#353;kola koji se tek trebaju odlu&#269;iti za svoje budu&#263;e zanimanje. 

Jedan od ciljeva Sajma je omogu&#263;iti transparentnost i razmjenu podataka relevantnih za tr&#382;i&#353;te rada, kako bi zainteresirani na jednom mjestu mogli dobiti sve informacije koje im poma&#382;u pri odluci o budu&#263;em smjeru njihove karijere. Dakle, osim ponude radnih mjesta i informiranja o na&#269;inima na koje se tra&#382;i posao, te informiranja o karakteristikama pojedinog radnog mjesta, posjetitelji Sajma &#263;e mo&#263;i saznati koja su zanimanja tra&#382;ena, kako se obrazovati za njih, nude li se kakve stipendije ili krediti za redovno &#353;kolovanje, koje institucije provode osposobljavanja, dokvalifikacije, prekvalifikacije, kako se zaposliti na moru, u inozemstvu, &#353;to je potrebno za otvaranje vlastitog obrta, kako otvoriti obrt ili registrirati poduze&#263;e, te mno&#353;tvo drugih informacija vezanih za zapo&#353;ljavanje ili samozapo&#353;ljavanje. 

Zainteresirani &#263;e mo&#263;i izravno kontaktirati s poslodavcima, ispuniti anketni upitnik koji im ponudi poslodavac ili im pri tom pomognu predstavnici Hrvatskog zavoda za zapo&#353;ljavanje, predati zamolbu i &#382;ivotopis za konkretno radno mjesto eventualno ponu&#273;eno na Sajmu ili se kandidirati za zaposlenje koje &#263;e poslodavac nuditi u skoroj budu&#263;nosti. Poslodavci &#263;e se predstaviti i putem bro&#353;ura, banera, postera, prezentacija na pultu i putem drugih promid&#382;benih materijala kojima se posjetiteljima nude informacije o radu u pojedinom poduze&#263;u. Osim predstavljanja na izlo&#382;benim pultovima, sudionici &#263;e se posjetiteljima predstaviti i putem multimedijalnih prezentacija koje &#263;e se odr&#382;avati tijekom cijelog trajanja Sajma na video&#45;zidu. 

Psiholozi iz Odsjeka profesionalnog usmjeravanja Podru&#269;ne slu&#382;be Vinkovci provodit &#263;e radionice „Kako tra&#382;iti posao“ i „Kako se predstaviti poslodavcu“, a zainteresiranima &#263;e na raspolaganju biti i testiranje na ra&#269;unalnom programu „Moj izbor“, koji nudi pomo&#263; pri odre&#273;ivanju budu&#263;e karijere. Hrvatski zavod za zapo&#353;ljavanje Podru&#269;na slu&#382;ba Vinkovci tako&#273;er &#263;e predstavljati sve svoje usluge, kako za nezaposlene osobe, tako i za poslodavce i ostale korisnike &#353;irokog spektra koje obuhva&#263;a djelatnosti HZZ&#45;a. 

Novost u ovogodi&#353;njem Sajmu je i izravna selekcija za zapo&#353;ljavanje u turizmu u ugostiteljstvu, koje &#263;e odr&#382;ati poslodavci s podru&#269;ja Jadranske obale. Naime, nekoliko poslodavaca koji ve&#263; godinama sezonski zapo&#353;ljavaju nezaposlene osobe s evidencije nezaposlenih u PS Vinkovci upravo &#263;e na Sajmu poslova predstaviti rad u svojim poduze&#263;ima, te &#263;e obaviti i individualne razgovore s budu&#263;im posloprimcima. Sajam je omogu&#263;io nezaposlenim osobama da na jednom mjestu dobiju sve informacije koje su im potrebne za dono&#353;enje odluke u kojem &#263;e se poduze&#263;u tijekom turisti&#269;ke sezone zaposliti. 

Za sudjelovanje na Sajmu putem izlo&#382;benih pultova prijavljeno je 27 poslodavaca s podru&#269;ja Ispostave &#381;upanja i Ispostave Vinkovci, zatim 6 poslodavaca s podru&#269;ja Jadranske obale koji sezonski zapo&#353;ljavaju u turizmu, 3 agencije za zapo&#353;ljavanje&#45; poslodavca koji sezonski zapo&#353;ljavaju u turizmu i poljoprivredi, te &#263;e izlo&#382;bene putove imati i obrazovne institucije, te institucije uklju&#269;ene u tr&#382;i&#353;te rada. 

Partneri ovogodi&#353;njeg Sajma poslova su Vukovarsko&#45;srijemska &#382;upanija, kao glavnih pokrovitelj, Grad &#381;upanja, Grad Vinkovci, Grad Otok, te Hrvatska obrtni&#269;ka komora. Medijski pokrovitelji su Hrvatski radio &#381;upanja, Vinkova&#269;ka televizija, Vinkova&#269;ke novosti, Radio VFM, Slavonski dom, te portal www.vinkovci.com.hr. 

Budu&#263;i da je predvi&#273;eno odr&#382;avanje mnogih razli&#269;itih sadr&#382;aja vezanih za zapo&#353;ljavanje i samozapo&#353;ljavanje, pozivamo sve zainteresirane osobe da posjete Sajam poslova u &#381;upanji. 
izvor: www.vinkovci.com.hr</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-09-19T10:34:48+00:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>
